< 2 Mose 4 >
1 Da antwortete Mose und sprach: Und wenn sie mir nicht glauben und nicht auf mich hören, sondern sagen: Der HERR ist dir nicht erschienen?
OLELO aku la o Mose, i aku la, Aia hoi; aole paha auanei lakou e manaoio mai ia'u, aole hoi e hoolohe mai i ko'u leo; no ka mea, e olelo auanei lakou, Aole i ikeia 'ku o Iehova e oe.
2 Der HERR sprach zu ihm: Was hast du in deiner Hand? Er sprach: Einen Stab!
I mai la o Iehova ia ia, Heaha kela mea ma kou lima? I aku la ia, He kookoo.
3 Da sprach er: Wirf ihn von dir auf die Erde! Und er warf ihn auf die Erde; da ward er zur Schlange. Und Mose floh vor ihr.
I mai la kela, E hoolei ia ilalo i ka honua. Hoolei iho la ia ilalo i ka honua, a lilo ae la ia i nahesa: a holo aku la o Mose mai kona maka aku.
4 Aber der HERR sprach zu Mose: Strecke deine Hand aus und ergreife sie beim Schwanz! Da streckte er seine Hand aus und hielt sie. Und sie ward zum Stab in seiner Hand.
I mai la o Iehova ia Mose, E kikoo aku kou lima, a e lalau aku ma kona huelo. Kikoo aku la kona lima a lalau iho la, a hoi hou ae la ia i kookoo ma kona lima.
5 Darum werden sie glauben, daß der HERR, der Gott ihrer Väter, der Gott Abrahams, der Gott Isaaks und der Gott Jakobs, dir erschienen ist.
Ilaila e manaoio ai lakou, ua ikea e oe o Iehova ke Akua o ko lakou poe kupuna, ke Akua o Aberahama, ke Akua o Isaaka, ke Akua hoi o Iakoba.
6 Und der HERR sprach weiter zu ihm: Stecke doch deine Hand in deinen Busen! Da steckte er seine Hand in seinen Busen; und als er sie herauszog, siehe, da war seine Hand aussätzig wie Schnee.
Olelo hou mai la o Iehova ia ia, E hooholo oe i kou lima ma kou umauma iho. Hooholo ae la ia i kona lima ma kona umauma, a i kona unuhi ana mai, aia hoi, ua lepera ia e like me ka hau.
7 Und er sprach: Tue deine Hand wieder in deinen Busen! Und er tat seine Hand wieder in seinen Busen; und als er sie aus seinem Busen herauszog, siehe, da war sie wieder geworden wie sein übriges Fleisch.
I mai la oia, E hooholo hou ae oe i kou lima ma kou umauma. Hooholo hou i kona lima ma kona umauma, a unuhi hou mai, aia hoi, ua hoi hou ae la no e like me kekahi io ona.
8 Wenn sie nun dir nicht glauben und nicht auf das erste Zeichen hören, so werden sie doch der Stimme des andern Zeichens glauben.
A ina aole lakou e manaoio mai ia oe, aole hoi e hoolohe mai i ka leo o ka hoailona mua, e manaoio paha lakou i ka leo o ka hoailona hope.
9 Wenn sie aber auch diesem Zeichen nicht glauben, so nimm Wasser aus dem Fluß und gieß es auf das trockene Land, so wird das Wasser, das du aus dem Flusse genommen hast, auf dem trockenen Lande zu Blut werden.
A ina aole lakou e manaoio mai i keia mau hoailona elua, aole hoi e hoolohe i kou leo, alaila e lawe ae oe i kahi wai o ka muliwai, a e ninini ma kahi maloo, a e lilo auanei ka wai au e lawe ai mailoko mai o ka muliwai, i koko ma kahi maloo.
10 Mose aber sprach zum HERRN: Ach mein Herr, ich bin kein Mann, der reden kann; ich bin es weder gestern noch vorgestern gewesen und auch nicht, seitdem du mit deinem Knechte geredet hast; denn ich habe einen schwerfälligen Mund und eine schwere Zunge!
I aku la o Mose ia Iehova, E kun Haku e, he kanaka akamai ole wau i ka olelo, aole mamua mai a hiki i keia wa au e olelo mai ai i kau kauwa nei, he kali ko'u waha, a he kali hoi ko'u elelo.
11 Da sprach der HERR zu ihm: Wer hat dem Menschen den Mund erschaffen, oder wer hat den Stummen, oder Tauben, oder Sehenden, oder Blinden gemacht? Habe nicht ich es getan, der HERR?
I mai la o Iehova ia ia, Nawai i hana ka waha o ke kanaka? Nawai hoi i hana i ka aa, a me ke kuli, a me ka ike, a me ka makapo? Aole anei na'u, na Iehova?
12 So geh nun hin: Ich will mit deinem Munde sein und dich lehren, was du sagen sollst!
Nolaila, o hele, a owau pu no me kou waha, e ao aku ana ia oe i ka mea au e olelo aku ai.
13 Da sprach Mose: Bitte, Herr, sende doch, wen du senden willst!
I aku la ia, E kuu Haku e, ke noi aku nei au ia oe, e hoouna aku oe ma ka lima o ka mea au e hoouna aku ai.
14 Da ward der HERR sehr zornig über Mose und sprach: Weiß ich denn nicht, daß dein Bruder Aaron, der Levit, wohl reden kann? Und siehe, er kommt sogar heraus, dir entgegen, und wenn er dich sieht, so wird er sich von Herzen freuen.
Wela mai la ka inaina o Iehova ia Mose, i mai la kela, Aole anei ke kaikuaana ou o Aarona ka Levi? Ua ike no au e hiki no ia ia ke olelo; aia hoi ke hele mai nei ia e halawai me oe: aia ike mai kela ia oe, e olioli auanei oia ma kona naau.
15 Du sollst mit ihm reden und die Worte in seinen Mund legen; so will ich mit deinem Munde und mit seinem Munde sein und euch lehren, was ihr tun sollt.
Nau e olelo aku ia ia, a e waiho aku i na hua ma kona waha; a owau pu no me kou waha, a me kona waha, a e ao aku ia olua i ka olua mea e hana'i.
16 Und er soll für dich zum Volke reden und soll dein Mund sein, und du sollst für ihn an Gottes Statt sein.
A oia no kou mea nana e olelo aku i na kanaka: a e lilo no oia i waha nou, a o oe hoi nona e like me ke Akua.
17 Und nimm diesen Stab in deine Hand, damit du die Zeichen tun sollst!
E lawe pu aku oe i keia kookoo maloko o kou lima, i mea e hana aku ai i na hoailona.
18 Da ging Mose hin und kehrte zu Jethro, seinem Schwiegervater, zurück und sprach zu ihm: Ich möchte zu meinen Brüdern zurückkehren, die in Ägypten sind, und sehen, ob sie noch leben. Jethro sprach zu ihm: Geh hin im Frieden!
Alaila hele aku la o Mose a hoi aku la io Ietero la i kona makuahonowaikane, i aku la ia ia, E hele paha au, a hoi hou i o'u poe hoahanau aia ma Aigupita, i ike ai au i ko iakou ola ana. I mai la o Ietero ia Mose, O hele oe me ka maluhia.
19 Und der HERR sprach zu Mose in Midian: Geh nach Ägypten zurück; denn die Leute sind alle tot, die nach deinem Leben trachteten!
I mai la o Iehova ia Mose ma Midiana, E hele oe, a e hoi hou i Aigupita, no ka mea, ua make na kanaka a pau, ka poe i imi e lawe i kou ola.
20 Also nahm Mose sein Weib und seine Söhne und ließ sie auf einem Esel reiten und zog wieder nach Ägypten. Mose nahm auch den Stab Gottes in die Hand.
Lawe ae la o Mose i kana wahine, a me kana mau keikikane, a hoonoho aku la ia lakou maluna o ka hoki, a hoi aku la ia i ka aina o Aigupita. A lawe pu aku la o Mose i ke kookoo o ke Akua maloko o kona lima.
21 Und der HERR sprach zu Mose: Siehe zu, wenn du wieder nach Ägypten kommst, daß du vor dem Pharao alle die Wunder tuest, welche ich in deine Hand gegeben habe. Ich aber will sein Herz verstocken, daß er das Volk nicht wird ziehen lassen.
I mai la o Iehova ia Mose, I kou hele ana aku e hoi i Aigupita, e ao oe, e hana aku imua o Parao i na hana mana a pau a'u i waiho ai maloko o kou lima: a na'u no e hoopaakiki i kona naau, i hookuu ole ai ia i na kanaka.
22 Und du sollst zum Pharao sagen: So spricht der HERR: «Israel ist mein erstgeborener Sohn;
E olelo aku oe ia Parao, Ke i mai nei o Iehova penei, O Iseraela no ka'u keikikane, o ka'u hiapo hoi;
23 darum sage ich dir: Laß meinen Sohn gehen, daß er mir diene; wirst du dich aber weigern, ihn ziehen zu lassen, siehe, so will ich deinen eigenen erstgebornen Sohn erwürgen!»
Ke olelo aku nei au ia oe, E hookuu oe i ka'u keiki, i malama mai ia ia'u: a ina e hoole mai oe i kona hookuuia, aia hoi, e pepehi aku no au i kau keikikane, i kau hiapo hoi.
24 Als er aber unterwegs in der Herberge war, griff ihn der HERR an und wollte ihn töten.
A hiki mai hoi ia ma ke ala, maloko o ka halekipa, halawai mai la o Iehova me ia, a imi iho la e pepehi ia ia.
25 Da nahm Zippora einen scharfen Stein und beschnitt ihrem Sohn die Vorhaut und warf sie ihm vor die Füße und sprach: Du bist mir ein Blutbräutigam!
Lalau aku la o Zipora i pahi, a okipoepoe iho la i ka omaka o kana keikikane, a hoolei iho la ma kona mau wawae, i mai la, He kane koko oe na'u.
26 Da ließ er von ihm ab. Sie sagte aber «Blutbräutigam» um der Beschneidung willen.
Hookuu iho la oia ia ia. Alaila olelo ae la ia, He kane koko oe no ke okipoepoe ana.
27 Und der HERR sprach zu Aaron: Gehe hin, Mose entgegen in die Wüste! Da ging er hin und traf ihn am Berge Gottes und küßte ihn.
I mai la o Iehova ia Aarona, E hele oe e halawai me Mose ma ka waonahele. Hele aku la ia, a halawai iho la ma ke kuahiwi o ke Akua, a honi ae la ia ia.
28 Und Mose tat Aaron alle Worte des HERRN kund, womit er ihn beauftragt hatte, auch alle Zeichen, die er ihm befohlen hatte.
Hai ae la o Mose ia Aarona i na olelo a pau a Iehova, nana ia i hoouna mai, a me na ouli a pau ana i kauoha mai ai ia ia.
29 Da gingen Mose und Aaron hin und versammelten alle Ältesten der Kinder Israel.
Hele aku la o Mose laua o Aarona, hoakoakoa iho la laua i na lunakahiko a pau o na mamo a Iseraela.
30 Und Aaron redete alle Worte, die der HERR mit Mose geredet hatte; und er tat die Zeichen vor dem Volk.
Hai aku la o Aarona i na olelo a pau a Iehova i olelo mai ai ia Mose; a hana iho la ia i na ouli imua o na maka o kanaka.
31 Und das Volk glaubte. Und als sie hörten, daß der HERR sich der Kinder Israel angenommen und daß er ihr Elend angesehen habe, neigten sie sich und beteten an.
Manaoio iho la no hoi na kanaka: a lohe pono no lakou, ua ike mai o Iehova i ka poe mamo a Iseraela, a ua nana mai hoi oia i ko lakou popilikia, alaila kulou iho la ko lakou poo, a hoomana aku la.