< Roome 2 >
1 Hessa gishshi neno hara bolla piridizayso neni ta hanni geedon oothadisi gaada gaasoy neesi deena. Ne hara ura bolla piiridizayssan nerika nees kunane ekkaasa. Gaasoykka hara ura bolla ne piridizaysa neka zaarada iza oothiza gishaskko.
だから、ああ、すべて人をさばく者よ。あなたには弁解の余地がない。あなたは、他人をさばくことによって、自分自身を罪に定めている。さばくあなたも、同じことを行っているからである。
2 Hayta malata oothiza asata bolla Xoossa piriday liike gididayssa nu erossi
わたしたちは、神のさばきが、このような事を行う者どもの上に正しく下ることを、知っている。
3 Hesa gishshi ne asa bolla piridashe he ne piiridizasa zaara oothizade gidiko ne Xoossa piiridafe kessa eka attana nees millatizee?
ああ、このような事を行う者どもをさばきながら、しかも自ら同じことを行う人よ。あなたは、神のさばきをのがれうると思うのか。
4 woykko Xoossa kiiyatethi nena marotethako kallithizaysa shaaka erontta dashe iza gita kiiyatethane iza danida7a duretetha ne liiqazii?
それとも、神の慈愛があなたを悔改めに導くことも知らないで、その慈愛と忍耐と寛容との富を軽んじるのか。
5 Gido attin neni ne wozina mumetethanine marotethi koyontta ne wozina geedon tuma Xoossa piiriday qoniciza wode Xoossa hanqo gallasa ne daro hanqqo shiishshasa.
あなたのかたくなな、悔改めのない心のゆえに、あなたは、神の正しいさばきの現れる怒りの日のために神の怒りを、自分の身に積んでいるのである。
6 Xoossi isi isi uras iza ootho mala immana.
神は、おのおのに、そのわざにしたがって報いられる。
7 Lo7o ootho aggontta oothidi boncho sabane medhina dusi koyzaytas miidhina deyo immana. (aiōnios )
すなわち、一方では、耐え忍んで善を行って、光栄とほまれと朽ちぬものとを求める人に、永遠のいのちが与えられ、 (aiōnios )
8 Gido attin berika bena dosizaytasine tuma agagidi iitta kallizayta bolla piiridayne hanqoy gakana.
他方では、党派心をいだき、真理に従わないで不義に従う人に、怒りと激しい憤りとが加えられる。
9 Itita oothiza ay asa bolla koyro Ayhude asa bolla kaallid hanko hara dere asa bolla wayeyne metoy gakana.
悪を行うすべての人には、ユダヤ人をはじめギリシヤ人にも、患難と苦悩とが与えられ、
10 Gidikkoka lo7o oothizades oonasika Ayhuda asas gidin hankko dere asas sabay, sarotethinne bonchoy gidana.
善を行うすべての人には、ユダヤ人をはじめギリシヤ人にも、光栄とほまれと平安とが与えられる。
11 Xoossi oonaka shaakk maaddena.
なぜなら、神には、かたより見ることがないからである。
12 Kase wogay eqontta wode nagara oothida asay wurikka wogay bayinida dhayana. Wogay eqi simmini nagara oothidayti wogan oyketidi piiridistana.
そのわけは、律法なしに罪を犯した者は、また律法なしに滅び、律法のもとで罪を犯した者は、律法によってさばかれる。
13 Aysi gikko Xoossa achan xiillo geetettizayti eqida wogaas azazetizaytape attin woga sisi siyzayta gidetena.
なぜなら、律法を聞く者が、神の前に義なるものではなく、律法を行う者が、義とされるからである。
14 Wogay baynida dere asati wogay yootizaysa coo mela hanotethafe eridi oothishin isttas wogay baynida agikokka isttas medhetetha wogay diza gishshi istti ba oothanayssa ereetes.
すなわち、律法を持たない異邦人が、自然のままで、律法の命じる事を行うなら、たとい律法を持たなくても、彼らにとっては自分自身が律法なのである。
15 Istta wozinay isttas marikatiza gishine istta qofay istta mootiza gishshi qasseka istta maaddiza gishshi wogay yootizay istta wozinan xaafetidayssa ereetes.
彼らは律法の要求がその心にしるされていることを現し、そのことを彼らの良心も共にあかしをして、その判断が互にあるいは訴え、あるいは弁明し合うのである。
16 Hesikka ta mishshiracho qaalan tamarssiza mala Xoossi asa wizinan qotetidayssa Kirisitoosa baggara piiridiza gallasan qoniccana.
そして、これらのことは、わたしの福音によれば、神がキリスト・イエスによって人々の隠れた事がらをさばかれるその日に、明らかにされるであろう。
17 Ne nena Ayhuda asi gikko wogan ammanetasane neesi Xoossara diza issipetethan ceeqetaasa.
もしあなたが、自らユダヤ人と称し、律法に安んじ、神を誇とし、
18 Woga kaalliza gishshi Xoossa shene erada kumethi gidizazi shaakka erida gidiko
御旨を知り、律法に教えられて、なすべきことをわきまえており、
19 Ne qoqista kallethizade dhuman dizaytas poo7o gididaysa ne amanetidade gidiko
20 Wogape ne demida eratethaninne tumatethan hankko eronitayta zorizade, guutha nayitta tamarisizade gidikko
さらに、知識と真理とが律法の中に形をとっているとして、自ら盲人の手引き、やみにおる者の光、愚かな者の導き手、幼な子の教師をもって任じているのなら、
21 Histiko neni harata tamariso agada ne hu7es aazas tamarikii? Ne hara ura kaysottopa ga sabakashe neesi kaysotazii?
なぜ、人を教えて自分を教えないのか。盗むなと人に説いて、自らは盗むのか。
22 Ne hara asay laymatontta mala yootashe nees laymaytazii? Nees Eeqa ixxasashin Xoossa keeththa miisha bonqqazii?
姦淫するなと言って、自らは姦淫するのか。偶像を忌みきらいながら、自らは宮の物をかすめるのか。
23 Neesi wogan ceeqetasa shin woga ne baggara oothontta aggada Xoossa kawushizii?
律法を誇としながら、自らは律法に違反して、神を侮っているのか。
24 Hesikka “Inte geedon Xoossa sunthi hanko dere asa achan cayetesi” geetetti xaafetida mala hanides.
聖書に書いてあるとおり、「神の御名は、あなたがたのゆえに、異邦人の間で汚されている」。
25 Ne woga naaga pollizade gidiko qaxaras goo7ay dees. Ne wogaa oothonttade gidiko qasse ne qaxaray coo melakko.
もし、あなたが律法を行うなら、なるほど、割礼は役に立とう。しかし、もし律法を犯すなら、あなたの割礼は無割礼となってしまう。
26 Qaxaretontta dishe wogaa gizaysa polliko qaxaretidadera gina qodetenee?
だから、もし無割礼の者が律法の規定を守るなら、その無割礼は割礼と見なされるではないか。
27 Nees xaafeti wogayne qaxaray nees diikko diza woga ne nagonttade gidikko hanko qaxaretontta wogas azazetiday ne bolla piridana.
かつ、生れながら無割礼の者であって律法を全うする者は、律法の文字と割礼とを持ちながら律法を犯しているあなたを、さばくのである。
28 Issade coo mela sunthas asa ayfen ta Ayhuda asi gidana gikko izi Ayhuda asi gidena. Tumape qaxeretethi coo karera asho ayfeni bettiza qaxxara gidena.
というのは、外見上のユダヤ人がユダヤ人ではなく、また、外見上の肉における割礼が割礼でもない。
29 Gidikkokka issi uray Ayuda asa gidanaas danda7izay izas gaatha baggara Ayude asa gidishinkko. Qaxarayka qaxara gidizay xaafetida wogaa xalala gidontta ayanan wozinape gidida qaxxara gidikokka hessa mala assi galata asape gidontta Xoossafe demmees.
かえって、隠れたユダヤ人がユダヤ人であり、また、文字によらず霊による心の割礼こそ割礼であって、そのほまれは人からではなく、神から来るのである。