Mariko 6
1 Thuutha ũcio Jesũ akiuma kũu agĩthiĩ itũũra rĩao, arĩ hamwe na arutwo ake.
O Isus iklilo gothar thaj đelo ano Nazaret, ano foro kaj barilo. Lese sikade đele lesa.
2 Mũthenya wa Thabatũ wakinya, Jesũ akĩambĩrĩria kũruta andũ ũhoro arĩ thĩinĩ wa thunagogi, na andũ aingĩ arĩa maamũiguire makĩgega. Nao makĩũrania atĩrĩ, “Mũndũ ũyũ aarutire maũndũ maya kũ? Nĩ ũũgĩ wa mũthemba ũrĩkũ ũyũ aheetwo, atĩ o na nĩaringaga ciama!
Kana avilo o savato, o Isus lija te sikavol ani sinagoga. But džene so šunde le, divisajle thaj pučlje: “Kotar kale manušese sa kava? Savo si gova mudrost so dija pe lese? Sar pe vastencar ćerol kala čudura?
3 Githĩ ũyũ ti ũrĩa bundi wa mbaũ? Githĩ ũyũ ti mũrũ wa Mariamu, o we mũrũ wa nyina na Jakubu na Jusufu na Judasi na Simoni. Na aarĩ a nyina githĩ matirĩ gũkũ hamwe na ithuĩ?” Nao makĩmũrakarĩra.
Naj li kava samo kaštarutno, čhavo e Marijako thaj phral e Jakoveso, e Josijaso, e Judaso thaj e Simoneso? Naj li lese pheja amencar kate?” Golese sesa but razočarime thaj ni manglje te prihvatin le.
4 Jesũ akĩmeera atĩrĩ, “Kũndũ mũnabii ataheagwo gĩtĩĩo no itũũra-inĩ rĩake, na kwa andũ a nyũmba yao, na gwake mũciĩ.”
Tegani o Isus vaćarda lenđe: “O proroko si bizo čast samo ano foro kaj barilo, maškar pi familija thaj ane po čher.”
5 Nake Jesũ ndaahotire kũringa ciama kũu, o tiga atĩ nĩaigĩrĩire andũ mataarĩ aingĩ moko arĩa maarĩ arũaru nao makĩhona.
Thaj naštine ni jekh čudo te ćerol, samo čhuta pe vasta pe zala nasvale thaj sastarda len.
6 Nake akĩgega nĩ ũndũ wa ũrĩa maagĩte wĩtĩkio. Jesũ agĩcooka agĩthiĩ akĩrutanaga itũũra gwa itũũra.
Thaj čudisajlo o Isus kaj e manuša ni pačaje. Tegani o Isus phirda maškare pašutne gava thaj sikada e manušen.
7 Agĩcooka agĩĩta arutwo arĩa ikũmi na eerĩ, akĩmatũma mathiĩ eerĩ eerĩ na akĩmahe ũhoti wa kũingata ngoma thũku.
Dija vika paše peste e dešuduje sikaden, dija len zuralipe te traden e bilačhe duxuren thaj bičhalda pe sikaden te džan duj po duj ke različita thana.
8 Na akĩmeera atĩrĩ, “Mũtigekuuĩre kĩndũ o nakĩ rũgendo-inĩ tiga o mũtirima; na mũtigakuue mũgate, kana mondo, kana mbeeca ibeeti-inĩ cianyu.
Thaj vaćarda lenđe: “Ma te len khanči tumencar, ni mangro, ni trasta, ni bakarna parave ane tumare poske, samo jekh rovli.
9 Ĩkĩrai iraatũ no mũtigakuue nguo cia kũgarũrĩra.
Al uraven tumen sandale thaj samo jekh gad, a na duj.”
10 Rĩrĩa rĩothe mwatoonya nyũmba, ikarai kuo nginya rĩrĩa mũkoima itũũra rĩu.
Thaj vadži vaćarda lenđe: “Kana džan ane nesavo than, bešen ane jekh čher, dži kaj ni pojdin ane aver than.
11 Na kũrĩa andũ matakamũnyiita ũgeni kana marege kũmũthikĩrĩria-rĩ, mũkiuma kuo mũkaaribariba magũrũ manyu rũkũngũ rũitĩke, rũtuĩke ũira wa kũmatuĩra ciira.”
A te khoni ni prihvatisada tumen thaj ni manglja te šunol tumen, ikljen gothar thaj tresin o praho tare tumare pingre sar svedočanstvo so ni lije o Lafi e Devleso. [Čače vaćarav tumenđe: ‘Po ločhe ka avol e Sodomaće thaj e Gomoraće ko Sudnjo đive nego kale forose.’]”
12 Nao makiumagara magĩthiĩ makĩhunjagia atĩ andũ merire.
Gija đele e sikade thaj vaćarena savorenđe kaj trubun te pokajin pe tare pe grehura.
13 Ningĩ makĩingata ndaimono nyingĩ na magĩitĩrĩria andũ aingĩ arĩa maarĩ arũaru maguta nao makĩhona.
Buten benđen ikalde tare manuša thaj makhlje bute nasvalen uljesa thaj sastarde len.
14 Mũthamaki Herode nĩaiguire ũhoro ũcio, nĩgũkorwo rĩĩtwa rĩa Jesũ nĩrĩagĩte igweta mũno. Andũ amwe moigaga atĩrĩ, “Johana Mũbatithania nĩariũkĩte kuuma kũrĩ arĩa akuũ, na nĩkĩo arĩ na hinya mũnene ũguo wa kũringa ciama.”
O caro o Irod šunda bašo Isus golese kaj savore vaćarena lestar. Nesave manuša phenena: “Gova si o Jovane o Krstitelj savo uštilo tare mule, golese šaj ćerol kala čudesura.”
15 Angĩ nao makoiga atĩrĩ, “Ũyũ nĩ Elija.” Angĩ nao makoiga atĩrĩ, “Ũyũ nĩ mũnabii ta ũmwe wa arĩa a tene.”
Avera vaćarde: “Gova si o proroko o Ilija.” A nesave vaćarde: “Vov si proroko sar jekh tare prorokura andare purane vremenura.”
16 Nowe Herode rĩrĩa aiguire ũhoro ũcio, akiuga atĩrĩ, “Johana, mũndũ ũrĩa ndaatinithirie mũtwe-rĩ, nĩariũkĩte kuuma kũrĩ arĩa akuũ!”
Kana o Irod šunda kava, phenda: “Gova si o Jovane kaso šoro me čhindem. Vov uštilo tare mule!”
17 Nĩgũkorwo, Herode we mwene nĩanyiitithĩtie Johana na akamũikithia njeera. Eekĩte ũguo nĩ ũndũ wa Herodia, ũrĩa warĩ mũtumia wa mũrũ wa nyina Filipu, nĩgũkorwo Herode nĩamũhikĩtie.
Golese kaj o Irod sasa kova savo angleder naredisada te dolen e Jovane, te phanden le thaj te čhuven le ano phanglipe. O Irod gova ćerda baši Irodijada, i romni lese phralesi e Filipesi, golese kaj o Irod lija la romnjaće.
18 Nake Johana nĩeraga Herode atĩrĩ, “Ndũrĩ na rũtha kũhikia mũtumia wa mũrũ wa maitũguo.”
Golese kaj o Jovane angleder vaćarola e Irodese: “Našti le romnjaće će phralese romnja!”
19 Nĩ ũndũ ũcio Herodia agĩtuma Johana ũthũ na akĩenda kũmũũragithia. No ndangĩahotire gwĩka ũguo,
I Irodijada holajli po Jovane thaj manglja te mudarol le, al naštine,
20 nĩgũkorwo Herode nĩetigĩrĩte Johana na akamũgitagĩra, tondũ nĩoĩ atĩ aarĩ mũndũ mũthingu na mũtheru. Herode nĩathikagĩrĩria Johana, no nĩatangĩkaga mũno amũigua; no nĩendaga mũno kũmũthikĩrĩria.
golese kaj o Irod darajlo taro Jovane thaj džanglja kaj si vov pravedno thaj sveto thaj golese zaštitila le. Thaj kana o Irod šunola e Jovane, avola bi but zbunime, al manglja te šunol le.
21 Na rĩrĩ, mũthenya ũmwe Herodia nĩagĩire na mweke. Herode nĩarugithirie iruga inene rĩa kũririkana mũthenya wa gũciarwo gwake, nake agĩĩta anene arĩa maamũteithagia na atongoria ake a mbũtũ cia ita, na andũ arĩa maarĩ igweta kũu Galili.
Tegani sikadili šukar prilika kana sasa e Irodeso bijando đive thaj vov ćerda bari gozba e bare manušenđe ani piri avlin, e anglunenđe tari vojska thaj e anglunenđe tari Galileja.
22 Na rĩrĩa mwarĩ wa Herodia aatoonyire kũu maarĩ na akĩina-rĩ, agĩkenia Herode na ageni ake arĩa meetĩtwo iruga rĩu. Mũthamaki akĩĩra mũirĩtu ũcio atĩrĩ, “Hooya o kĩrĩa gĩothe ũngĩenda na nĩngũkũhe.”
Avili andre i Irodijaći čhej thaj čhelda. Gova sasa šukar e Irodese thaj savorenđe save bešle gothe. Gija o caro o Irod vaćarda laće: “Rode mandar sa so manđe. Me ka dav tut.”
23 Akĩĩhĩta, akĩmwĩra atĩrĩ, “Kĩrĩa gĩothe ũngĩhooya nĩngũkũhe, o na angĩkorwo nĩ nuthu ya ũthamaki wakwa.”
Thaj xalja sovli: “Sa so ka manđe mandar, ka dav tut, pa i ako si gova opaš tare mingro carstvo!”
24 Mũirĩtu ũcio agĩthiĩ akĩũria nyina atĩrĩ, “Nĩ kĩĩ ngwĩtia?” Nyina akĩmũcookeria atĩrĩ, “Ĩtia mũtwe wa Johana Mũbatithania.”
Voj iklili thaj pučlja pe da: “So te mangav?” A voj phenda laće: “Rode o šoro e Jovaneso e Krstiteljeso!”
25 O rĩmwe mũirĩtu ũcio akĩhiũha, agĩtoonya he mũthamaki, akĩmwĩra atĩrĩ, “Ngwenda ũũhe o rĩu mũtwe wa Johana Mũbatithania ũrĩ thĩinĩ wa kiuga.”
Sigate i čhej avili ko caro thaj vaćarda: “Mangav te de ma akana ko čaro o šoro e Jovaneso e Krstiteljeso!”
26 Mũthamaki akĩigua kĩeha mũno, no tondũ wa mwĩhĩtwa wake na nĩ ũndũ wa ageni ake, ndangĩaregire gwĩka ũguo orĩtio.
O caro o Irod sasa but žalosno, al golese kaj xalja sovli angle gostura, ni manglja te odbil la.
27 Nĩ ũndũ ũcio agĩtũma mũthigari ũmwe wa arĩa maamũrangagĩra, o hĩndĩ ĩyo akĩmwatha athiĩ arehe mũtwe wa Johana. Mũndũ ũcio agĩthiĩ njeera agĩtinia Johana mũtwe
Gija o caro sigate bičhalda e dželato thaj naredisada lese te anol e Jovaneso šoro. Vov đelo thaj čhinda leso šoro ano phanglipe.
28 akĩũrehe na kiuga, akĩnengera mũirĩtu ũcio, nake akĩũnengera nyina.
Tegani anda leso šoro ko čaro thaj dija le e čhejaće, a i čhej dija le pe daće.
29 Nao arutwo a Johana maigua ũhoro ũcio, magĩũka, makĩoya mwĩrĩ wake, magĩthiĩ, makĩũthika.
Kana e Jovanese sikade šunde kava, avile, lije leso telo thaj prahosade le ano limori.
30 Atũmwo nĩmagomanire harĩ Jesũ, makĩmwĩra maũndũ marĩa mothe meekĩte, na marĩa maarutĩte andũ.
E apostolura irisajle tare po drom, avile ko Isus thaj vaćarde lese sa so ćerde thaj so sikade.
31 Na tondũ wa ũrĩa andũ aingĩ mookaga magĩthiiaga-rĩ, matingĩahotire kuona o na hĩndĩ ya kũrĩa irio, nake Jesũ akĩmeera atĩrĩ, “Ũkai inyuĩ oiki, tũthiĩ handũ hatarĩ inegene, tũkahurũke.”
Thaj o Isus phenda lenđe: “Te dža ko nesavo mirno than korkore, te odmorin tumen zala.” Gova phenda lenđe golese kaj avena thaj džana pherdo manuša thaj von naštine ni te xan.
32 Nĩ ũndũ ũcio makĩingĩra gatarũ marĩ oiki, magĩthiĩ handũ hataarĩ andũ.
Gija đele čamcosa ko mirno than, te aven korkore.
33 Nao andũ aingĩ arĩa maamonire magĩthiĩ, makĩmamenya, magĩtengʼera na magũrũ moimĩte matũũra-inĩ mothe, magĩkinya mbere yao.
A but manuša so dikhlje len sar džan, pindžarde len thaj prastaje dromesa odori andare sa e forura thaj resle angleder lende.
34 Na rĩrĩa Jesũ oimire gatarũ, akĩona andũ aingĩ, akĩmaiguĩra tha, tondũ maatariĩ ta ngʼondu itarĩ na mũrĩithi. Nĩ ũndũ ũcio akĩambĩrĩria kũmaruta maũndũ maingĩ.
Kana o Isus iklilo taro čamco thaj dikhlja kaj si but manuša, pelo lese žal, golese kaj sesa sar bakre bizo pastiri. Gija lija te sikavol len tare but buća.
35 Na gwatua gũtuka, arutwo ake magĩthiĩ kũrĩ we, makĩmwĩra atĩrĩ, “Gũkũ nĩ werũ-inĩ na rĩu gũkiriĩ gũtuka.
Sar sasa kasno, e sikade avile pašo Isus thaj vaćarde: “Ke kava than naj khanči thaj kasno si.
36 Ĩra andũ aya mathiĩ nĩguo makinye mĩgũnda-inĩ na matũũra-inĩ marĩa me hakuhĩ makegũrĩre kĩndũ gĩa kũrĩa.”
Mukh e manušen, nek džan ane pašutne gava thaj thana te ćinen pese khanči te xan!”
37 Nowe akĩmacookeria akĩmeera atĩrĩ, “Maheei kĩndũ gĩa kũrĩa arĩ inyuĩ.” Nao makĩmũũria atĩrĩ, “Ũrenda tũthiĩ tũkagũre mĩgate ya dinari magana meerĩ tũmahe marĩe?”
A o Isus vaćarda lenđe: “Den len tumen te xan!” E sikade pučlje le: “Sosa? But pare trubul amenđe te ćina mangro te bi parvarasa sa kale manušen!”
38 Nake akĩmooria atĩrĩ, “Mũrĩ na mĩgate ĩigana? Thiĩi mũrore.” Hĩndĩ ĩrĩa maarorire makĩmwĩra atĩrĩ, “Harĩ na mĩgate ĩtano, na thamaki igĩrĩ.”
A o Isus pučlja len: “Kobor mangre isi tumen? Džan thaj dičhen!” Kana dodžanglje, vaćarde: “Pandž mangre thaj duj mačhe.”
39 Nake Jesũ agĩathana andũ othe maikare thĩ ikundi ikundi kũu nyeki-inĩ ĩrĩa yarĩ ho nduru.
Tegani o Isus zapovedisada e sikadenđe te bešljaren e manušen ke kupe pi zeleno čar.
40 Nĩ ũndũ ũcio magĩikara thĩ marĩ ikundi cia andũ igana na cia andũ mĩrongo ĩtano.
Gija e manuša bešle ane kupe po šel thaj po pinda.
41 Nake akĩoya mĩgate ĩyo ĩtano na thamaki icio igĩrĩ, akĩrora na igũrũ, agĩcookia ngaatho na akĩenyũranga mĩgate ĩyo. Agĩcooka akĩmĩnengera arutwo ake mahe andũ. Ningĩ akĩoya thamaki icio igĩrĩ akĩmagayania othe.
Tegani o Isus lija kola pandž mangre thaj e dujen mačhen, dikhlja ano nebo thaj zahvalisada e Devlese. Phaglja e mangre thaj dija e sikadenđe te den e manušenđe. Gija ulada i e duje mačhen.
42 Nao othe makĩrĩa makĩhũũna,
Savore xalje thaj čalile.
43 nao arutwo makĩũngania cienyũ cia mĩgate na cia thamaki iria ciatigarĩte makĩiyũria ciondo ikũmi na igĩrĩ.
Thaj e sikade ćidije dešuduj kotora pherde korpe taro kova so ačhilo tare mangre thaj tare mačhe.
44 Mũigana wa arũme arĩa othe maarĩire irio icio maarĩ ngiri ithano.
Kola save xalje e mangre sesa pandž milje murša.
45 Na hĩndĩ o ĩyo Jesũ akĩĩra arutwo ake matoonye gatarũ mathiiage mbere yake makinye Bethisaida, mũira wa oigĩre kĩrĩndĩ ũhoro.
Sigate pale gova o Isus naredisada pe sikadenđe te džan ano čamco thaj te džan angleder leste ki aver rig e jezerosi, premali Vitsaida, dži kaj vov ni mukhlja e manušen čhere.
46 Thuutha wa kũmoigĩra ũhoro, akĩambata kĩrĩma-inĩ agĩthiĩ kũhooya.
Kana oprostisajlo e manušencar, đelo ko brego te molil pe.
47 Na gũgĩkinya hwaĩ-inĩ, gatarũ kaarĩ gatagatĩ ka iria, nake Jesũ aarĩ thĩ nyũmũ arĩ wiki.
Kana peli i rat thaj o čamco e sikadencar sasa maškaral o jezero, o Isus sasa korkoro ki phuv.
48 Nake akĩona arutwo makĩĩgũmĩra gũtwara gatarũ, tondũ rũhuho rwerekeire na kũrĩa moimaga. Na rĩrĩ, ta thaa kenda cia ũtukũ, Jesũ agĩthiĩ kũrĩ o agereire maaĩ igũrũ. Nake aarĩ o hakuhĩ kũmahĩtũka,
Dikhlja kaj naštine te veslin, golese kaj i balval phurdola premal lende. Maškare trin em šov o sato sabalje avilo o Isus dži lende phirindoj po jezero. Vov manglja te načhol paše lende,
49 no-o mamuona agereire maaĩ igũrũ magĩĩciiria nĩ ngoma moonaga. Magĩkaya
al kana dikhlje le sar phirol po jezero, dije gođi kaj si omaja thaj lije te den vika.
50 tondũ othe nĩmamuonire na magĩĩtigĩra mũno. O hĩndĩ ĩyo Jesũ akĩmeera atĩrĩ, “Ũmĩrĩriai! Nĩ niĩ. Tigai gwĩtigĩra.”
Savore dikhlje le thaj but darajle. A o Isus sigate phenda lenđe: “Šukar si! Me sem, ma daran!”
51 Agĩcooka agĩtoonya gatarũ kau maarĩ, naruo rũhuho rũgĩtuĩka. Nao makĩgega mũno,
Tegani avilo lencar ano čamco thaj i balval ačhili. But darajle thaj čudisajle so gova dikhlje,
52 tondũ matiataũkĩirwo nĩ ũhoro wa mĩgate ĩyo; ngoro ciao ciarĩ o nyũmũ.
golese kaj ni haljarde khanči taro čudo e mangrencar golese so lenđe ile sesa zurale sar bar.
53 Na maarĩkia kũringa mũrĩmo ũrĩa ũngĩ, magĩkinya Genesareti, makĩoha gatarũ kao hũgũrũrũ-inĩ cia iria.
Kana nakhle ki aver rig e jezerosi, avile ano Genisaret thaj gothe phanglje o čamco.
54 Maarĩkia kuuma gatarũ-inĩ, o rĩmwe andũ makĩmenya Jesũ.
Kana iklile taro čamco, e manuša odma pindžarde e Isuse.
55 Magĩtuĩkania bũrũri-inĩ ũcio wothe magakuuaga andũ arĩa maarĩ arũaru na ibarĩ, makĩmatwaraga kũrĩa guothe maiguaga atĩ nĩkuo arĩ.
Thaj prastije maškaro sa gova krajo te vaćaren averenđe so o Isus avilo, a e manuša lije ke nosiljke te anen e nasvalen odori kaj šunde kaj si o Isus.
56 Na kũrĩa guothe aathiiaga, mĩciĩ-inĩ, na tũtũũra-inĩ o na kana mĩgũnda-inĩ, o maigaga arĩa arũaru ndũnyũ-inĩ, na makamũthaitha ametĩkĩrie naarĩ mahutie gĩcũrĩ kĩa nguo yake, na arĩa othe maamũhutirie makĩhona.
Thaj kaj god te džala, ane gava il forura il po cikne thana, e manuša ke trgura čhuvena e nasvalen. Molinasa le te dolen pe bar tare leso teluno kotor e fostanoso, thaj savore save doldepe pe leste, sastile.
