< Thaama 32 >
1 Rĩrĩa andũ moonire atĩ Musa nĩaikarire mũno ataikũrũkĩte kuuma kĩrĩma-inĩ, magĩcookanĩrĩra harĩ Harũni makĩmwĩra atĩrĩ, “Ũka, tũthondekere ngai iria irĩtũtongoragia. Ha ũhoro wa mũndũ ũyũ ũgwĩtwo Musa, ũrĩa watũrutire bũrũri wa Misiri, tũtiũĩ ũrĩa oonete.”
Pea ʻi he mamata ʻae kakai kuo tuai ʻae ʻalu hifo ʻa Mōsese mei he moʻunga, naʻe fakataha ʻae kakai kia ʻElone, ʻonau pehē kiate ia, “Tuʻu hake ʻo ngaohi hotau ngaahi ʻotua, ʻaia ʻe muʻomuʻa ʻiate kitautolu; he koeʻuhi ko Mōsese ni ko e tangata naʻe ʻomi ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe kuo ʻi fē ia.”
2 Harũni akĩmacookeria akĩmeera atĩrĩ, “Rutai icũhĩ cia thahabu iria irĩ matũ ma atumia anyu, na aanake na airĩtu anyu mũndehere.”
Pea naʻe fekau ʻe ʻElone kiate kinautolu, “Motuhi mai ʻae ngaahi hau koula, ʻaia ʻoku ʻi he telinga ʻo homou ngaahi mali, mo homou ngaahi foha, mo homou ngaahi ʻofefine, pea ʻomi ia kiate au.”
3 Nĩ ũndũ ũcio andũ othe makĩruta icũhĩ cia thahabu icio ciarĩ matũ-inĩ mao magĩcirehere Harũni.
Pea naʻe fesiʻi leva ʻe he kakai kotoa pē ʻae ngaahi hau koula naʻe ʻi honau telinga, ʻo ʻomi ia kia ʻElone.
4 Nake akĩoya indo iria maamũreheire, agĩcitwekia agĩtũmĩra indo cia ũbundi gũcithondeka mũhianano wa njaũ. Nao andũ makiuga atĩrĩ, “Ici nĩcio ngai ciaku, wee Isiraeli, iria ciakũrutire bũrũri wa Misiri.”
Pea maʻu ʻe ia ʻi honau nima, pea hili ʻene haka ia ke ngaohi ʻae fakatātā ʻoe pulu mui, naʻa ne fakafuofua ia ʻaki ʻae meʻa tā; pea naʻa nau pehē, “Ko ʻeni ho ngaahi ʻotua ʻe ʻIsileli, ʻaia kuo ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite.”
5 Rĩrĩa Harũni onire ũguo, agĩaka kĩgongona mbere ya njaũ ĩyo, na akĩanĩrĩra, akiuga atĩrĩ, “Rũciũ nĩgũgakorwo na gĩathĩ kĩa Jehova.”
Pea kuo mamata ki ai ʻa ʻElone, pea fokotuʻu ʻe ia ʻae feilaulauʻanga ʻi hono ʻao: pea naʻe fakahā ʻe ʻElone, ʻo pehē, “ʻE fai ʻae kātoanga kia Sihova ʻapongipongi.”
6 Nĩ ũndũ ũcio mũthenya ũyũ ũngĩ andũ magĩũkĩra rũciinĩ tene, makĩruta magongona ma njino na ma ũiguano. Thuutha ũcio magĩikara thĩ kũrĩa na kũnyua, magĩcooka magĩũkĩra kũina na gwĩkenia.
Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake ʻi he pongipongi, ʻo ʻatu ʻae ngaahi feilaulau tutu, ʻo ʻomi ʻae ngaahi feilaulau fakamelino; pea naʻe nofo hifo ʻae kakai ke kai mo inu, pea tutuʻu hake ke fakavā.
7 Nake Jehova akĩĩra Musa atĩrĩ, “Ikũrũka, tondũ andũ aku arĩa warutire bũrũri wa Misiri nĩmethũkĩtie.
Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻAlu koe, pea ke ʻalu ki lalo: he ko ho kakai, ʻaia kuo ke ʻomi mei he fonua ko ʻIsipite, kuo nau fakahalaʻi ʻakinautolu:
8 Nĩmagarũrũkĩte narua magatiga ũrĩa ndaamathĩte, na nĩmethondekeire mũhianano wa gũtwekio ũhaana njaũ. Nĩmaũinamĩrĩire na makaũrutĩra iruta makiugaga atĩrĩ, ‘Ici nĩcio ngai ciaku, wee Isiraeli, iria ciakũrutire bũrũri wa Misiri.’”
Kuo nau afe leva mei he hala ʻaia kuo u fekauʻi ai ʻakinautolu: kuo nau ngaohi moʻonautolu ʻae fakatātā haka ki he pulu mui, pea kuo nau hū ki ai, mo nau feilaulau ki ai, ʻo pehē, Ko eni ho ngaahi ʻotua ʻe ʻIsileli, ʻaia kuo ʻomi koe mei he fonua ko ʻIsipite.
9 Jehova akĩĩra Musa atĩrĩ, “Nĩnyonete andũ aya, nĩ andũ momĩtie ngingo.
Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, Kuo u mamata ki he kakai ni, pea vakai, ko e kakai kia kekeva ia:
10 Rĩu tigana na niĩ nĩgeetha marakara makwa mamarĩrĩmbũkĩre, nĩgeetha ndĩmaniine. Nĩngacooka ngũtue rũrĩrĩ rũnene.”
Pea ko ʻeni, tuku ai pe au, koeʻuhi ke tupu pe ʻo vela ʻeku tuputāmaki kiate kinautolu, pea koeʻuhi ke u fakaʻauha ʻakinautolu: pea te u fakatupu ʻiate koe ʻae puleʻanga lahi.”
11 No Musa agĩthaitha Jehova Ngai wake, akĩmwĩra atĩrĩ, “Wee Jehova, ũngĩcinwo nĩ marakara ũũkĩrĩre andũ aku nĩkĩ, o arĩa warutire kuuma bũrũri wa Misiri na guoko gwaku kũrĩ ũhoti na ũkĩmaruta kuo na hinya mũnene?
Pea naʻe kole fakamātoato ʻe Mōsese kia Sihova ko hono ʻOtua, ʻo pehē, “ʻE Sihova, ko e hā ʻoku tupu ʻo vela ai ho houhau ki ho kakai, ʻaia kuo ke aʻutaki mai mei he fonua ko ʻIsipite ʻi he mālohi lahi, pea ʻi he nima māfimafi?
12 Nĩ kĩĩ kĩngĩtũma andũ a Misiri moige atĩrĩ, ‘Aamarutire bũrũri wa Misiri arĩ na muoroto wa kũmeka ũũru amooragĩre irĩma-inĩ, na amaniine mathire gũkũ thĩ’? Tiga kũrakara mũno; wĩricũkwo ndũkarehere andũ aku mwanangĩko.
Ko e hā ka lea ai ʻae kakai ʻIsipite, ʻo pehē, naʻa ne ʻomi kovi ʻakinautolu kituaʻā, ke tāmateʻi ʻakinautolu ʻi he ngaahi moʻunga, pea ke fakaʻauha ʻakinautolu mei he funga ʻo māmani? Tafoki mei ho houhau lahi, pea lolou ʻi he kovi ni ki ho kakai.
13 Ririkana ndungata ciaku Iburahĩmu, na Isaaka, na Isiraeli, arĩa wee wehĩtire kũrĩ o na mwĩhĩtwa ũkĩĩgwetaga, ũkiuga atĩrĩ: ‘Nĩngatũma njiaro ciaku cingĩhe ta njata cia matu-inĩ, na nĩngaahe njiaro ciaku bũrũri ũyũ wothe ũrĩa ndaamerĩire, naguo ũgaatuĩka igai rĩao nginya tene.’”
Manatu ki hoʻo kau tamaioʻeiki ko ʻEpalahame, mo ʻAisake, mo ʻIsileli, ʻakinautolu naʻa ke fuakava ki ai ʻi he ʻafiona, mo ke pehē kiate kinautolu, Te u fakatupu ke tokolahi homou hako ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻoe langi, pea ko e fonua ni kotoa pē, ʻaia kuo u lea ki ai te u foaki ia ki homou hako, pea te nau maʻu ia ʻo taʻengata.”
14 Hĩndĩ ĩyo Jehova akĩĩricũkwo, na ndaigana kũrehere andũ ake mwanangĩko ũrĩa oigĩte atĩ nĩekũmarehera.
Pea naʻe lolou ʻa Sihova ʻi he kovi ʻaia naʻa ne finangalo ke fai ki hono kakai.
15 Musa akĩhũndũka, agĩikũrũka kuuma kĩrĩma igũrũ akuuĩte ihengere icio igĩrĩ cia Ũira na moko make. Ciarĩ nyandĩke mĩena yeerĩ, mbere na thuutha.
Pea naʻe tafoki ʻa Mōsese, ʻo ʻalu hifo mei he moʻunga, mo e maka ʻe ua ʻoe fuakava naʻe ʻi hono nima: kuo tohi ʻae ongo maka ʻi hona potu fakatouʻosi: kuo tohi ia ʻi hono potu ʻe taha mo hono potu ʻe taha.
16 Ihengere icio ciarĩ wĩra wa Ngai; maandĩko macio maarĩ maandĩko ma Ngai makururĩtwo ihengere-inĩ icio.
Pea naʻe ngaohi ʻe he ʻOtua ʻae ongo maka, pea ko e tohi ko e tohi ʻae ʻOtua, kuo tongi ki he ongo maka.
17 Rĩrĩa Joshua aiguire inegene rĩa andũ makiugĩrĩria akĩĩra Musa atĩrĩ, “Kũrĩ mbugĩrĩrio ya mbaara kambĩ-inĩ.”
Pea ʻi he fanongo ʻa Siosiua ki he longoaʻa ʻoe kakai ʻi heʻenau kalanga, naʻe pehē ʻe ia kia Mōsese, “ʻOku longolongo tau ʻae ʻapitanga.”
18 Musa akĩmũcookeria atĩrĩ, “Ti mĩgambo ya ũhootani, na ti mĩgambo ya kũhootwo; nĩ mĩgambo ya kũina ndĩraigua.”
Pea pehē ʻe ia, “ʻOku ʻikai ko e leʻo ia ʻokinautolu ʻoku mavava ʻi he mālohi, pea ʻoku ʻikai ko e leʻo ʻonautolu ʻoku tangi ʻi he fakavaivaiʻi: ka ʻoku ou ongoʻi ʻae leʻo ʻonautolu ʻoku hiva.”
19 Rĩrĩa Musa akuhĩrĩirie kambĩ, na akĩona njaũ na ndũrũhĩ ĩrĩa yarĩ kũndũ kũu, agĩcinwo nĩ marakara, nake agĩikia ihengere icio thĩ, ikiunĩkanga icunjĩ o hau magũrũ-inĩ ma kĩrĩma.
Pea naʻe pehē, ʻi heʻene hoko ʻo ofi ki he ʻapitanga, naʻa ne mamata leva ki he [fakatātā ʻoe ]pulu mui mo e meʻe hopohopo: pea tupu ʻo vela ʻae ʻita ʻa Mōsese, pea ne si ʻae ongo maka mei hono nima pea naʻe laiki ia ʻi he lalo moʻunga.
20 Nake akĩnyiita njaũ ĩyo maathondekete, akĩmĩcina na mwaki, agĩcooka akĩmĩthĩa, ĩgĩtuĩka mũtu, akĩũikia maaĩ-inĩ na agĩatha andũ a Isiraeli manyue maaĩ macio.
Pea naʻa ne toʻo ʻae pulu mui ʻaia naʻa nau ngaohi, ʻo tutu ia ʻi he afi, ʻo ne momosi ia ke efu, ʻo ne lī ia ki he vai, ʻo ne fakainu ʻaki ia ʻae fānau ʻa ʻIsileli.
21 Nake Musa akĩũria Harũni atĩrĩ, “Andũ aya maragwĩkire atĩa nĩgeetha ũmatoonyie mehia-inĩ manene ũũ?”
Pea naʻe pehē ʻe Mōsese kia ʻElone, “Ko e hā naʻe fai ʻe he kakai ni kiate koe, kuo ke ʻomi ai ʻae angahala lahi pehē ni kiate kinautolu?”
22 Nake Harũni akĩmũcookeria, akĩmwĩra atĩrĩ, “Tiga kũrakara, mwathi wakwa; wee nĩũũĩ ũrĩa andũ aya mendete gwĩka ũũru.
Pea pehēange ʻe ʻElone, “Ke ʻoua naʻa tupu ʻo vela lahi ʻae ʻita ʻa hoku ʻeiki: ʻoku ke ʻiloʻi ʻae kakai, ʻoku pau pe honau loto ki he kovi.
23 Maanjĩĩrire atĩrĩ, ‘Tũthondekere ngai iria irĩtũtongoragia. Ha ũhoro wa mũndũ ũyũ ũgwĩtwo Musa, ũrĩa watũrutire bũrũri wa Misiri-rĩ, tũtiũĩ ũrĩa oonire.’
He naʻa nau pehē mai kiate au, Ngaohi hotau ngaahi ʻotua, ʻaia ʻe muʻomuʻa ʻiate kitautolu: he koeʻuhi ko e Mōsese ni, ko e tangata naʻa ne ʻomi ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe kuo ʻi fē ia.
24 Nĩ ũndũ ũcio ngĩmeera atĩrĩ, ‘Ũrĩa wothe ũrĩ na mathaga ma thahabu, nĩarute.’ Nao makĩĩnengera indo icio cia thahabu, ngĩciikia riiko, nacio ikiuma njaũ ĩno!”
Pea ne u tala kiate kinautolu, Ko ia fulipē ʻoku ai haʻanau koula, ke nau motuhi ia. Pea naʻa nau tuku mai ia kiate au: pea naʻaku si ia ki he afi, pea naʻe haʻu mei ai ʻae pulu mui ni.”
25 Musa akĩona atĩ andũ nĩmakararĩtie, na atĩ Harũni nĩamarekereirie meke ũrĩa mekwenda, nginya magaatuĩka andũ a gũthekagĩrĩrwo nĩ thũ ciao.
Pea ʻi he mamata ʻa Mōsese, ʻoku telefua ʻae kakai; (he naʻe fakatelefuaʻi ʻakinautolu ʻe ʻElone ke nau mā ai ʻi he lotolotonga ʻo honau ngaahi fili: )
26 Nĩ ũndũ ũcio akĩrũgama itoonyero-inĩ rĩa kambĩ, akiuga atĩrĩ, “Ũrĩa wothe ũrĩ mwena wa Jehova-rĩ, nĩoke haha.” Nao Alawii othe makĩrũgama mwena wake.
Naʻe tuʻu ai ʻa Mōsese ʻi he matapā ʻoe ʻapitanga, ʻo ne pehē, “Ko hai ʻoku kau mo Sihova? Ke haʻu ia kiate au. Pea ko e ngaahi foha kotoa pē ʻo Livai, naʻa nau fakataha kiate ia.”
27 Nake akĩmeera atĩrĩ, “Jehova Ngai wa Isiraeli ekuuga atĩrĩ, ‘O mũndũ nĩeyohe rũhiũ rwa njora njohero. Hungurai kambĩ ĩno kuuma mwena ũmwe nginya ũrĩa ũngĩ, o mũndũ nĩoorage mũrũ wa nyina na oorage mũratawe na mũndũ wa itũũra rĩake.’”
Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku pehē mai ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ‘Ke ʻai ʻe he tangata taki taha ʻene heletā ki hono vakavaka, pea ʻalu ʻo feʻaluʻaki ʻi he matapā ki he matapā ʻi he ʻapitanga kotoa pē, ʻo tāmateʻi ʻe he tangata hono tokoua, mo e tangata kotoa pē ʻene kaumeʻa, mo e tangata kotoa pē hono kaungāʻapi.’”
28 Alawii magĩĩka ta ũrĩa maathirwo nĩ Musa, na mũthenya ũcio gũkĩũragwo andũ ta 3,000.
Pea naʻe fai ʻe he fānau ʻa Livai ʻo fakatatau ki he fekau ʻa Mōsese: pea naʻe tō ai ʻi he kakai ʻi he ʻaho ko ia ʻae kau tangata ko e toko tolu afe nai.
29 Nake Musa akiuga atĩrĩ, “Nĩmwarĩkia kwamũrĩrwo Jehova ũmũthĩ, nĩgũkorwo nĩmwareganire na ariũ anyu na mũkĩregana na arĩa mũciaranĩirwo nao, na Jehova nĩamũrathima ũmũthĩ.”
He naʻe pehē ʻe Mōsese, “Fakatapui ʻakimoutolu kia Sihova he ʻaho ni, ʻae tangata taki taha ki hono foha, pea ki hono tokoua: koeʻuhi ke ne foaki ʻae tāpuaki kiate kimoutolu he ʻaho ni.”
30 Mũthenya ũyũ ũngĩ Musa akĩĩra andũ atĩrĩ, “Nĩmwĩhĩtie mũno. No rĩu, nĩngwambata kũrĩ Jehova; hihi no kũhoteke ndĩmũrutĩre horohio nĩ ũndũ wa rĩhia rĩanyu.”
Pea pongipongi ai, naʻe pehē ʻe Mōsese ki he kakai, “Kuo mou fai ʻae angahala lahi: pea ko eni, te u ʻalu hake kia Sihova; heiʻilo pe teu lavaʻi ke fai ʻae fakalelei ʻi hoʻomou angahala.”
31 Nĩ ũndũ ũcio Musa agĩcooka kũrĩ Jehova, akĩmwĩra atĩrĩ, “Hĩ, kaĩ andũ aya nĩmekĩte rĩhia inene-ĩ! Nĩmethondekeire ngai cia thahabu.
Pea naʻe toe ʻalu ʻa Mōsese kia Sihova, ʻo ne pehē, “ʻOiauē, kuo fai ʻae angahala lahi ʻe he kakai ni, pea kuo ngaohi honau ngaahi ʻotua koula.
32 No rĩu-rĩ, ndagũthaitha marekere mehia mao; angĩkorwo ndũkũmarekera, o na niĩ tharia ibuku-inĩ rĩrĩa wandĩkĩte andũ aku.”
Ka ko eni, kapau ʻe lelei te ke fakamolemole ʻenau angahala; pea kapau ʻe ʻikai, ʻoku ou kole kiate koe, tāmateʻi au mei hoʻo tohi ʻaia kuo ke tohi.”
33 Nake Jehova agĩcookeria Musa atĩrĩ, “Ũrĩa wothe ũnjĩhĩirie, nĩngamũtharia ibuku-inĩ rĩakwa.
Pea pehē ʻe Sihova kia Mōsese, “Ko ia fulipē kuo fai angahala kiate au, te u tāmateʻi ia mei heʻeku tohi.
34 Rĩu gĩthiĩ, ũtongorie andũ acio mathiĩ bũrũri ũrĩa ndaaririe ũhoro waguo, nake mũraika wakwa nĩakamũtongoria. Na rĩrĩ, hĩndĩ ya kũmaherithia yakinya-rĩ, no ngaamaherithia nĩ ũndũ wa mehia mao.”
Ko ia, ke ke ʻalu ni, ʻo ʻave ʻae kakai ki he [fonua], ʻaia naʻaku lea ai kiate koe: vakai, ʻe muʻomuʻa ʻiate koe a ʻeku ʻĀngelo ka ko e moʻoni ʻi he ʻaho ʻo ʻeku ʻaʻahi, Te u ʻaʻahi ʻenau angahala kiate kinautolu.”
35 Nake Jehova akĩhũũra andũ acio na mũthiro nĩ tondũ wa ũrĩa meekire na njaũ ĩyo yathondeketwo nĩ Harũni.
Pea naʻe fakamamahi ʻe Sihova ʻae kakai, ko e meʻa ʻi heʻenau ngaohi ʻae pulu mui, ʻaia naʻe ngaohi ʻe ʻElone.