Johana 4
1 Afarisai nĩmaiguire atĩ Jesũ nĩagĩĩaga na arutwo aingĩ gũkĩra Johana na akamabatithia,
Kana o Isus dodžanglja kaj e fariseja šunde so vov pridobil thaj krstil pobut sikaden nego o Jovane
2 o na gũtuĩka, ti Jesũ wabatithanagia, no nĩ arutwo ake.
– iako o Isus korkoro ni krstila, nego lese sikade gova ćerena –
3 Hĩndĩ ĩrĩa Mwathani aamenyire ũhoro ũcio, akiuma Judea na agĩcooka Galili o rĩngĩ.
đelo andari phuv i Judeja thaj irisajlo ani phuv i Galileja.
4 Na rĩrĩ, no nginya angĩatuĩkanĩirie bũrũri wa Samaria.
Ko drom trubuja te načhol tari Samarija.
5 Nĩ ũndũ ũcio, agĩkinya itũũra rĩarĩ Samaria rĩetagwo Sukaru, hakuhĩ na gĩthaka kĩrĩa Jakubu aaheete mũriũ Jusufu.
Gija avilo ano samarijansko gav savo akhardola Sihar, paši phuv savi dija o Jakov pe čhavese e Josifese.
6 Nakĩo gĩthima kĩa Jakubu nĩkuo kĩarĩ, nake Jesũ, tondũ wa kũnoga nĩ rũgendo, agĩikara thĩ hau gĩthima-inĩ. Na kwarĩ ta thaa thita.
Gothe sasa o bunari e Jakoveso. O Isus čhindilo taro baro drom thaj bešlo pašo bunari. Sasa paše dešuduj o sato.
7 Na rĩrĩa mũtumia ũmwe Mũsamaria okire gũtaha maaĩ-rĩ, Jesũ akĩmũũria atĩrĩ, “No ũũhe maaĩ ma kũnyua?”
Kana gothe avili jekh Samarijanka te dolol paj, o Isus vaćarda laće: “De ma te pijav!”
8 (Hĩndĩ ĩyo arutwo ake nĩmathiĩte kũgũra irio itũũra-inĩ.)
(Tegani sasa o Isus korkoro, golese kaj lese sikade đele ano gav te ćinen xamase.)
9 Nake mũtumia ũcio Mũsamaria akĩmwĩra atĩrĩ, “Wee ũrĩ Mũyahudi na niĩ ndĩ mũtumia Mũsamaria. Ũngĩkĩĩhooya gĩa kũnyua atĩa?” (Nĩgũkorwo Ayahudi matirĩ ngwatanĩro na Asamaria.)
Vaćarda e Isusese i Samarijanka: “Sar tu, savo san Jevrejo, šaj te manđe mandar tari Samarijanka te dav tut te pije paj?” Golese kaj e Jevreja naj ano amalipe e Samarijancurencar.
10 Nake Jesũ akĩmũcookeria atĩrĩ, “Korwo nĩũũĩ kĩheo kĩa Ngai na ũkamenya nũũ ũrakũhooya maaĩ ma kũnyua, wee nĩwe ũngĩamũhooya nake nĩangĩakũhe maaĩ ma muoyo.”
O Isus vaćarda laće: “Kana bi samo džanesa e Devleso daro! Tu ni džane ko si kova so vaćarol tuće: ‘De ma te pijav paj!’ Te džane, tu bi mandar manđesa thaj me bi dava tut paj savo dol džuvdipe.”
11 Nake mũtumia ũcio akĩmwĩra atĩrĩ, “Mũthuuri ũyũ, ndũrĩ na kĩndũ gĩa gũtaha maaĩ nakĩo, na gĩthima gĩkĩ nĩ kĩriku. Ũngĩkĩruta kũ maaĩ macio ma muoyo?
I džuvli phenda lese: “Gospodarona! Naj tut ni čaro te dole o paj, a o bunari si xor. Kotar ka le paj savo dol džuvdipe?
12 Anga ũkĩrĩ mũnene gũkĩra ithe witũ Jakubu ũrĩa watũheire gĩthima gĩkĩ, na we mwene aatũũrĩte anyuuaga maaĩ kuuma kĩo o hamwe na ariũ ake na ndũũru ciake cia mbũri na cia ngʼombe?”
Tu li misli kaj san po baro tare amaro paradad o Jakov savo dija amen kava bunari savestar pilja vov, lese čhave thaj lesi stoka?”
13 Nake Jesũ akĩmũcookeria atĩrĩ, “Mũndũ o wothe ũnyuuaga maaĩ maya nĩanyootaga rĩngĩ,
O Isus vaćarda laće: “Dži jekh savo pijol tare kava paj, palem ka trošavol.
15 Nake mũtumia ũcio akĩmwĩra atĩrĩ, “Mũthuuri ũyũ, he maaĩ macio nĩguo ndikananyoote rĩngĩ, na ndige gũũkaga haha gũtaha maaĩ.”
I džuvli vaćarda lese: “Gospodarona! De ma gova paj te ma trošavav vadži ni te avav kate ko bunari te dolav paj!”
16 Nake akĩmwĩra atĩrĩ, “Thiĩ wĩte mũthuuriguo mũũke nake.”
O Isus vaćarda laće: “Dža akhar ćire rome thaj iri tut akari!”
17 Nake mũtumia ũcio akĩmũcookeria atĩrĩ, “Niĩ ndirĩ na mũthuuri.” Nake Jesũ akĩmwĩra atĩrĩ, “Nĩ waria ma rĩrĩa woiga atĩ ndũrĩ na mũthuuri.
Tegani vaćarda lese i romni: “Naj man rom.” Tegani phenda o Isus: “Šukar phendan kaj naj tut rom!
18 Ũhoro wa ma nĩ atĩ ũkoretwo ũrĩ na athuuri atano, na mũndũ mũrũme ũrĩa ũrĩ nake rĩu ti mũthuuriguo. Ũguo woiga nĩ ũhoro wa ma.”
Golese kaj sasa tut pandž roma thaj kova so isi tut akana naj ćiro rom. Gova so vaćardan si čače.”
19 Nake mũtumia ũcio akĩmwĩra atĩrĩ, “Mũthuuri ũyũ, nĩndĩrona atĩ wee ũrĩ mũnabii.
I romni vaćarda lese: “Gospodarona! Dikhav kaj san proroko.
20 Maithe maitũ maahooyagĩra Ngai kĩrĩma-inĩ gĩkĩ, no inyuĩ Ayahudi muugaga atĩ Jerusalemu nokuo kũndũ kũrĩa twagĩrĩirwo nĩkũhooyagĩra Ngai.”
Amare paradada slavina e Devle ke kava brego. Al tumen e Jevreja vaćaren kaj ano Jerusalim si than kaj trubul te slavil pe o Dol.”
21 Nake Jesũ akiuga atĩrĩ, “Mũtumia ũyũ, njĩtĩkia, kũrĩ ihinda rĩroka rĩrĩa mũtakaahooyagĩra Baba kĩrĩma-inĩ gĩkĩ o na kana Jerusalemu.
O Isus vaćarda laće: “Džuvlije! Pača man, ka avol o vreme kaj ni ka slavin e Dade na samo kate ko brego thaj na samo ano Jerusalim.
22 Inyuĩ Asamaria mũhooyaga kĩrĩa mũtooĩ; no ithuĩ tũhooyaga kĩrĩa tũũĩ, nĩgũkorwo ũhonokio uumĩte kũrĩ Ayahudi.
Tumen e Samarijancura ni džanen kas slavin. Amen e Jevreja džana kas slavi golese kaj o spasenje avol tare Jevreja.
23 No ihinda nĩrĩroka na rĩu nĩrĩkinyu, rĩrĩa arĩa mahooyaga na ma makaahooyaga Baba na roho, na mamũhooyage na ma, nĩgũkorwo nĩ andũ ta acio Baba acaragia a kũmũhooyaga.
Al avol o vreme kana e čačukane slavljenikura ka slavin e Dade ano Duxo thaj ano čačipe. O Dad manđol gasave pačavnen. A gova vreme već avilo.
24 Ngai nĩ roho, nao arĩa mamũhooyaga no nginya mamũhooyage na roho, na mamũhooyage na ma.”
O Dol si Duxo thaj kola save slavin le, mora te slavin le ano Duxo thaj ano čačipe.”
25 Nake mũtumia ũcio akĩmwĩra atĩrĩ, “Nĩnjũũĩ atĩ Mesia” (ũrĩa wĩtagwo Kristũ) “nĩarooka. Hĩndĩ ĩrĩa agooka nĩagatũtaarĩria maũndũ mothe.”
I džuvli phenda lese: “Džanav kaj ka avol o Mesija, savo akhardol Hrist. Kana ka avol vov, sa ka objasnil amenđe.”
26 Nake Jesũ akiuga atĩrĩ, “Niĩ ndĩrakwarĩria nĩ niĩ we.”
O Isus vaćarda laće: “Vov akana vaćarol tusa. Me sem o Mesija.”
27 O ihinda-inĩ rĩu arutwo ake magĩũka, na makĩgega maakora akĩaranĩria na mũtumia. No gũtirĩ o na ũmwe woririe atĩrĩ, “Nĩ kĩĩ ũrenda?” kana akĩũria, “Ũraaranĩria nake nĩkĩ?”
Ane gova časo lese sikade irisade pe andaro foro thaj čudisajle so o Isus vaćarol e džuvljasa. Al ni jekh ni pučlja le: “So manđe latar?”, il “Sose vaćare lasa?”
28 O hĩndĩ ĩyo mũtumia ũcio agĩtiga ndigithũ yake ya maaĩ, agĩcooka itũũra-inĩ, akĩĩra andũ atĩrĩ,
Tegani i džuvli ačhada gothe po khoro, irisajli ano gav thaj vaćarda e manušenđe:
29 “Ũkai, mũkone mũndũ wanjĩĩra maũndũ marĩa mothe ndaaneka. Ũcio no akorwo nĩwe Kristũ?”
“Aven te dičhen e manuše savo manđe vaćarda sa so ćerdem. Šaj si vov o Hrist?”
30 Nao makiuma kũu itũũra-inĩ, magĩthiĩ harĩa Jesũ aarĩ.
Gija e manuša avile andaro gav thaj đele te dičhen e Isuse.
31 Mũira wa makinye, arutwo ake makĩmũringĩrĩria makĩmwĩra atĩrĩ, “Rabii, rĩa irio.”
Ane gova vreme e sikade molisade e Isuse: “Rabbi! Xa khanči!”
32 Nowe akĩmeera atĩrĩ, “Ndĩ na irio cia kũrĩa, iria mũtarĩ ũndũ wacio mũũĩ.”
Al vov phenda lenđe: “Man isi xape savestar tumen ni džanen.”
33 Nao arutwo ake makĩũrania atĩrĩ, “Kaĩ hihi harĩ mũndũ ũmũreheire irio?”
Tegani e sikade vaćarde maškare peste: “Te ni anda lese khoni khanči xamase?”
34 Nake Jesũ akiuga atĩrĩ, “Irio ciakwa nĩ gwĩka wendi wa ũrĩa wandũmire na kũrĩĩkia wĩra wake.
A o Isus vaćarda lenđe: “Mingro xape si te ćerav so si volja kolesi savo bičhalda man thaj te dovršiv lesi bući.
35 Githĩ mũtiugaga atĩ, ‘Nĩ mĩeri ĩna ĩtigarĩte magetha makinye’? Ngũmwĩra atĩrĩ, hingũrai maitho manyu muone mĩgũnda! Magetha nĩmakinyu.
Na li vaćaren kana sejin: ‘Vadži štar čhon thaj ka avol o ćidipe?’ Al me phenav tumenđe, putren tumare jakha thaj dičhen e poljura resle ćidimase.
36 O na rĩu mũgethi nĩagĩĩaga na mũcaara wake, o na nĩagethaga magetha ma muoyo wa tene na tene, nĩgeetha mũhaandi na mũgethi makenanĩre hamwe. (aiōnios g166)
Kova savo ćidol već prihvatil plata thaj ćidol o bijandipe pašo džuvdipe bizo meripe, te šaj radujin pe katane kova so sejil thaj kova so ćidol. (aiōnios g166)
37 Amu nĩ ũhoro wa ma ũrĩa uugaga atĩ, ‘Ũmwe ahaandaga, nake ũngĩ akagetha.’
Gija čače avol i poslovica: ‘Jekh sejil, dujto ćidol.’
38 Niĩ ndaamũtũmire mũkagethe kĩrĩa mũtarutĩire wĩra. Angĩ nĩo marutĩte wĩra mũritũ, na inyuĩ mũkagetha uumithio wa wĩra wao.”
Me bičhalav tumen te ćiden kaj ni ćerden bući. Avera trudisajle, a tumen ćidijen o bijandipe tari lenđi bući.”
39 Nao Asamaria aingĩ kuuma itũũra rĩu makĩmwĩtĩkia nĩ ũndũ wa ũira wa mũtumia ũcio, tondũ nĩameerire atĩrĩ, “Nĩanjĩĩrire maũndũ marĩa mothe ndaneeka.”
But Samarijancura tare gova foro pačaje ane leste zbog o lafi e džuvljako savi phenda o svedočanstvo: “Vaćarda manđe sa so ćerdem.”
40 Nĩ ũndũ ũcio, hĩndĩ ĩrĩa Asamaria mokire kũrĩ Jesũ, makĩmũringĩrĩria aikaranie nao, nake agĩikara mĩthenya ĩĩrĩ.
Kana avile e Samarijancura paše leste, molisade le te ačhol lencar. Thaj vov ačhilo gothe duj đive.
41 Na tondũ wa ciugo ciake, andũ angĩ aingĩ magĩĩtĩkia.
Tegani vadži pobut manuša pačaje zbog lese lafura.
42 Magĩkĩĩra mũtumia ũcio atĩrĩ, “Ithuĩ tũtiretĩkia no ũndũ wa ũrĩa ũratwĩrire; rĩu nĩtwĩiguĩrĩire ithuĩ ene na tũkamenya atĩ mũndũ ũyũ ti-itherũ nĩwe Mũhonokia wa kĩrĩndĩ.”
Vaćarde e džuvljaće: “Akana više ni pača samo zbog gova so tu vaćardan, golese kaj amen korkore šundam thaj džana kaj si čače kava manuš o Spasitelji e svetoso!”
43 Thuutha wa mĩthenya ĩyo ĩĩrĩ, akiumagara agĩthiĩ Galili.
Pale duj đive, o Isus đelo tari Samarija ani Galileja.
44 (Amu Jesũ we mwene nĩoigĩte atĩ mũnabii ndatĩĩagwo bũrũri-inĩ wake mwene.)
Korkoro o Isus svedočisada kaj e proroko ni poštujin ano than kaj barilo.
45 Rĩrĩa aakinyire Galili, andũ a Galili makĩmũnyiita ũgeni. Nĩmonete ũrĩa wothe ekĩte Jerusalemu hĩndĩ ya Gĩathĩ gĩa Bathaka, nĩgũkorwo o nao maarĩ kuo.
Kana reslo ani Galileja, e Galilejcura lačhe prihvatisade le samo golese so dikhlje sa e čudesura save ćerda ano Jerusalim, golese kaj i von sesa odori ko prazniko Jevrejengo – Pasha.
46 O rĩngĩ agĩceera Kana ya Galili, kũrĩa aagarũrĩte maaĩ magatuĩka ndibei. Na kũu Kaperinaumu nĩ kwarĩ na mũndũ ũmwe mũnene warĩ na mũriũ mũrũaru.
Gija o Isus đelo palem ani Kana i Galilejsko, kaj sasa ćerdo o paj ani mol. Sasa jekh službeniko e caroso andaro Kafarnaum, kas sasa nasvalo čhavo.
47 Rĩrĩa mũndũ ũcio aaiguire atĩ Jesũ nĩoimĩte Judea agooka Galili, agĩthiĩ kũrĩ we, akĩmũthaitha athiĩ akahonie mũriũ, ũrĩa warĩ hakuhĩ gũkua.
Kana šunda kaj o Isus andari Judeja avilo ani Galileja, đelo ke leste ani Kana thaj molisada le te avol ano Kafarnaum thaj te sastarol lese čhave golese kaj si ko meripe.
48 Jesũ akĩmwĩra atĩrĩ, “Inyuĩ mũtangĩona ciama na morirũ, mũtingĩtĩkia.”
A o Isus phenda lese: “Gasave sen tumen manuša! Dži kaj ni dičhen znakura thaj čudesura, ni pačan.”
49 Nake mũnene ũcio akĩmwĩra atĩrĩ, “Mũthuuri ũyũ, nĩtũikũrũke mwana wakwa atanakua.”
E caroso službeniko vaćarda lese: “Gospode! Moliv tut, av sar ni mulo mingro čhavo.”
50 Nake Jesũ akĩmũcookeria atĩrĩ, “Inũka. Mũrũguo nĩekũhona.” Mũndũ ũcio agĩĩtĩkia ũguo Jesũ aamwĩrire, na akĩinũka.
O Isus vaćarda lese: “Dža čhere, ćiro čhavo sastilo!” O manuš pačaja ane Isusese lafura thaj đelo čhere.
51 Naarĩ njĩra akĩinũka, ndungata ciake ikĩmũtũnga na ndũmĩrĩri atĩ mũrũwe arĩ o muoyo.
Kana sasa vadži ko drom, arakhlja pe slugen save ande lese haberi kaj leso čhavo sastilo.
52 Rĩrĩa aamooririe nĩ ta thaa ciigana mũriũ aambĩrĩirie kũigua wega, makĩmwĩra atĩrĩ, “Ira thaa mũgwanja nĩguo araahonire.”
Vov pučlja len kana sastilo thaj von phende lese: “Eraći ko jekh o sato ko đive ačhada le i groznica.”
53 Nake ithe akĩmenya atĩ thaa icio nocio Jesũ aramwĩrĩte atĩrĩ, “Mũrũguo nĩekũhona.” Nĩ ũndũ ũcio we na nyũmba yake yothe magĩĩtĩkia.
Tegani haljarda o dad kaj gova sasa ane kova sato kana vaćarda lese o Isus: “Ćiro čhavo sastilo.” Thaj pačaje vov thaj savore ane leso čher.
54 Gĩkĩ nĩkĩo kĩarĩ kĩama gĩa keerĩ kĩrĩa Jesũ aaringire kũu Galili, oimĩte Judea.
Gova sasa dujto čudesno znako savo ćerda o Isus ani Galileja kana irisajlo tari Judeja.
