< Hesekiel 27 >

1 Und des HERRN Wort geschah zu mir und sprach:
HIKI hou mai ka olelo a Iehova ia'u, i mai la,
2 Du Menschenkind, mach eine Wehklage über Tyrus
Ano, o ke keiki a ke kanaka e hoomaka oe i ke kanikau no Turo.
3 und sprich zu Tyrus, die da liegt vorn am Meer und mit vielen Inseln der Völker handelt: So spricht der Herr HERR: O Tyrus, du sprichst: Ich bin die Allerschönste.
A e olelo aku ia Turo, E ka mea e noho ana ma ke komo ana o ke kai, ka mea kalepa a kanaka o na mokupuni he nui, ke i mai nei Iehova ka Haku, E Turo, ua olelo oe, He nani loa au.
4 Deine Grenzen sind mitten im Meer und deine Bauleute haben dich aufs allerschönste zugerichtet.
Aia kou mau palena mawaena konu o ke kai, o kou mau mea kukulu, ua hoohemolele lakou i kou nani.
5 Sie haben all dein Tafelwerk aus Zypressenholz vom Senir gemacht und die Zedern vom Libanon führen lassen und deine Mastbäume daraus gemacht
Ua hana lakou i kou mau papa moku no na laau kaa o Senira; a mai Lebanona mai i lawe mai ai lakou i na kedera e hana i mau kia nou.
6 und deine Ruder von Eichen aus Basan und deine Bänke von Elfenbein, gefaßt in Buchsbaumholz aus den Inseln der Chittiter.
No na oka o Basana i hana'i lakou i kou mau hoe; ua hana no hoi ka poe mamo a Asura i kou mau papa noho he niho elepani i laweia mai mai na moku mai o Kitima.
7 Dein Segel war von gestickter, köstlicher Leinwand aus Ägypten, daß es dein Panier wäre, und deine Decken von blauem und rotem Purpur aus den Inseln Elisa.
O ke olona makalii i hoonionioia mai Aigupita mai, oia kau mea i kau ai i pea nou; o ka poni uliuli a me ka makue mai na moku o Elisa, oia ka mea i uhi mai ia oe.
8 Die von Sidon und Arvad waren deine Ruderknechte, und hattest geschickte Leute zu Tyrus, zu schiffen.
O ko Zidona a me ko Arevada, oia kou poe holomoku: o kou poe kanaka akamai, na mea iloko ou, oia kou mau pailota.
9 Die Ältesten und Klugen von Gebal mußten deine Risse bessern. Alle Schiffe im Meer und ihre Schiffsleute fand man bei dir; die hatten ihren Handel in dir.
O na mea kahiko o Gehala, a me kona poe akamai, oia kou poe kapilimoku iwaena ou. Pau na mokuholo o ke kai a me ko lakou poe holomoku, ka iloko ou i ka lawelawe i kou waiwai kalepa.
10 Die aus Persien, Lud und Lybien waren dein Kriegsvolk, die ihre Schilde und Helme in dir aufhingen und haben dich so schön geschmückt.
O ko Peresia, a me ko Luda, a me ko Puta, kou poe kanaka kaua iloko o kou poe koa; ua kau lakou i ka palekaua a me ka mahiole iloko ou; ua hoike lakou i kou nani.
11 Die von Arvad waren unter deinem Heer rings um die Mauern und Wächter auf deinen Türmen; die haben ihre Schilde allenthalben von deinen Mauern herabgehängt und dich so schön geschmückt.
O kanaka o Arevada, me kou poe koa, ka iluna o kou mau pa a puni, a me ko Gamada ka iloko o kou raau halekiai; ua Kau ae lakou i ko lakou mau palekaua ma kou mau paia a puni; a ua hoolilo lakou i kou nani i hemolele.
12 Tharsis hat dir mit seinem Handel gehabt und allerlei Waren, Silber, Eisen, Zinn und Blei auf die Märkte gebracht.
A lilo o Taresisa i mea kalepa no ka nui loa o kela waiwai keia waiwai; me ke kala, ka hao, ke tina, ke kepaupoka, i kuai ai lakou ma kou mau wahi kuai.
13 Javan, Thubal und Mesech haben mit dir gehandelt und haben dir leibeigene Leute und Geräte von Erz auf deine Märkte gebracht.
Iavana, Tubala, a me Mesaka, o lakou na hoa kalepa ou; ua kalepa lakou i kanaka, a me na ipu keleawe, ma kou mau wahi i kalepa ai.
14 Die von Thogarma haben dir Rosse und Wagenpferde und Maulesel auf deine Märkte gebracht.
O ko ka ohana a Togarema ua kalepa mai, ma kou mau wahi i kalepa ai, me na lio, na hololio, a me na hoki.
15 Die von Dedan sind deine Händler gewesen, und hast allenthalben in den Inseln gehandelt; die haben dir Elfenbein und Ebenholz verkauft.
A o kanaka o Dedana, o lakou na hoa kalepa ou; he nui na mokupuni ka waiwai kalepa iloko o kou lima; lawe mai lakou i na pepeiaohao elepani a me ka eboni i makana nou.
16 Die Syrer haben bei dir geholt deine Arbeit, was du gemacht hast, und Rubine, Purpur, Teppiche, feine Leinwand und Korallen und Kristalle auf deine Märkte gebracht.
O Suria hoi kou hoa kalepa no ka nui o kau mau waiwai i hana'i; ua lawelawe lakou ma kou mau wahi i kalepa ai i na emerala, i ka makue, a me ka lole hoonionioia, a me ka lole olona, a me ke akoakoa, a me ka agate.
17 Juda und das Land Israel haben auch mit dir gehandelt und haben Weizen von Minnith und Balsam und Honig und Öl und Mastix auf deine Märkte gebracht.
O Iuda a me ka aina o ka Iseraela, o laua na hoa kalepa ou; ua kalepa lakou ma kou mau wahi kuai i ka palaoa o Minita, a o Panaga, a me ka meli, a me ka aila, a me ka balesama.
18 Dazu hat auch Damaskus bei dir geholt deine Arbeit und allerlei Ware um Wein von Helbon und köstliche Wolle.
O Damaseko kou hoa kalepa ma na mea nui au i hana'i, no ka nui loa o kela waiwai keia waiwai, me ka waina o Helebona a me ka huluhulu keokeo.
19 Dan und Javan und Mehusal haben auch auf deine Märkte gebracht Eisenwerk, Kassia und Kalmus, daß du damit handeltest.
O Dana a me Iavana mai Uzala mai kekahi kalepa ma kou mau wahi i kalepa ai; o ka hao huali, a me ke kasia, a me ke kalamo ka iloko o kou mau wahi i kalepa ai.
20 Dedan hat mit dir gehandelt mit Decken zum Reiten.
O Dedana kou mea kalepa ma na lole makamae no na kaa.
21 Arabien und alle Fürsten von Kedar haben mit dir gehandelt mit Schafen, Widdern und Böcken.
O Arabia a me na'lii a pau o Kedara, o ka poe kalepa lakou o kou lima, ma na keikihipa, a me na hipa kane a me na kao; ma ia mau mea he poe kalepa lakou nou.
22 Die Kaufleute aus Saba und Ragma haben mit dir gehandelt und allerlei köstliche Spezerei und Edelsteine und Gold auf deine Märkte gebracht.
O na mea kalepa o Seba a me Raba, oia ka poe Kalepa ou; na kalepa lakou i ka maikai loa o na mea ala a pau, a me na pohaku maemae, a me ke gula.
23 Haran und Kanne und Eden samt den Kaufleuten aus Seba, Assur und Kilmad sind auch deine Händler gewesen.
O Harana, o Kane, a me Edena, na mea kalepa o Seba, Asura a me Kilemada, he mau mea kalepa nou.
24 Die haben alle mit dir gehandelt mit köstlichem Gewand, mit purpurnen und gestickten Tüchern, welche sie in köstlichen Kasten, von Zedern gemacht und wohl verwahrt, auf deine Märkte geführt haben.
O lakou kou mau hoa kalepa ma na mea maikai, na kapa uliuli, a me ka mea hoonionioia, a me na kapa komo anoninoni i paa i na kaula, a me ka laau kedera iwaena o kau waiwai kalepa.
25 Aber die Tharsisschiffe sind die vornehmsten auf deinen Märkten gewesen. Also bist du sehr reich und prächtig geworden mitten im Meer.
O na moku holo o Taresisa kou mau huakai kalepa, a ua hoolakoia ae, a ua hooliloia i nani loa maloko io o ke kai.
26 Deine Ruderer haben dich oft auf große Wasser geführt; ein Ostwind wird dich mitten auf dem Meer zerbrechen,
Ua lawe kou mau mea hoe ia oe iloko o na wai nui; ua wawahi ka makani hikina ia oe maloko o ke kai.
27 also daß dein Reichtum, dein Kaufgut, deine Ware, deine Schiffsleute, deine Schiffsherren und die, so deine Risse bessern und die deinen Handel treiben und alle deine Kriegsleute und alles Volk in dir mitten auf dem Meer umkommen werden zur Zeit, wann du untergehst;
O kou waiwai nui, a me kou mau wahi i kalepa ai, o kou waiwai kalepa, a kou poe holo moku, a me kou mau pailota, o kou mau mea kapili moku, a me kou mau mea malama waiwai, a me kou poe kanaka kaua a pau iwaena ou, a o kou lehulehu hoi a pau iloko ou, e haule lakou iloko o ke kai, i ka la e pau ai oe.
28 daß auch die Anfurten erbeben werden vor dem Geschrei deiner Schiffsherren.
E naueue na wahi e hoopuni ana no ka leo o ka uwe ana o kou poe hooholo moku.
29 Und alle, die an den Rudern ziehen, samt den Schiffsknechten und Meistern werden aus ihren Schiffen ans Land treten
A o na mea hoe a pau, na holomoku, a me ka poe hooholomoku a pau o ke kai, e iho ae lakou mai luna ae o ko lakou mau moku, a e ku lakou ma ka aina.
30 und laut über dich schreien, bitterlich klagen und werden Staub auf ihre Häupter werfen und sich in der Asche wälzen.
A e hooloheia lakou i ko lakou leo nou, a e auwe ikaika lakou, a e hoolei lakou i ka lepo maluna iho o ko lakou poo iho; a e moe lakou iloko o ka lehu.
31 Sie werden sich kahl scheren über dir und Säcke um sich gürten und von Herzen bitterlich um dich weinen und trauern.
A e hooohule loa lakou ia lakou iho nou, a e kaei ia lakou iho me ke kapa ino; a e uwe lakou nou me ke kaumaha o ka naau a me ka auwe nui.
32 Es werden auch ihre Kinder über dich wehklagen: Ach! wer ist jemals auf dem Meer so still geworden wie du, Tyrus?
A i ko lakou auwe ana, e hapai lakou i ke kanikau nou, a e kanikau lakou maluna ou, e i ana, Auhea ka like me Turo, i like me ka mea i hookaiia maloko o ke kai?
33 Da du deinen Handel auf dem Meer triebst, da machtest du viele Länder reich, ja, mit der Menge deiner Ware und deiner Kaufmannschaft machtest du reich die Könige auf Erden.
I ka puka ana'ku o kou waiwai mai loko aku o na kai, ua hoopaapu oe i na kanaka he nui, ua hoolako oe i na'lii o ka honua me ka nui o kou waiwai, a me kou waiwai kalepa.
34 Nun aber bist du vom Meer in die rechten, tiefen Wasser gestürzt, daß dein Handel und all dein Volk in dir umgekommen ist.
I ka wa e wawahiia'i oe e na kai, ma kahi hohonu o ka wai, e haule kou waiwai kalepa, a me kou lehulehu a pau iwaenakonu ou.
35 Alle die auf den Inseln wohnen, erschrecken über dich, und ihre Könige entsetzen sich und sehen jämmerlich.
E makau aku ia oe ka poe a pau e noho ana ma na mokupuni, a e weliweli loa ko lakou mau alii, a e pioloke lakou ma ko lakou mau maka.
36 Die Kaufleute in den Ländern pfeifen dich an, daß du so plötzlich untergegangen bist und nicht mehr aufkommen kannst.
E kahaha aku ia oe ka poe kalepa iwaena o na kanaka: e lilo oe i mea weliweli ai, aole loa aku hoi oe,

< Hesekiel 27 >