Maatosa 25
1 He wode salo kawotethi mishira mokanas xomppe oykidi kezida tammu gellaota milataysu.
“Tada će kraljevstvo nebesko biti kao kad deset djevica uzeše svoje svjetiljke i iziđoše u susret zaručniku.
2 He tammatappe ichachu gela7oti eyata, hankko ichachati qasse eraata.
Pet ih bijaše ludih, a pet mudrih.
3 Eyati kuraze xomppe oykida shin wurikko qolana hara nagge lamba oykibeytena.
Lude uzeše svjetiljke, ali ne uzeše sa sobom ulja.
4 Erati gidkko ba kurazezara wurikko gujana lagge lammba hara xarmusen oykidda.
Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uzeše u posudama ulja.”
5 Machiyo ekkana mishiray yonta gam7in dhiskoy dexin asay wurikka dhiskidees.
“Budući da je zaručnik okasnio, sve one zadrijemaše i pozaspaše.
6 Gidi gidoth gidishin mishrazi yes kezidi moki ekitte giza xeyssa qalay siyetidees.
O ponoći nasta vika: 'Evo zaručnika! Iziđite mu u susret!'
7 Hessa wode gela7oti wurikka dendidi ba xomppe xomppe oythethone gigeteth oykida.
Tada ustadoše sve one djevice i urediše svoje svjetiljke.
8 Dogati erata nu xomppey to7ana giza gish inte lambappe nus immitte gida.
Lude tada rekoše mudrima: 'Dajte nam od svoga ulja, gase nam se svjetiljke!'
9 Era gela7oti istas zaridi nuss diza lambay nusara intessaranne intesara gidonta gish bidi lamba bayzizaytappe intess shamitte gida.
Mudre im odgovore: 'Nipošto! Ne bi doteklo nama i vama. Pođite radije k prodavačima i kupite!'”
10 Isti lamba shamna bida wode mishrazi gakiwodhidees. Kasse gigeti utidda gela7oti bulacha so izara gelida, kareykka gordetidees.
“Dok one odoše kupiti, dođe zaručnik: koje bijahu pripravne, uđoše s njim na svadbu i zatvore se vrata.
11 Guth gam7ishe hakko gela7oti yidi “Godo Godo kare nuss doy7a” gida.
Poslije dođu i ostale djevice pa stanu dozivati: 'Gospodine! Gospodine! Otvori nam!'
12 Izikka zaridi “ta intess tumu gays ta intena erikke” gidees.
A on im odgovori: 'Zaista kažem vam, ne poznam vas!'
13 Hessa gish yana galasa woykko sateza inte eronta gish gigetidi nagite.
Bdijte dakle jer ne znate dana ni časa!”
14 Xoossa kawotethi bess dizaz wursi ba ashikaratas hadara immidi hara dere bana dendida issi ass milatees.
“Doista, kao kad ono čovjek, polazeći na put, dozva sluge i dade im svoj imetak.
15 ashikaratas isas issas istta wolqama mala gigisidi issas ichachu shi birra, issas namm7u shi bira, hankoysas qasse issi shi birra immidi bidees.
Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan - svakomu po njegovoj sposobnosti.
16 Ichachu shi birra ekida adezi herakka mishan zal7e oykidi hara ichachu shi birra tirpisidees.
I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet.
17 Qssekka namm7u shi birra ekidaysi hara namm7u shi birra wodhisidees.
Isto tako i onaj sa dva stekne druga dva.
18 Issi shi birra ekidaysi ba goda bira bitan magidi qotidees.
Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov.”
19 Ashikarata goday ba bidason daro wode gamm7i simidi misha istara shalagetidees.
“Nakon dugo vremena dođe gospodar tih slugu i zatraži od njih račun.
20 Ichachu shi birra ekida ashikaray hara ichachu shi birra wodhsidaysa ekki yidi godo ne tass ichachu shi birra imadasa shin hekko hayssa ta harra ichachu shi bira wodhisadis gidees.
Pristupi mu onaj što je primio pet talenata i donese drugih pet govoreći: 'Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao!'
21 Iza godaykka lo7o othadasa neno lo7o ammanetida ashikarazo ne gutha mishan amanetida ass gidida gish ta nena daro misha bolla shuumana, gede ne goda ufaysaso gela gidees.
Reče mu gospodar: 'Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga!'”
22 Hessathokka namm7u shi birra ekkidaysi godazakko shiqidi godo ne tass namm7u shi birra immadasa shin hekko hara namm7u shi birra wodhisadis gidees.
“Pristupi i onaj sa dva talenta te reče: 'Gospodaru! Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao!'
23 Godazikka lo7ethadasa hayso loo7one tass ammanetida ashikarazo neni guthan amanetidade gidida gish ta nena daro misha bolla shuumays, gede ne goda ufaysaso gela gidees.
Reče mu gospodar: 'Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga.'”
24 Issi shi birra ekkida ashikaray sniqidi godo neni zeronta soppe maxizadene lalonta soppe shishiza minxe iita ass gididaysa ta erays.
“A pristupi i onaj koji je primio jedan talenat te reče: 'Gospodaru! Znadoh te: čovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao.
25 Hessa gish ta babada bitta bokkada ne birra bokkida ollan mogada qotadis, ne miish nesssa beya he7i gidees
Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenat tvoj u zemlju. Evo ti tvoje!'
26 Iza goday zaridi hayso iita azala ashikarazo tani zerontasoppe maxizade lalontasoppe shishizade gididaysa ne eray?
A gospodar mu reče: 'Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao!
27 Histin ta simma yiza wode ta misha yelora ta ekkana mala tirpisi zal7iza asas ne immanas besseseshin gidees.
Trebalo je dakle da uložiš moj novac kod novčara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom.'”
28 Ane ha7i iza shi birra ekidi tammu shi biray dizadess immitte.
“'Uzmite stoga od njega talenat i podajte onomu koji ih ima deset.
29 Dizades gujistanane dari dari bana bayndadeppe he diza guthayiyakka izappe ekista gidana.
Doista, onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima.
30 Haysa go7ay baynda ashikara gede yekizasone achey garcetizaso heni karen diza dhumman kesi yegitte gidees.
A beskorisnoga slugu izbacite van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zubi.'”
31 Assa nay ba kitanchata wursora bonchon yiza wode ba boncho zuppane bolla utana.
“Kad Sin Čovječji dođe u slavi i svi anđeli njegovi s njime, sjest će na prijestolje slave svoje.
32 Derey wuri iza sinthi shiqana izikka mehe hemiza uray desh dorsappe qori shkiza mala asa issa issape qori shakana.
I sabrat će se pred njim svi narodi, a on će ih jedne od drugih razlučiti kao što pastir razlučuje ovce od jaraca.
33 Dorsata izas oshacha bagara deshata hadirsa bagara essana.
Postavit će ovce sebi zdesna, a jarce slijeva.”
34 He wode kawoy oshacha bagara dizayta “inte ta aaway intena anjidayti ha yite, alamey medhetosoppe intes gigetida kawotetha latitte gana.
“Tada će kralj reći onima sebi zdesna: 'Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta!
35 Gasoykka tani gafin tana muzidista, ta sametin tana ushidista, ta immatha gidada yin tana moki ekidista.
Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me;
36 Ta kalotin tana mayzidista, ta saketin tana hargisidista, ta qashetin tana oychidista.
gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.'”
37 Xillotikka zaridi “Godo ne gafin nena ayde muzidoni?, woykko ne samotin ayde beydi nena ushidoni?
“Tada će mu pravednici odgovoriti: 'Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te?
38 Nu ayde nena beydi immathateth mokidoni? woykko ayde ne kalotin beydi nena mayzidoni?
Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te?
39 Hessathokka ne saketin woykko qachetin ayde beydi nena oychidoni gana.
Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i dođosmo k tebi?'
40 Kawoykka zaridi ta intes tumu gays hayta lafa gidida ta ishatappe isades inte tass othida mala gana.
A kralj će im odgovoriti: 'Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!'”
41 Qassekka hadirsa bagara dizaytas inteno qangetidayto tappe shaketidi Dabulosasine iza kitanchatas gigetida medhina taman bitte gana. (aiōnios g166)
“Zatim će reći i onima slijeva: 'Odlazite od mene, prokleti, u oganj vječni, pripravljen đavlu i anđelima njegovim! (aiōnios g166)
42 Gasoykka ta gafin tana muzibeykkista, ta samotin tana ushibeykista,
Jer ogladnjeh i ne dadoste mi jesti; ožednjeh i ne dadoste mi piti;
43 tana immathateth mokibeykista. ta kalotin tana mayzibeyketta, ta saketinine qashetin tana oychibeyketta.
stranac bijah i ne primiste me; gol i ne zaogrnuste me; bolestan i u tamnici i ne pohodiste me!'”
44 Istika zaridi godo ne gafin woykko ne samotin woykko ne immath gidin woykko ne kalotinine ne sakketin woykko ne qachetin nu nenna beydi ayde ness gakibeykoni? gana.
“Tada će mu i oni odgovoriti: 'Gospodine, a kada te to vidjesmo gladna, ili žedna, ili stranca, ili gola, ili bolesna, ili u tamnici, i ne poslužismo te?'
45 He wode izikka istas zaridi ta intees tumu gays haninta lafa ta ishatappe issadees inte othonta agidaysi tass inte othonta agida mala gana.
Tada će im on odgovoriti: 'Zaista, kažem vam, što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne učiniste.'”
