< Thimo 10 >
1 Mwana mũũgĩ atũmaga ithe akene, no mwana mũkĩĩgu atũũragia nyina na kĩeha.
Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj.
2 Mĩthiithũ yumanĩte na ungumania ndĩrĩ kĩguni, no ũthingu ũkũũraga mũndũ kuuma kũrĩ gĩkuũ.
Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti.
3 Jehova ndarekagĩrĩria mũndũ mũthingu ahũte, no nĩamarigagĩrĩria merirĩria ma mũndũ mwaganu.
Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih.
4 Moko ma kĩgũũta matũmaga mũndũ athĩĩne, no moko ma mũndũ ũrĩ kĩyo marehaga ũtonga.
Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje.
5 Ũrĩa ũcookanagĩrĩria irio hĩndĩ ya riũa nĩ mwana mũũgĩ, no ũrĩa ũkomaga hĩndĩ ya magetha nĩ mwana wa kũrehe thoni.
Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu.
6 Mũtwe wa mũndũ mũthingu ũikaraga ũhumbĩrĩtwo nĩ irathimo, no kanua ka mũndũ mwaganu kaiyũraga ngũĩ.
Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.
7 Kĩririkano kĩa mũndũ mũthingu gĩgatuĩka kĩrathimo, no rĩĩtwa rĩa mũndũ mwaganu nĩrĩkabutha.
Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje.
8 Mũndũ ũrĩa ũrĩ na ũũgĩ wa ngoro nĩetĩkagĩra mawatho, no mũndũ wa kũhũhũtĩka nĩakanangĩka.
Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.
9 Mũndũ wa mĩthiĩre mĩrũngĩrĩru athiiaga ategwĩtigĩra ũgwati, no mũndũ ũrĩa ũrĩ mĩthiĩre mĩogomu nĩakamenyeka.
Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se.
10 Mũndũ ũrĩa uunagĩra ũngĩ riitho na rũnano nĩarehage kĩeha, na mwaria mũkĩĩgu nĩakanangĩka.
Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada.
11 Kanua ka mũndũ mũthingu nĩ gĩthima kĩa muoyo, no kanua ka mũndũ mwaganu kaiyũraga ngũĩ.
Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje.
12 Rũmena rũrehaga nyamũkano, no wendani ũhumbagĩra ũũru wothe.
Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške.
13 Ũũgĩ ũkoragwo mĩromo-inĩ ya mũndũ ũrĩa mũkũũrani maũndũ, no mũndũ ũrĩa ũtooĩ gũkũũrana maũndũ aagĩrĩirwo nĩ rũthanju ciande-inĩ ciake.
Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.
14 Andũ oogĩ meigagĩra ũmenyo, no kanua ga kĩrimũ keĩtagĩria mwanangĩko.
Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.
15 Indo cia itonga nĩ gĩtũũro kĩao kĩirigĩre na hinya, no ũkĩa nĩguo mwanangĩko wa andũ arĩa athĩĩni.
Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo.
16 Mũcaara wa andũ arĩa athingu ũmarehagĩra muoyo, no indo iria cionagwo nĩ andũ arĩa aaganu imarehagĩra iherithia.
Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh.
17 Mũndũ ũrĩa ũiguaga agĩtaarwo arĩ njĩra-inĩ ya muoyo, no mũndũ ũrĩa ũregaga kũrũithio-rĩ, nĩahĩtithagia andũ arĩa angĩ.
Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće.
18 Mũndũ ũrĩa ũhithaga rũmena rwake aaragia na mĩromo ya maheeni, na ũrĩa wothe ũcambanagia nĩ mũndũ mũkĩĩgu.
Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je!
19 Rĩrĩa ciugo ciaingĩha mehia matiagaga, no mũndũ ũrĩa ũkiraga nĩ mũũgĩ.
Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.
20 Rũrĩmĩ rwa mũndũ mũthingu nĩ betha njega, no ngoro ya mũndũ mwaganu ndĩrĩ bata.
Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi.
21 Mĩromo ya arĩa athingu ĩhũnagia andũ aingĩ, no andũ akĩĩgu makuaga nĩ kwaga gũkũũrana maũndũ.
Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje.
22 Kĩrathimo kĩa Jehova nĩkĩo kĩrehaga ũtonga, na ndarĩ kĩeha onganagĩrĩria nakĩo.
Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka.
23 Mũndũ mũkĩĩgu akenagĩra mĩtugo mĩũru, no mũndũ ũrĩ na ũtaũku akenagĩra ũũgĩ.
Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.
24 Kĩrĩa mũndũ mwaganu etigagĩra nĩkĩo gĩkaamũkora, na kĩrĩa mũndũ mũthingu eriragĩria nĩkĩo akaaheo.
Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava.
25 Kĩhuhũkanio kĩahĩtũka andũ arĩa aaganu maticookaga kuoneka, no andũ arĩa athingu mehaandaga wega nginya tene.
Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni.
26 Ta ũrĩa thiki ĩgagatagĩra magego, na ndogo ĩkarũrĩra maitho-rĩ, noguo kĩgũũta kĩhaana kũrĩ arĩa magĩtũmaga.
Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju.
27 Gwĩtigĩra Jehova-rĩ, kuongagĩrĩra mũndũ matukũ ma gũtũũra muoyo, no mĩaka ya mũndũ mwaganu nĩkũnyiihio ĩnyiihagio.
Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine.
28 Itanya rĩa mũndũ mũthingu nĩ gĩkeno, no kĩĩrĩgĩrĩro kĩa mũndũ mwaganu no gĩa tũhũ.
Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno.
29 Njĩra ya Jehova nĩ rĩũrĩro rĩa andũ arĩa athingu, no nĩ mwanangĩko harĩ arĩa mekaga ũũru.
Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo.
30 Mũndũ ũrĩa mũthingu ndarĩ hĩndĩ akaamunywo, no ũrĩa mwaganu ndagatũũra thĩinĩ wa bũrũri.
Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje.
31 Kanua ka mũndũ ũrĩa mũthingu karehaga ũũgĩ, no rũrĩmĩ rwa ũtũrĩka nĩrũkaniinwo.
Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.
32 Mĩromo ya mũndũ mũthingu nĩyũũĩ kwaria ndeto iria ciagĩrĩire, no kanua ka ũrĩa mwaganu kaaragia o rũtũrĩko.
Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću.