< Maatosa 27 >
1 Malado wontara qessista halaqatine dere cimati wurikka Yesusa wodhana ogge zoretida.
A kad objutri, svi su glavari svećenički i starješine narodne održali vijećanje protiv Isusa da ga pogube.
2 Yesusa qachi efidi gazhe Philaxossas athi immida.
I svezana ga odveli i predali upravitelju Pilatu.
3 Iza athi immida Yudaykka Yesusa bolla pirdetidaysa beydi atha immonta agarkina gidi ba ekida hezu tammu birra qessista halaqatisine dere cimatas zari immidi xillo asa atha immida gish ta moradis gidees. Istika histin nus ay meto ne era ekka gida.
Kada Juda, njegov izdajica, vidje da je Isus osuđen, pokaja se i vrati trideset srebrnjaka glavarima svećeničkim i starješinama
govoreći: “Sagriješih predavši krv nedužnu!” Odgovoriše: “Što se to nas tiče? To je tvoja stvar!”
5 Hessa gish Yuday birra ehaaththaidi maqidasse gidon yegidi kezi bidi kaqeti hayqidees.
I bacivši srebrnjake u Hram, ode te se objesi.
6 Qessista halaqati birra denthidi “sutha waga gidida gish maqidasse mishan gujanas bessena” gida.
Glavari svećenički uzeše srebrnjake i rekoše:
7 Be garasan zoretidi imath gidida asatas dufo gidana mala issi mana (urqa miish medhizadeza) gade shamida.
“Nije dopušteno staviti ih u hramsku riznicu jer su krvarina.” Posavjetuju se i kupe za njih lončarovu njivu za ukop stranaca.
8 Hesa gish he gadey hach gakanas sutha gade getetess.
Stoga se ona njiva zove “Krvava njiva” sve do danas.
9 Izas waga gidana mala Isra7ele nayti heregida hezu tammu birra qori ekida. Xoossi tana azazida mala urqa othancha gades immida getetidi nabe Ermasa dunan yotetidaysi poletidees.
Tada se ispuni što je rečeno po proroku Jeremiji: Uzeše trideset srebrnjaka - cijenu Neprocjenjivoga kojega procijeniše sinovi Izraelovi -
i dadoše ih za njivu lončarovu kako mi naredi Gospodin.
11 He wode Yesusay dere harizaysa sinth shiqidees. Dere harizaysikka “Neni Ayhuda kawo?” gidi oychidees. Yesusaykka ne gida mala gido gidees.
Dovedoše dakle Isusa pred upravitelja. Upita ga upravitelj: “Ti li si kralj židovski?” On odgovori: “Ti kažeš.”
12 Qessista halaqatine dere cimati iza kasasishin Yesusay istas ayne zaribeyna.
I dok su ga glavari svećenički i starješine narodne optuživale, ništa nije odgovarao.
13 He wode Philaxosay Yesusa apun yon nena motizakone siyikki gidees.
Tada mu reče Pilat: “Ne čuješ li što sve protiv tebe svjedoče?”
14 Dere harizaysi kehi malalistana gakanas Yesusay issi qalaka zaribeyna.
I ne odgovori mu ni na jednu riječ te se upravitelj silno čudio.
15 Dere harizaysas ba7ale galas derey qasho asappe ebeloy nus birsheto gi oychikko issi ura birshiza wogay dees.
A o Blagdanu upravitelj je običavao svjetini pustiti jednoga uznika, koga bi već htjeli.
16 He wode gene othon erettida Yesusa getetiza Barbane getetiza issi qasho assi dees.
Tada upravo bijaše u njih poznati uznik zvani Baraba.
17 Derey shiqida mala Pilaxosay Barbaneppene Kirstosa getetiza Yesusappe ta intess oona birshana mala koyeti? gidees.
Kad se dakle sabraše, reče im Pilat: “Koga hoćete da vam pustim: Barabu ili Isusa koji se zove Krist?”
18 Philaxosay issti coo qanates athi immidaysa erishe oychidees.
Znao je doista da ga predadoše iz zavisti.
19 Izi pirda zuppane bolla uti dishin iza machiya iza gedeon hach tani agumora darometotistadis, hessa xillo addeza bolla ne oothonta mala giza kitta Philaxosas yedadus.
Dok je sjedio na sudačkoj stolici, poruči nu njegova žena: “Mani se ti onoga pravednika jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.”
20 Gido atin qessista halaqatinne cimati istas Barbaney birshistana malane qass Yesusa wodhana mala wossanas dereza qalay gagana mala othida.
Međutim, glavari svećenički i starješine nagovore svjetinu da zaište Barabu, a Isus da se pogubi.
21 Dere harizasi namm7atappe oona birshana mala koyeti? gi oychin issti Barbane birsha gida.
Upita ih dakle upravitelj: “Kojega od ove dvojice hoćete da vam pustim?” A oni rekoše: “Barabu!”
22 Philaxosaykka histakko Kirstosa getetiza Yesusa wosto gidees. Wurkka kaqeto gida.
Kaže im Pilat: “Što dakle da učinim s Isusom koji se zove Krist?” Oni će: “Neka se razapne.”
23 Philaxosaykka aysi? ay iita othide? gidi sista oychidees. Issitkka qasse kehi wasidi qacheto gida.
A on upita: “A što je zla učinio?” Vikahu još jače: “Neka se razapne!”
24 Philaxossay hanizaysi wurikka asay ba garasan mulaketethafe atin hara ay go7ay bayndasa yushi xelidi “Haysa adeza sutha gommppe ta gesha, hayssafe guye inte shene gidi hathi ehisidi dereza sinthan ba kushe mecetidees.
Kad Pilat vidje da ništa ne koristi, nego da biva sve veći metež, uzme vodu i opere ruke pred svjetinom govoreći: “Nevin sam od krvi ove! Vi se pazite!”
25 Derey wuri iza suthi nu bollane nu nayta bolla gakko gidi zaridees.
Sav narod nato odvrati: “Krv njegova na nas i na djecu našu!”
26 He wodde Barbane isstas birshidi Yesusa garafisdappe guye kaqana mala athi immidees.
Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbičevana, preda da se razapne.
27 Hessappe wotadarti Yesusa gede dere harizaysa gibe eeki bidi wuri shiqidi Yesusa gido athida.
Onda vojnici upraviteljevi uvedoše Isusa u dvor upraviteljev i skupiše oko njega cijelu četu.
28 Iza mayo qaridi hara ewidi zo7o mayo mayzida.
Svukoše ga pa zaogrnuše skrletnim plaštem.
29 Aguntha akilile xaxidi gigisida, iza hu7e bolla gufanthida shambeqo gufe oshacha kushen oythidinne iza sinthan gulbatidi “Ayhuda kawo intees too” gidi iza qidhida.
Spletoše zatim vijenac od trnja i staviše mu na glavu, a tako i trsku u desnicu. Prigibajući pred njim koljena, izrugivahu ga: “Zdravo, kralju židovski!”
30 Iza bolla cutida, shomboqo gufeza iza kusheppe ekkidi Yesusa hu7en zari zaridi shocida.
Onda pljujući po njemu, uzimahu trsku i udarahu ga njome po glavi.
31 Iza bolla qidhi ka7idaysappe guye qassekka zo7o may7oza qari ekkidine kasse iza mayoza zari mayzidi kaqanaso ekki bida.
Pošto ga izrugaše, svukoše mu plašt, obukoše mu njegove haljine pa ga odvedoše da ga razapnu.
32 Issti ekki bishin Qarna gizasoppe yida Simona getetizade demidi masqalezakka iza wolqara tosida.
Izlazeći nađu nekoga čovjeka Cirenca, imenom Šimuna, i prisile ga da mu ponese križ.
33 Birshechaykka hu7e guge getetiza Golgotta getetizso gakishin ciyera walaketida woyne caje uya gidi immida, gido attin izi ganxi ekkidi uyana koybeyna.
I dođoše na mjesto zvano Golgota, to jest Lubanjsko mjesto,
dadoše mu piti vino sa žuči pomiješano. I kad okusi, ne htjede piti.
35 Iza kaqidappe guyen iza mayoza bolla sama yegidi gishetida.
A pošto ga razapeše, razdijeliše među se haljine njegove bacivši kocku.
I sjedeći ondje, čuvahu ga.
37 Haysi Ayhuda kawo Yesusa giza moto qaala iza hu7eppe bollara wothida.
I staviše mu ponad glave krivicu napisanu: “Ovo je Isus, kralj židovski.”
38 Nam7u wombadistappe issay Yesusappe oshacha bagara issay hadirsa bagra issi kaqetida.
Tada razapeše s njime dva razbojnika, jednoga zdesna, drugoga slijeva.
39 Oggera adhi biza asay cayshene hu7e qathishe “maqidasse lalada hezu galasan othizayso, anne nena asha, ne Xoossa na gidikko anne masqale bollappe wodha” gida.
A prolaznici su ga pogrđivali mašući glavama:
“Ti koji razvaljuješ Hram i za tri ga dana sagradiš, spasi sam sebe! Ako si Sin Božji, siđi s križa!”
41 Qessista halaqati dere cimatara gididi iza bolla qidhishe hiz gida
Slično i glavari svećenički s pismoznancima i starješinama, rugajući se, govorahu:
42 Hara asa ashidees shin bena ashanas danda7ibeyna izi Isra7ele kawo gidikko ane ha7i masqale bollafe wodho, nukka iza ammanana.
“Druge je spasio, sebe ne može spasiti! Kralj je Izraelov! Neka sada siđe s križa pa ćemo povjerovati u nj!
43 Xoossan ammanetidees, bena Xoossa na gidamala Xoosi iza dosiza gidikko anne ha7i iza asho.
Uzdao se u Boga! Neka ga sad izbavi ako mu omilje! Ta govorio je: 'Sin sam Božji!'”
44 Izra issippe kaqetida wonbadetikka hessathokka casha qaala iza bolla qoqofida.
Tako ga vrijeđahu i s njim raspeti razbojnici.
45 Galasappe usuppun sateppe bidi uduppun sate gakanas kumetha bittay dhumidees.
Od šeste ure nasta tama po svoj zemlji - do ure devete.
46 Udufun sate gidishin Yesusay qaala dhoqu histidi “Elohe elohe lama sebeqitani gidi wasidees. Hessa gussas birshechay “ta Xoosso ta Xoosso tana aysi agadi” gussa.
O devetoj uri povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lema sabahtani?” To će reći: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?”
47 Hen gadan eqida asatappe issi issi asati iza wasoza siyidi Elasa xeygeskko gida.
A neki od nazočnih, čuvši to, govorahu: “Ovaj zove Iliju.”
48 Isstappe issadey woxi bidi utha shedho woykko zanza milatizazi ekkidi calida woyne caje yegi caphisidine shomboqo getetiza miththa xeran qaphidi uyana mala Yesusa dunakko shishidees.
I odmah pritrča jedan od njih, uze spužvu, natopi je octom, natakne je na trsku i pruži mu piti.
49 Hankko asay qasse agagitte ane Elasay yidi iza ashin beyana gida.
A ostali rekoše: “Pusti da vidimo hoće li doći Ilija da ga spasi.”
50 Yesusay qassekka dhoqa qalan wasidi shomppo kezidees.
A Isus opet povika iz glasa i ispusti duh.
51 He wode maqidasse magalashy bolla hu7era duge simmi daketidi nam7u kezidees bitaykka qaxidees zalatikka za7ida.
I gle, zavjesa se hramska razdrije odozgor dodolje, nadvoje; zemlja se potrese, pećine se raspukoše,
52 Dufotikka doyetida, kasse hayqida Xoossa asappe daro bagay dendidees.
grobovi otvoriše i tjelesa mnogih svetih preminulih uskrsnuše
53 Dufoppe kezidi Yesusa denthappe guye gede gesha katama gelidi darota ayfen betida.
te iziđoše iz grobova nakon njegova uskrsnuća, uđoše u sveti grad i pokazaše se mnogima.
54 Xetu wotadarata halaqayne izara issippe Yesusa nagizayti bitta qathanne hanidaysa wursi beydi daro babida. Qasse haysi tummappe Xoossa nakoshin gida.
A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: “Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.”
55 Galilappe yidi Yesusa koshizazan othi madanas kaliza daro macashati hanizaysa wursikka hahora xelishe hen detees.
A bijahu ondje i izdaleka promatrahu mnoge žene što su iz Galileje išle za Isusom poslužujući mu;
56 Issta gidon magideleppe yida Maramirane, Yaqobene Yossa ayo Maramira, qassekka Zabidossa nayta ayeyira issippe detees.
među njima Marija Magdalena i Marija, Jakovljeva i Josipova majka, i majka sinova Zebedejevih.
57 Gaddey ommarsishin Yosefo getetiza issi dure adde daysi Armatiyasa getetizasoppe yidees. Izikka ba bagara Yesusa kalizade.
Uvečer dođe neki bogat čovjek iz Arimateje, imenom Josip, koji i sam bijaše učenik Isusov.
58 Izi Philaxossa sinthi shiqidi Philaxossay Yesusa anha izas immana mala wosin Philaxosaykka izas immana mala azazidees.
On pristupi Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu se dadne.
59 Yosefoy ana ekkidi gesha mogo afalan xaxidees.
Josip uze tijelo, povi ga u čisto platno
60 Shuchu wocidi bees gigisida dufon ehaaththai wothidi gita shuchu gendersidi dufoza gordidees.
i položi u svoj novi grob koji bijaše isklesao u stijeni. Dokotrlja velik kamen na grobna vrata i otiđe.
61 Hessa wode Magidale Maramiranne hara Maramira dufoza ginan utida.
A bijahu ondje Marija Magdalena i druga Marija: sjedile su nasuprot grobu.
62 Sambatas gigetiza wontetha galas qessista halaqatine Pharsaweti Philaxossa sinth shiqidi hiz gida.
Sutradan, to jest dan nakon Priprave, sabraše se glavari svećenički i farizeji kod Pilata
63 Godo he wordoy kasse paxa dishe hezu galasappe guye ta dendana gida qalay nu wozinan turchu gidees.
te mu rekoše: “Gospodaru, sjetismo se da onaj varalica još za života kaza: 'Nakon tri dana uskrsnut ću.'
64 Hessa gish iza kalizayti iza anha kaysoti ekkidi deres izi hayqoppe dendidees gidi weresonta mala hezantho galas gakanas dufoy nagistana mala azaza, akkay gikko kaseysappe guye balay adheth gidana gida.
Zapovjedi dakle da se grob osigura sve do trećega dana da ne bi možda došli njegovi učenici, ukrali ga pa rekli narodu: 'Uskrsnuo je od mrtvih!' I bit će posljednja prijevara gora od prve.”
65 Philaxosaykka istas nagizayti detees bididnne intess erettida mala nagisitte gidees.
Reče im Pilat: “Imate stražu! Idite i osigurajte kako znate!”
66 Isstikka bidi dufoza dunna mataman gordidi nagana zabe essida.
Nato oni odu i osiguraju grob: zapečate kamen i postave stražu.