Pwovèb 14
1 Bon konprann yon fanm fè kay li mache byen. Men, yon fanm sòt ap kraze kay li ak pwòp men li.
Mudra žena zida kuæu svoju, a luda svojim rukama raskopava.
2 Moun ki mache dwat, se yo ki gen krentif pou Seyè a. Men, moun k'ap mache kwochi pa pran Bondye pou anyen.
Ko hodi pravo, boji se Gospoda; a ko je opak na svojim putovima, prezire ga.
3 Pawòl nan bouch moun san konprann, se fwèt pou dèyè yo. Men, pawòl nan bouch moun ki gen bon konprann, se pwoteksyon yo.
U ustima je bezbožnikovijem prut oholosti, a mudre èuvaju usta njihova.
4 Kote ki pa gen bèf pou rale chari pa gen rekòt. Lè bèt ou anfòm w'ap fè bon rekòt.
Gdje nema volova, èiste su jasle; a obilata je ljetina od sile volovske.
5 Yon bon temwen p'ap bay manti. Yon fo temwen p'ap di verite.
Istinit svjedok ne laže, a lažan svjedok govori laž.
6 Moun ki gen lògèy plen kè yo, yo mèt chache konesans, yo p'ap janm jwenn li. Men, pou moun ki gen lespri, se bagay fasil.
Potsmjevaè traži mudrost, i ne nahodi je; a razumnomu je znanje lako naæi.
7 Pa pwoche bò kote moun san konprann. Se pa anba bouch yo w'ap pran anyen.
Idi od èovjeka bezumna, jer neæeš èuti pametne rijeèi.
8 Moun ki gen bon konprann konnen sa l'ap fè. Moun sòt mete nan tèt li li konnen, men se tèt li l'ap twonpe.
Mudrost je pametnoga da pazi na put svoj, a bezumlje je bezumnijeh prijevara.
9 Moun sòt pran peche sèvi jwèt. Men, moun k'ap mache dwat pare pou rekonèt tò yo.
Bezumnima je šala grijeh, a meðu pravednima je dobra volja.
10 Lè ou nan lapenn, se ou ki konnen sa w'ap soufri. Konsa tou, lè kè ou kontan, pesonn pa ka kontan avè ou.
Srce svaèije zna jad duše svoje; i u veselje njegovo ne miješa se drugi.
11 Fanmi mechan yo gen pou disparèt. Men, fanmi moun k'ap mache dwat yo gen pou devlope.
Dom bezbožnièki raskopaæe se, a koliba pravednijeh cvjetaæe.
12 Chemen ou kwè ki bon an, se li ki mennen tou dwat nan lanmò.
Neki se put èini èovjeku prav, a kraj mu je put k smrti.
13 Ou mèt ap ri, kè ou ka nan lapenn. Apre kontantman, se kè sere.
I od smijeha boli srce, i veselju kraj biva žalost.
14 Moun k'ap fè sa ki mal ap jwenn sa l'ap chache a. Konsa tou, moun k'ap fè byen an ap jwenn rekonpans li.
Putova svojih nasitiæe se ko je izopaèena srca, ali ga se kloni èovjek dobar.
15 Yon moun sòt ap kwè tou sa yo di l'. Men, moun ki gen konprann veye kote l'ap mete pye l'.
Lud vjeruje svašta, a pametan pazi na svoje korake.
16 Moun ki gen bon konprann pran prekosyon yo, yo egzante malè. Moun sòt yo awogan, yo toujou konprann zafè yo bon.
Mudar se boji i uklanja se od zla, a bezuman navire i slobodan je.
17 Lè yon moun gen san wo, l'ap toujou fè betiz. Men, moun ki kalkile anvan ap toujou rete kè pòpòz.
Nagao èovjek èini bezumlje, a pakostan je èovjek mrzak.
18 Moun san konprann aji tankou moun fou. Men, rekonpans moun ki gen lespri se konesans.
Ludi našljeðuje bezumlje, a razboriti vjenèava se znanjem.
19 Move moun gen pou wete chapo devan bon moun. Moun mechan gen pou bese tèt devan moun k'ap mache dwat yo.
Klanjaju se zli pred dobrima i bezbožni na vratima pravednoga.
20 Lè ou pòv, ou pa gen zanmi. Lè ou rich, ou plen zanmi.
Ubogi je mrzak i prijatelju svom, a bogati imaju mnogo prijatelja.
21 Se yon peche ou fè lè ou meprize frè parèy ou. Men, ala bon sa bon pou moun ki gen pitye pou pòv malere!
Ko prezire bližnjega svojega griješi; a ko je milostiv ubogima, blago njemu.
22 Lè w'ap chache fè sa ki mal, ou pèdi chemen ou. Men, lè w'ap chache fè sa ki byen, moun ap toujou renmen ou, yo p'ap janm lage ou.
Koji smišljaju zlo, ne lutaju li? a milost i vjera biæe onima koji smišljaju dobro.
23 Travay, w'a jwenn tou sa ou bezwen. Rete chita ap pale anpil ap rann ou pòv.
U svakom trudu ima dobitka, a govor usnama samo je siromaštvo.
24 Rekonpans moun ki gen konprann se konesans. Moun san konprann ap toujou aji tankou moun sòt.
Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumlje bezumnijeh ostaje bezumlje.
25 Lè yon temwen di laverite, li sove lavi inonsan. Lè li bay manti, li twonpe jij yo.
Istinit svjedok izbavlja duše, a lažan govori prijevaru.
26 Lè yon moun gen krentif pou Bondye, li gen kote pou l' apiye. Pitit li yo ap jwenn pwoteksyon bò kot Bondye.
U strahu je Gospodnjem jako pouzdanje, i sinovima je utoèište.
27 Gen krentif pou Bondye, w'a gen lavi. Ou p'ap tonbe lè lavi ou an danje.
Strah je Gospodnji izvor životu da se èovjek saèuva od prugala smrtnijeh.
28 Tout pouvwa yon wa, se lè peyi l'ap kòmande a gen anpil moun. Men, lè pa gen moun nan peyi a, wa a pa vo anyen.
U mnoštvu je naroda slava caru; a kad nestaje naroda, propast je vladaocu.
29 Moun ki pa fè kòlè fasil, se moun ki gen bon konprann. Men, moun ki gen san wo fè wè jan li sòt.
Ko je spor na gnjev, velika je razuma; a ko je nagao pokazuje ludost.
30 Lè ou gen kè ou poze, ou kenbe kò ou an sante. Men, anvye sò lòt moun se tankou yon maladi k'ap manje ou nan zo.
Život je tijelu srce zdravo, a zavist je trulež u kostima.
31 Lè w'ap peze pòv malere, se Bondye ki fè l' la w'ap derespekte. Men, lè ou aji byen ak pòv, se pi bèl sèvis ou ka rann Bondye.
Ko èini krivo ubogome, sramoti stvoritelja njegova; a poštuje ga ko je milostiv siromahu.
32 Mechanste mechan an, se sa k'ap jete l' atè. Men, moun ki fè sa ki byen, y'ap pwoteje l' menm lè lavi l' an danje.
Za zlo svoje povrgnuæe se bezbožnik, a pravednik nada se i na smrti.
33 Moun ki gen konprann, se tout tan y'ap chache konnen. Men, moun sòt pa chache konnen anyen.
Mudrost poèiva u srcu razumna èovjeka, a što je u bezumnima poznaje se.
34 Lè gen jistis nan yon peyi, sa leve peyi a. Men, peche lenjistis se yon wont pou yon nasyon.
Pravda podiže narod, a grijeh je sramota narodima.
35 Wa a kontan lè moun k'ap travay avè l' yo fè travay yo byen. Men, l'ap move sou moun k'ap fè travay yo mal.
Mio je caru razuman sluga, ali na sramotna gnjevi se.
