< 1 Athamaki 9 >
1 Rĩrĩa Solomoni aarĩkirie gwaka hekarũ ya Jehova o na nyũmba ya ũthamaki, na akĩhingia maũndũ marĩa mothe erirĩirie gwĩka-rĩ,
Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene fakaʻosi ʻe Solomone ʻae langa ʻae fale ʻo Sihova, pea mo e fale ʻoe tuʻi, pea mo ia kotoa pē naʻe holi ki ai ʻa Solomone ke ne fai,
2 Jehova akĩmuumĩrĩra hĩndĩ ya keerĩ, o ta ũrĩa aamuumĩrĩire arĩ Gibeoni.
Naʻe hā mai ʻa Sihova kia Solomone ko hono liunga ua, ʻo hangē ko ʻene hā mai kiate ia ʻi Kipione.
3 Jehova akĩmwĩra atĩrĩ: “Nĩnjiguĩte kũhooya na gũthaithana kũrĩa ũhooete ũrĩ mbere yakwa; nĩnyamũrĩte hekarũ ĩno, ĩrĩa wee wakĩte, nĩgeetha ndũme Rĩĩtwa rĩakwa rĩtũũre kuo nginya tene. Maitho makwa na ngoro yakwa nĩirĩkoragwo kuo hĩndĩ ciothe.
Pea naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Kuo u ongoʻi ʻa hoʻo lotu pea mo hoʻo kole, ʻaia kuo ke fai ʻi hoku ʻao: kuo u fakatapui ʻae fale ni ʻaia kuo ke langa, ke ʻai ki ai ʻa hoku huafa ʻo taʻengata; pea ʻe ʻi ai maʻuaipē ʻa hoku fofonga pea mo hoku loto.
4 “No wee mwene-rĩ, ũngĩthiiaga mbere yakwa na wĩhokeku wa ngoro na ũrũngĩrĩru ta ũrĩa thoguo Daudi ekaga, na wĩkage ũrĩa ngwathĩte, na ũmenyagĩrĩre kĩrĩra kĩa watho wakwa wa kũrũmĩrĩrwo na mawatho makwa-rĩ,
Pea kapau te ke ʻalu ʻi hoku ʻao, ʻo hangē ko e ʻalu ʻa Tevita ko hoʻo tamai, ʻi he loto moʻoni, mo e angatonu, ke fai ʻo fakatatau mo ia kotoa pē kuo u fekau kiate koe, pea ke tauhi ʻa ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻeku ngaahi fakamaau:
5 Nĩngahaanda gĩtĩ gĩaku kĩa ũnene thĩinĩ wa Isiraeli nginya tene, o ta ũrĩa nderĩire thoguo Daudi rĩrĩa ndoigire atĩrĩ, ‘Ndũkaaga mũndũ wa gũikarĩra gĩtĩ kĩa ũnene kĩa Isiraeli o naarĩ.’
Pehē te u fokotuʻumaʻu ʻae nofoʻa fakatuʻi ʻo ho puleʻanga ʻi ʻIsileli ke taʻengata, ʻo hangē ko ʻeku talaʻofa kia Tevita ko hoʻo tamai, ʻo pehē, ʻE ʻikai te ke masiva ʻi ha tangata maʻae nofoʻa fakatuʻi ʻi ʻIsileli.
6 “No wee kana ariũ aku mũngĩkagarũrũka mũtigane na niĩ, na mwage kũmenyerera maathani na kĩrĩra kĩa watho wakwa wa kũrũmĩrĩrwo kĩrĩa niĩ ndĩmũheete na mũthiĩ mũgatungatĩre ngai ingĩ na mũcihooe-rĩ,
Ka koeʻuhi kapau te mou momoʻi liliu atu mei he muimui kiate au, ʻakimoutolu pe ko hoʻomou fānau, pea ʻikai te mou tauhi ʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni ʻaia kuo u fokotuʻu ʻi homou ʻao, ka mou ʻalu ʻo tauhi ʻae ngaahi ʻotua kehe, mo lotu ki ai:
7 hĩndĩ ĩyo nĩngeheria andũ a Isiraeli bũrũri ũyũ ndĩmaheete na ndiganĩrie hekarũ ĩno nyamũrĩte ĩĩtanio na Rĩĩtwa rĩakwa. Bũrũri wa Isiraeli ũgaatuĩka wa kuunagwo thimo, na kĩndũ gĩa gũthekererwo nĩ andũ othe.
Te u toki motuhi ai ʻa ʻIsileli mei he fonua ʻaia kuo u foaki kiate kinautolu; pea ko e fale ni, ʻaia kuo u fakatapui maʻa hoku huafa, te u liʻaki atu mei hoku ʻao; pea ʻe hoko ʻa ʻIsileli ko e manukiʻanga ʻi he lea fakatātā mo e lea fakakovikovi ʻi he lotolotonga ʻoe kakai kotoa pē:
8 Na o na gũtuĩka hekarũ ĩno nĩ ya kũgegania-rĩ, arĩa othe makaahĩtũkagĩra ho nĩmakamakaga na manyũrũrie moige atĩrĩ, ‘Nĩ kĩĩ gĩtũmĩte Jehova eke bũrũri ũyũ na hekarũ ĩno ũndũ ta ũyũ?’
Pea ko e meʻa ʻi he fale ni, ʻoku māʻolunga ni, ko ia kotoa pē ʻoku ʻalu ofi ki ai, ʻe ofo ai mo fakaʻiseʻisa; pea te nau pehē, ‘Ko e hā kuo fai pehē ai ʻe Sihova ki he fonua ni, pea ki he fale ni?’
9 Andũ nĩmagacookia moige atĩrĩ, ‘Nĩ tondũ nĩmatiganĩirie Jehova Ngai wao, ũrĩa warutire maithe mao bũrũri wa Misiri, makahĩmbĩria ngai ingĩ, na magacihooya na magacitungatĩra; nĩkĩo Jehova amareehithĩirie mwanangĩko ũyũ wothe.’”
Pea te nau tali mai, [ʻo pehē], ‘Koeʻuhi naʻa nau liʻaki ʻa Sihova ko honau ʻOtua, ʻaia naʻa ne ʻomi ʻenau ngaahi tamai mei he fonua ko ʻIsipite, pea kuo nau puke atu ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻo lotu ki ai, mo tauhi ki ai: ko ia kuo ʻomi ai ʻe Sihova ʻae kovi ni kotoa pē kiate kinautolu.’”
10 Thuutha wa mĩaka mĩrongo ĩĩrĩ, o ihinda rĩrĩa Solomoni aakire nyũmba icio cierĩ; na nĩcio hekarũ ya Jehova na nyũmba ya ũthamaki,
Pea hili ʻae taʻu ʻe uofulu naʻe hoko ʻo pehē, hili ʻae langa ʻe Solomone ʻae fale ʻe ua, ʻae fale ʻo Sihova, pea mo e fale ʻoe tuʻi,
11 Mũthamaki Solomoni nĩaheire Hiramu mũthamaki wa Turo matũũra mĩrongo ĩĩrĩ kũu Galili, tondũ Hiramu nĩamũreheire mĩtarakwa yothe, na mĩthengera, na thahabu iria aabatairio nĩcio.
(Ka kuo ʻatu ʻe Helami ko e tuʻi ʻo Taia ʻae ngaahi ʻakau ko e sita kia Solomone, mo e ngaahi ʻakau ko e paini, pea mo e koula, ʻo fakatatau mo ʻene holi, ) naʻe toki foaki ʻe he tuʻi ko Solomone kia Helami, ʻae kolo ʻe uofulu ʻi he fonua ʻo Kāleli.
12 No hĩndĩ ĩrĩa Hiramu ooimire Turo nĩguo akoone matũũra marĩa aaheetwo nĩ Solomoni, ndaakenirio nĩmo.
Pea naʻe haʻu ʻa Helami mei Taia ke ne mamata ki he ngaahi kolo naʻe foaki kiate ia ʻe Solomone; pea naʻe ʻikai lelei ia ʻi hono ʻao.
13 Nake akĩũria Solomoni atĩrĩ, “Mũrũ wa baba, nĩ matũũra matariĩ atĩa maya ũũheete?” Akĩmatua Bũrũri wa Kabuli, na noguo metagwo o na ũmũthĩ.
Pea naʻa ne pehē, “Ko e hā ʻae ngaahi kolo ni ʻaia kuo ke foaki kiate au, ʻa hoku kāinga?” Pea naʻa ne fakahingoa ia ko e fonua ko Kapuli ʻo aʻu mai ki he ngaahi ʻaho ni.
14 Na rĩrĩ, Hiramu nĩarĩkĩtie gũtũmĩra Mũthamaki Solomoni taranda igana rĩa mĩrongo ĩĩrĩ cia thahabu.
Pea naʻe ʻave ʻe Helami ki he tuʻi ʻae taleniti koula ʻe teau mo e uofulu.
15 Ũyũ nĩguo ũhoro wa ũrĩa Mũthamaki Solomoni aarutithirie andũ wĩra na hinya matekwĩyendera wa gwaka hekarũ ya Jehova na nyũmba ya ũthamaki, na mbenji, na rũthingo rwa Jerusalemu, na Hazoru, na Megido, na Gezeru.
Pea ko hono ʻuhinga eni ʻoe tukuhau ʻaia naʻe toʻo ʻe Solomone ko e tuʻi; koeʻuhi ke langa ʻae fale ʻa Sihova, pea mo hono fale ʻoʻona, mo Milo, mo e ʻā ʻo Selūsalema, mo Hasoa, mo Mekito, pea mo Kesa.
16 Firaũni mũthamaki wa Misiri nĩatharĩkĩire na akĩnyiita Gezeru. Agĩgũcina na mwaki, na akĩũraga andũ a Kaanani arĩa maatũũraga kuo, na agĩcooka agĩkũhe mwarĩ, mũtumia wa Solomoni, arĩ kĩheo kĩa ũhiki.
He kuo ʻalu hake ʻa Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite ʻo ne kapa ʻa Kesa, mo ne tutu ia ʻaki ʻae afi, mo tāmateʻi ʻae kakai Kēnani naʻe nofo ʻi he kolo, pea ne foaki ia ko e meʻaʻofa ki hono ʻofefine, ko e uaifi ʻo Solomone.
17 Nake Solomoni agĩaka Gezeru rĩngĩ. Nĩaakire Bethi-Horoni ya mũhuro, na
Pea naʻe langa ʻa Kesa ʻe Solomone, pea mo Pete-holoni ki lalo,
18 Baalathu, na Tadimori rĩa werũ-inĩ, thĩinĩ wa bũrũri wake,
Mo Pealati, pea mo Tatimoa ʻi he toafa, ʻi he fonua,
19 o na ningĩ nĩaakire matũũra manene ma kũiga indo ciake na matũũra ma ngaari ciake cia ita na ma mbarathi ciake, na kĩrĩa gĩothe eerirĩirie gwaka Jerusalemu, na Lebanoni, na bũrũri wothe ũrĩa aathanaga.
Pea mo e ngaahi kolo tukunga koloa ʻaia naʻe maʻu ʻe Solomone, mo e ngaahi kolo maʻa ʻene ngaahi saliote, mo e ngaahi kolo maʻa ʻene kau tangata heka hoosi, pea mo ia naʻe fie langa ʻe Solomone ʻi Selūsalema, pea ʻi Lepanoni, pea ʻi he fonua kotoa pē ʻo hono puleʻanga.
20 Andũ othe arĩa maatigaire kuuma kũrĩ Aamori, na Ahiti, na Aperizi, na Ahivi, na Ajebusi (andũ acio matiarĩ andũ a Isiraeli),
Ko e kakai kotoa pē ʻoe toenga kakai ʻAmoli, mo e kakai Heti, mo e kakai Pelesi, mo e kakai Hevi, mo e kakai Sepusi, ʻakinautolu naʻe ʻikai ʻoe fānau ʻa ʻIsileli,
21 ũguo nĩ kuuga njiaro ciao iria ciatigarĩte bũrũri-inĩ, iria andũ a Isiraeli mataaniinĩte, acio nĩo maandĩkithirio nĩ Solomoni matuĩke ngombo ciake cia kũrutithio wĩra na hinya, na noguo gũtũire nginya ũmũthĩ.
Mo ʻenau fānau naʻe toe ʻi he fonua ki mui ʻiate kinautolu, ʻaia naʻe ʻikai faʻa fakaʻauha foki ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ko kinautolu ia naʻe maʻu mei ai ʻe Solomone ʻae tukuhau ʻi he ngāue fakahopoate ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.
22 No Solomoni ndaatuire mũndũ o na ũmwe wa Isiraeli ngombo; nĩo maarĩ andũ ake a kũrũa mbaara, na atongoria a thirikari yake, na anene ake, na atongoria a thigari, na aathi a ngaari cia ita, na atwari a cio.
Ka naʻe ʻikai fakahopoate ʻe Solomone ha tokotaha ʻi he fānau ʻa ʻIsileli: ka ko e kautau ʻakinautolu, mo ʻene kau tamaioʻeiki, pea mo ʻene houʻeiki, mo ʻene kau pule [ki he tau], mo e kau pule ki heʻene ngaahi saliote, pea mo ʻene kau tangata heka hoosi.
23 Ningĩ nĩ kwarĩ atongoria a anene 550 arĩa maarutithagia mawĩra mothe ma Solomoni na makarũgamĩrĩra aruti wĩra.
Ko kinautolu naʻe tuʻukimuʻa ʻi he kau pule naʻe puleʻi ʻae ngāue kia Solomone, ko e toko nimangeau ma nimangofulu, pea naʻa nau pule ki he kakai naʻe fai ʻae ngāue.
24 Rĩrĩa mwarĩ wa Firaũni aambatire kuuma itũũra inene rĩa Daudi agĩthiĩ gũikara nyũmba ya ũthamaki ĩrĩa Solomoni aamwakĩire, hĩndĩ ĩyo nĩguo Solomoni aathondekire mbenji cia kũmĩnyiitĩrĩra.
Ka naʻe ʻalu hake ʻae ʻofefine ʻo Felo mei he Kolo ʻo Tevita ki hono fale ʻoʻona ʻaia naʻe langa moʻona: pea hili ia naʻa ne langa ʻa Milo.
25 Solomoni aarutaga magongona ma njino na ma ũiguano kĩgongona-inĩ kĩrĩa aakĩire Jehova maita matatũ o mwaka, agacinaga ũbumba mbere ya Jehova hamwe namo, na nĩ ũndũ ũcio akahingia watho wa hekarũ.
Pea naʻe tuʻo tolu ʻi he taʻu ʻae ʻatu ʻe Solomone ʻae ngaahi feilaulau tutu mo e feilaulau fakamelino ʻi he feilaulauʻanga ʻaia naʻa ne fokotuʻu kia Sihova, pea naʻa ne tutu ʻae meʻa namu kakala ki he funga feilaulauʻanga ʻaia naʻe ʻi he ʻao ʻo Sihova. Pea naʻe pehē ʻae fakaʻosi ʻae fale.
26 Ningĩ Mũthamaki Solomoni agĩaka marikabu nyingĩ kũu Ezioni-Geberi, gũkuhĩ na Elothu kũu Edomu, hũgũrũrũ-inĩ cia Iria Itune.
Pea naʻe teuteu ʻe he tuʻi ko Solomone ha folau ʻoe ngaahi vaka mei ʻEsioni-Kepa, ʻaia ʻoku vāofi mo ʻEloti, ʻi he matātahi ʻoe Tahi Kulokula, ʻi he fonua ko ʻItomi.
27 Nake Hiramu agĩtũma andũ ake, atwarithia a marikabu arĩa maamenyete ũhoro wa iria, nĩguo matungatage marikabu-inĩ marĩ na andũ a Solomoni.
Pea naʻe fekau atu ʻe Helami ʻa ʻene kau tamaioʻeiki ʻi he folau, ko e kau toutai naʻe poto ʻi tahi, ke nau ʻalu mo e kau tamaioʻeiki ʻa Solomone.
28 Magĩthiĩ nginya Ofiri, na makĩrehe taranda magana mana ma mĩrongo ĩĩrĩ cia thahabu, iria maatwarĩire Mũthamaki Solomoni.
Pea naʻa nau hoko atu ki Ofeli, ʻonau taufetuku mei ai ʻae koula, ko e taleniti ʻe fāngeau mo e uofulu, ʻo mau ʻomi ia ki he tuʻi ko Solomone.