< Thimo 28 >
1 Andũ arĩa aaganu moraga o na gũtarĩ mũndũ ũramathingata, no arĩa athingu momagĩrĩria ta mũrũũthi.
Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav.
2 Bũrũri ũngĩĩhia, nĩũgĩaga na aathani aingĩ, no mũndũ ũrĩ na ũtaũku na akagĩa na ũmenyo nĩatũmaga bũrũri ũkindĩrie.
Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana.
3 Mwathani ũrĩa ũhatagĩrĩria andũ arĩa athĩĩni ahaana ta mbura ya rũhuho ĩrĩa ĩtatigagia irio.
Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema.
4 Andũ arĩa matirikaga watho magaathagĩrĩria andũ arĩa aaganu, no arĩa marũmagia watho magianaga nao.
Koji zapuštaju Zakon, veličaju opake, a koji se drže Zakona, protive im se.
5 Andũ arĩa ooru matiiguaga maũndũ ma kĩhooto, no arĩa marongoragia Jehova nĩmataũkagĩrwo nĩ mo biũ.
Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve.
6 Nĩ kaba mũndũ mũthĩĩni ũrĩa ũthiiaga na mĩthiĩre ĩtarĩ ũcuuke, gũkĩra gĩtonga gĩthiiaga na mĩthiĩre mĩogomu.
Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kroči krivim putem.
7 Mũndũ ũrĩa ũrũmagia watho nĩ mwana ũrĩ na gũkũũrana, no mwana ũrĩa ũthiiaga na thiritũ ya arĩa akoroku aconorithagia ithe.
Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga.
8 Mũndũ ũrĩa ũingĩhagia ũtonga wake na ũndũ wa gũkombithia mbeeca na gwĩtia uumithio mũkĩru aũigagĩra mũndũ ũngĩ, ũrĩa ũkaiguĩra athĩĩni tha.
Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima.
9 Mũndũ ũrĩa ũregaga kũigua watho, o na mahooya make nĩ kĩndũ kĩrĩ magigi.
Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska.
10 Mũndũ ũrĩa ũngĩhĩtithia andũ arĩa arũngĩrĩru nĩguo magere njĩra ya ũũru, akaagũa mũtego-inĩ wake we mwene, no ũrĩa ũtarĩ ũcuuke, wega nĩguo ũgaatuĩka igai rĩake.
Tko zavodi poštene na put zao, past će u jamu svoju, a pošteni će baštiniti sreću.
11 Mũndũ mũtongu no eyone taarĩ mũũgĩ maitho-inĩ make, no mũndũ mũthĩĩni ũrĩa ũũĩ gũkũũrana maũndũ amuonaga o ũrĩa atariĩ.
Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati.
12 Hĩndĩ ĩrĩa arĩa athingu maatoorania, nĩkũgĩaga na ndũhiũ nene; no rĩrĩa arĩa aaganu maatũũgĩra, andũ nĩ kwĩhitha mehithaga.
Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju.
13 Mũndũ ũrĩa ũhithaga mehia make ndagaacagĩra, no ũrĩa ũmoimbũraga na agatigana namo nĩaiguagĩrwo tha.
Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi.
14 Kũrathimwo nĩ mũndũ ũrĩa wĩtigagĩra Jehova hĩndĩ ciothe, no ũrĩa ũmagia ngoro yake nĩkũgũa agũũaga thĩĩna-inĩ.
Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću.
15 Mũndũ mwaganu agĩatha andũ matarĩ na ũhoti, nĩ ta mũrũũthi ũkũrarama, kana nduba ĩgũticũka.
Lav koji riče i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu.
16 Mũnene ũtarĩ na ũtaũku nĩahinyagĩrĩria andũ mũno, no mũndũ ũrĩa ũthũire uumithio ũtagĩrĩire nĩagakenera matukũ maingĩ ma muoyo wake.
Nerazuman knez čini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi.
17 Mũndũ mũritũhĩre nĩ thakame ya mũndũ ooragĩte, egũtũũra ehithaga nginya gũkua gwake; mũndũ o na ũrĩkũ ndakanamũteithĩrĩrie.
Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga.
18 Mũndũ ũrĩa mĩthiĩre yake ĩtarĩ ũcuuke aikaraga arĩ mũgitĩre, no mũndũ ũrĩa ũthiiaga na njĩra cia waganu akaagũa o rĩmwe, hubu!
Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba između dva puta, propada na jednom od njih.
19 Mũndũ ũrĩa ũrĩmaga mũgũnda wake arĩĩkoragwo na irio nyingĩ, no ũrĩa ũhanyũkanagia na maũndũ hatarĩ arĩhũũnaga o thĩĩna.
Tko obrađuje svoju zemlju, nasitit će se kruha, a tko trči za tlapnjama, nasitit će se siromaštva.
20 Mũndũ mwĩhokeku arĩrathimagwo mũno, no ũrĩa wĩriragĩria kũhiũha gũtonga ndakaaga kũherithio.
Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne.
21 Gũtĩĩra mũndũ maũthĩ ti wega: no mũndũ no eke ũũru nĩ ũndũ wa kenyũ ka irio.
Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha čovjek čini zlo.
22 Mũndũ mũkarĩ nĩeriragĩria mũno gũtonga, na ndooĩ atĩ etereirwo nĩ ũthĩĩni.
Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da će ga stići oskudica.
23 Mũndũ ũrĩa ũrũithagia ũngĩ nĩagatuĩka wa kwendwo nĩwe thuutha-inĩ, gũkĩra mũndũ wa rũrĩmĩ rwa kwĩyendithĩrĩria.
Tko kori čovjeka, nalazi poslije veću milost nego onaj koji laska jezikom.
24 Mũndũ ũrĩa ũtunyaga ithe kana nyina kĩndũ kĩao, agacooka akoiga atĩrĩ, “Ti ũũru ndeka,” ũcio marĩ rũmwe na ũrĩa wanangaga.
Tko pljačka oca svoga i majku svoju i veli: “Nije grijeh”, drug je razbojniku.
25 Mũndũ mũkoroku aarahũraga ngarari, no mũndũ wĩhokete Jehova nĩakagaacĩra.
Lakomac zameće svađu, a tko se uzda u Jahvu, uspjet će.
26 Mũndũ ũrĩa wĩĩhokaga we mwene nĩ mũndũ mũkĩĩgu, no ũrĩa ũthiiaga na njĩra cia ũũgĩ aikaraga arĩ mũgitĩre.
Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro.
27 Mũndũ ũrĩa ũheaga athĩĩni ndarĩ kĩndũ akaaga, no mũndũ ũrĩa ũmahingagĩra maitho nĩarĩĩrumagwo kaingĩ.
Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet.
28 Rĩrĩa andũ arĩa aaganu maatuĩka a gwathana, andũ nĩ kwĩhitha mehithaga; no rĩrĩa arĩa aaganu mathira, arĩa athingu nĩmatheeremaga.
Kad se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici.