< Kĩambĩrĩria 50 >
1 Nake Jusufu agĩkĩĩgũithia thĩ mbere ya ithe, akĩmũrĩrĩra na akĩmũmumunya.
Pea tōmapeʻe ʻa Siosefa ki he mata ʻo ʻene tamai, ʻo tangi kiate ia, mo uma kiate ia.
2 Ningĩ agĩcooka agĩatha athondekani arĩa maarĩ ndungata ciake mathondeke mwĩrĩ wa ithe Isiraeli nĩguo ndũkabuthe. Nĩ ũndũ ũcio athondekani makĩmũthondeka,
Pea fekau ʻe Siosefa ki heʻene kau tangata faitoʻo, ke nau fakatolongaʻi ʻene tamai; pea naʻe fakatolonga ʻa ʻIsileli ʻe he kau faitoʻo.
3 handũ ha ihinda rĩa thikũ mĩrongo ĩna, tondũ rĩu nĩrĩo ihinda rĩrĩa rĩabatarainie rĩa kũũthondeka. Nao andũ a Misiri makĩmũcakaĩra matukũ mĩrongo mũgwanja.
Pea naʻe fai ʻae ʻaho ʻe fāngofulu koeʻuhi ko ia; he ko hono ngaahi ʻaho ia kiate kinautolu ʻoku fakatolongaʻi; pea naʻe tangi ʻae kakai ʻIsipite ʻi he ʻaho ʻe fitungofulu koeʻuhi ko ia.
4 Namo matukũ ma kũmũcakaĩra maathira-rĩ, Jusufu akĩĩra kĩama kĩa Firaũni atĩrĩ, “Angĩkorwo nĩnjĩtĩkĩrĩkĩte maitho-inĩ manyu-rĩ, njarĩrĩriai kũrĩ Firaũni. Mwĩrei atĩrĩ,
Pea ʻi he hili ʻae ngaahi ʻaho fakamamahi, naʻe lea ʻa Siosefa ki he fale ʻo Felo, ʻo pehē, “Ko eni, kapau kuo u lelei ʻi homou ʻao, ʻoku ou kole kiate kimoutolu ke mou lea ʻi he ʻao ʻo Felo, ʻo pehē,
5 ‘Baba nĩatũmire ndĩĩhĩte na mwĩhĩtwa, akiuga atĩrĩ, “Ndĩ hakuhĩ gũkua; na ndakua ũgaathika mbĩrĩra-inĩ ĩrĩa niĩ mwene ndeyenjeire bũrũri-inĩ wa Kaanani.” Rĩu rekei nyambate thiĩ ngathike baba; na nĩngũcooka hũndũke.’”
Naʻe puleʻi au ʻe heʻeku tamai ke u fuakava, ʻo pehē, Vakai, teu mate: pea te ke tanu au ʻi he faʻitoka naʻaku ngaohi maʻaku ʻi he fonua ko Kēnani. Pea ko eni ʻoku ou kole kiate koe, tuku ke u ʻalu ʻo tanu ʻeku tamai, pea te u toe haʻu.”
6 Nake Firaũni akĩmũtũmanĩra, akĩmwĩra atĩrĩ, “Ambata, ũthiĩ ũgathike thoguo, o ta ũrĩa aatũmire wĩhĩte.”
Pea naʻe pehē ʻe Felo, “Ke ke ʻalu ʻo tanu hoʻo tamai, ʻo hangē ko e fuakava naʻa ne fekau ke ke fai.”
7 Nĩ ũndũ ũcio Jusufu akĩambata agĩthiĩ gũthika ithe. Nao anene othe a Firaũni magĩthiĩ nake, andũ a gĩtĩĩo othe a kĩama kĩa Firaũni o na andũ arĩa atĩĩku a Misiri othe,
Pea naʻe ʻalu ʻa Siosefa ke tanu ʻene tamai; pea naʻe ʻalu mo ia ʻae kau matāpule kotoa pē ʻa Felo, mo e kau mātuʻa ʻo hono fale, mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsipite,
8 o hamwe na andũ othe a nyũmba ya Jusufu, na ariũ a ithe, na arĩa othe maarĩ a nyũmba ya ithe. No ciana ciki na ndũũru ciao cia mbũri na cia ngʼombe ciatigĩtwo Gosheni.
Pea mo e fale kotoa pē ʻo Siosefa, mo hono ngaahi tokoua, mo e fale ʻo ʻene tamai; ko e nau tamaiki, mo e nau fanga manu, mo e nau fanga sipi, naʻa nau tuku pe ʻi he fonua ko Koseni.
9 Thigari cia ngaari cia ita na cia mbarathi o na cio igĩthiĩ nake. Kĩarĩ gĩkundi kĩnene mũno kĩa andũ.
Pea naʻe ʻalu mo ia ʻae ngaahi saliote, mo e kau tangata heka hoosi; ko e kakai tokolahi ʻaupito.
10 Nao maakinya ihuhĩro-inĩ rĩa ngano rĩa Atadi, hakuhĩ na Jorodani, makĩrĩra manĩrĩire marĩ na ruo; na hau Jusufu agĩcakaĩra ithe matukũ mũgwanja.
Pea naʻa nau hoko ki he hahaʻanga uite ʻi ʻEtati, ʻaia ʻoku ʻituʻa Sioatani, pea nau tangi ai ʻi he tangi lahi mo fakamamahi: pea naʻa ne fai ʻae tangi ki heʻene tamai ʻi he ʻaho ʻe fitu.
11 Na rĩrĩa Akaanani arĩa maatũũraga kũu moonire macakaya macio hau ihuhĩro-inĩ rĩa ngano rĩa Atadi, makĩĩrana atĩrĩ, “Andũ a Misiri marĩ na igongona rĩa macakaya ma kĩeha.” Na nĩkĩo handũ hau hakuhĩ na Jorodani heetagwo Abeli-Miziraimu.
Pea kuo mamata ʻe he kakai ʻoe fonua, ʻaia ko e kakai Kēnani, ki he tangi ʻi he potu ʻi ʻEtati, pea nau lea ʻo pehē, “Ko e tangi fakamamahi eni, ki he kakai ʻIsipite;” ko ia naʻe ui ai hono hingoa ʻo ia ko ʻEpelimisilemi, ʻaia ʻoku ʻituʻa Sioatani.
12 Nĩ ũndũ ũcio ariũ a Jakubu magĩĩka o ũrĩa aamaathĩte:
Pea naʻe fai ʻe hono ngaahi foha kiate ia, ʻo hangē ko ʻene fekau.
13 Makĩmũkuua makĩmũtwara bũrũri wa Kaanani, na makĩmũthika ngurunga-inĩ ĩrĩa yarĩ gĩthaka-inĩ kĩa Makipela, hakuhĩ na Mamure, ĩrĩa Iburahĩmu aagũranĩirie na gĩthaka kĩu kĩrĩ handũ ha gũthikanwo kuuma kũrĩ Efironi ũrĩa Mũhiti.
He naʻe fata ia ʻe hono ngaahi foha ki he fonua ko Kēnani, ʻo nau tanu ia ʻi he ʻana ʻi he ngoue ko Makipila ʻoku hanga ki Mamili, ʻaia naʻe fakatau maʻana ʻe ʻEpalahame, mo e ngoue ko e tanuʻanga, meia ʻEfilone ʻoe faʻahinga ʻo Heti.
14 Thuutha wa gũthika ithe-rĩ, Jusufu agĩcooka Misiri hamwe na ariũ a ithe na arĩa othe maathiĩte nake gũthika ithe.
Pea naʻe toe liu mai ʻa Siosefa ki ʻIsipite, hili ʻae tanu ʻo ʻene tamai, ʻaia mo hono ngaahi tokoua, mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻalu mo ia ke tanu ʻene tamai.
15 Na rĩrĩa ariũ a ithe moonire atĩ ithe wao nĩakua, makiuga atĩrĩ, “Ĩ angĩkorwo Jusufu nĩatũũire atũiguagĩra ũũru, na atũrĩhie maũru marĩa mothe twamwĩkire?”
Pea kuo mamata ʻe he ngaahi tokoua ʻo Siosefa, kuo pekia ʻa ʻenau tamai, naʻa nau pehē, “E fehiʻa nai ʻa Siosefa kiate kitautolu, mo totongi kiate kitautolu ʻae kovi kotoa pē naʻa tau fai kiate ia.”
16 Nĩ ũndũ ũcio magĩtũmana kũrĩ Jusufu makiuga atĩrĩ, “Thoguo atanakua nĩatigire oiga atĩrĩ:
Pea naʻa nau fekau ʻae tokotaha ke ʻalu kia Siosefa ʻo lea pehē, naʻe fekau ʻe hoʻo tamai ʻi heʻene kei moʻui, ʻo pehē,
17 ‘Ũũ nĩguo mũkeera Jusufu: ndagũthaitha ũrekere ariũ a thoguo mehia na mahĩtia marĩa meekire nĩ ũndũ nĩmagwĩkire ũũru mũno.’ Na rĩu twagũthaitha wohere ndungata cia Ngai wa thoguo mehia macio.” Na rĩrĩa ndũmĩrĩri yao yamũkinyĩire, Jusufu akĩrĩra.
“Te mou lea pehē kia Siosefa, ‘ʻOku ou kole ni kiate koe, fakamolemole ʻae kovi ʻa ho ngaahi tokoua mo ʻenau fai hala;’ he naʻa nau fai kovi kiate koe: pea ko eni, ʻoku mau kole kiate koe, fakamolemole ʻae hia ʻae kau tamaioʻeiki ʻae ʻOtua ʻo hoʻo tamai.” Pea naʻe tangi ʻa Siosefa ʻi heʻenau lea kiate ia.
18 Ariũ a ithe magĩcooka magĩthiĩ kũrĩ we, makĩĩgũithia thĩ mbere yake, makiuga atĩrĩ, “Tũrĩ ngombo ciaku.”
Pea ʻalu hono ngaahi tokoua ʻo foʻohifo ʻi hono ʻao; ʻo nau lea pehē, “Vakai mai, ko hoʻo kau tamaioʻeiki ʻakimautolu.”
19 No Jusufu akĩmeera atĩrĩ, “Tigai gwĩtigĩra. Kaĩ niĩ akĩrĩ niĩ Ngai?
Pea pehēange ʻe Siosefa kiate kinautolu, “ʻOua te mou manavahē; he ko e fetongi au ʻoe ʻOtua?
20 Inyuĩ mwaciirĩte kũnjĩka ũũru, no Ngai aanjiirĩire ũndũ mwega nĩguo akinyanĩrie ũrĩa kũrekĩka rĩu, ũhoro wa kũhonokia mĩoyo ya andũ aingĩ.
Ka ko kimoutolu, naʻa mou mahalo kovi kiate au, ka naʻe puleʻi ia ʻe he ʻOtua ke lelei, koeʻuhi ke fakahoko ʻaia ʻoku fai he ʻaho ni, ke fakahaofi ʻae moʻui ʻae kakai tokolahi.
21 Nĩ ũndũ ũcio-rĩ, mũtigetigĩre. Nĩndĩĩmũheaga irio cianyu na cia ciana cianyu.” Nake akĩmomĩrĩria na akĩmarĩria wega.
Pea ko eni, ke ʻoua naʻa mou manavahē; he te u tauhi ʻakinautolu mo hoʻomou tamaiki.” Pea naʻa ne fakafiemālieʻi ʻakinautolu, ʻo lea ʻofa kiate kinautolu.
22 Jusufu agĩikara Misiri, hamwe na andũ othe a nyũmba ya ithe. Aatũũrire muoyo mĩaka igana rĩmwe na ikũmi,
Pea naʻe nofo ʻa Siosefa ʻi ʻIsipite, ʻa ia, mo e fale ʻo ʻene tamai; pea ko e moʻui ʻa Siosefa ko e taʻu ʻe teau, mo e taʻu ʻe hongofulu.
23 na akĩona rũciaro rwa gatatũ rwa ciana cia Efiraimu. O na ciana cia Makiru mũrũ wa Manase ciaciarwo nĩciaigĩrĩirwo maru-inĩ ma Jusufu.
Pea naʻe mamata ʻa Siosefa ki he fānau ʻa ʻIfalemi, ko e toʻutangata ʻe tolu ko e fānau foki ʻa Mekili ko e foha ʻo Manase, naʻe ʻomi ʻo tuku ki he funga tui ʻo Siosefa.
24 Ningĩ Jusufu akĩĩra ariũ a ithe atĩrĩ, “Ndĩ hakuhĩ gũkua. No rĩrĩ, ti-itherũ Ngai nĩagooka kũmũrora amũteithie na amũrute kuuma bũrũri ũyũ, amũtware bũrũri ũrĩa erĩire Iburahĩmu, na Isaaka na Jakubu na mwĩhĩtwa.”
Pea naʻe pehē ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokoua, “Teu mate au; pea ko e moʻoni ʻe ʻaʻahi ʻae ʻOtua kiate kimoutolu, ʻo ʻave ʻakimoutolu mei he fonua ni, ki he fonua naʻa ne fuakava ki ai kia ʻEpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkope.”
25 Nake Jusufu agĩtũma ariũ a Isiraeli mehĩte na mwĩhĩtwa, akĩmeera atĩrĩ, “Ti-itherũ Ngai nĩagooka kũmũteithia, na hĩndĩ ĩyo yakinya no nginya mũgaakuua mahĩndĩ makwa kuuma kũndũ gũkũ.”
Pea naʻe fai kia Siosefa ʻae fuakava ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo pehē, “Ko e moʻoni ʻe ʻaʻahi ʻae ʻOtua kiate kimoutolu, pea te mou fetuku hoku ngaahi hui mei heni.”
26 Nĩ ũndũ ũcio Jusufu agĩkua, arĩ na ũkũrũ wa mĩaka igana rĩmwe na ikũmi. Thuutha wa kũmũthondeka ndakabuthe, makĩmũiga ithandũkũ-inĩ rĩa gũthikwo narĩo o kũu Misiri.
Pea naʻe pekia ai ʻa Siosefa, kuo teau taʻu, mo e taʻu ʻe hongofulu hono motuʻa: pea naʻa nau fakatolongaʻi ia, pea nau ai ia ki he puha ʻi ʻIsipite.