Luqaassa 24
1 Wogga wonta maaladora maccashati ba giigissida shitto ekkidi Yesussa wothida duufokko bida.
Prvoga dana u tjednu, veoma rano, dođoše one na grob s miomirisima što ih pripraviše.
2 Shuchchaykka duufoza duunappe genderidi dizaysa beydda.
Kamen nađoše otkotrljan od groba.
3 Gido attin giddo gelidi Yesussa anha demmonta aggida gish
Uđoše, ali ne nađoše tijela Gospodina Isusa.
4 istas hanzaazi dhayn jalidashe isti qopponta xoliqqettiza mayo mayida nam77u asati ista achchan eqqida.
I dok su stajale zbunjene nad tim, gle, dva čovjeka u blistavoj odjeći stadoše do njih.
5 Maccashatikka keehi babbidi duge biitta xeellishin he asati paxxidi dendidaysa hayqqethata garsan ays koyetii gida.
Zastrašene obore lica k zemlji, a oni će im: “Što tražite Živoga među mrtvima?
6 Izi dendidees! haan baawa, qassekka izi Galilan dishe intes kase ay gidakonne haasa7ite.
Nije ovdje, nego uskrsnu! Sjetite se kako vam je govorio dok je još bio u Galileji:
7 Asa nay nagaranchata kushen aadhdhi imistanasinne kaqqistanas, hayqoppekka heezantho gallas dendanas besses giidi yooti wothides.
'Treba da Sin Čovječji bude predan u ruke grešnika, i raspet, i treći dan da ustane.'”
8 Macasatikka hessa wode kase izi gida qaala haasa7ida.
I sjetiše se one riječi njegovih,
9 macasati duufosoppe simmidi hessa wurssi Yesussa kaalliza tammanne issinistasnne haratas yoottida.
vratiše se s groba te javiše sve to jedanaestorici i svima drugima.
10 Hessaka hawaristas yoottiday Magidele gizasooppe yida Maaramoone Yohaano geetettizarira Yaqoobe Maaramoone istara issife diza hara maccashista.
A bile su to: Marija Magdalena, Ivana i Marija Jakovljeva. I ostale zajedno s njima govorahu to apostolima,
11 Gido attin isti macasati yootidays agumo milatin amanibeyitenna.
ali njima se te riječi pričiniše kao tlapnja, te im ne vjerovahu.
12 Gido attin Phixiroossay wothan Yesussa duufokko gakkidinne hokkidi duufo giddo xeellishin iza anha xaaxxida mayoy xalla dizaysa beyidi keehi malaletishe beso simmides.
A Petar usta i potrča na grob. Sagnuvši se, opazi samo povoje. I vrati se kući čudeći se tome što se zbilo.
13 He gallas iza kaallizaytappe nam77ati Yerusalemeppe tammanne issi kilomitire hamuthiza Emmahose giza katama beettes.
I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus, udaljeno od Jeruzalema šezdeset stadija.
14 Bishe isti he wode hanida Yesussa hayqqo gish ba garsan haasa7eteettees.
Razgovarahu međusobno o svemu što se dogodilo.
15 Isti haasa7etishin Yesussay istakko shiiqidi istara issife bishin,
I dok su tako razgovarali i raspravljali, približi im se Isus i pođe s njima.
16 isti iza erontamala ista ayfey oykettidees.
Ali prepoznati ga - bijaše uskraćeno njihovim očima.
17 Yesussay ista haysi oge hamutishe inte inte garsan haasa7etizaysi aazze gides. Istika dagamaara muzotishe sit gi eqqaggida.
On ih upita: “Što to putem pretresate među sobom?” Oni se snuždeni zaustave
18 Ista garsafe issay Qaliyopha geetettizaysi zaaridi ha mata galassatan Yerusalemeni handaysa erontta imatha assi nena xallaa? gides.
te mu jedan od njih, imenom Kleofa, odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana?”
19 Izikka istas zaaridi aazzi handee? gin isti qasse zaaridi Xoossa sinthanne wurso asa sinthan oothoonine qaalan minno nabe gidida Naazirete Yesussa gish gida.
A on će: “Što to?” Odgovore mu: “Pa ono s Isusom Nazarećaninom, koji bijaše prorok - silan na djelu i na riječi pred Bogom i svim narodom:
20 Izaka qeeseta halaqqattinne daannati hayqqo firdassi aathi immidane kaqqida.
kako su ga glavari svećenički i vijećnici naši predali da bude osuđen na smrt te ga razapeli.
21 Nuni gidikko Isra7ele wozinay iza giidi ufa7ettidos shin harappe hessi hanin qasse hach heezantho gallasa.
A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela. Ali osim svega toga ovo je već treći dan što se to dogodilo.
22 Qasse nu giddofe issi issi maccashati nuna keehi malalisida istikka maalado wontara gede iza duufokko biiddi,
A zbuniše nas i žene neke od naših: u praskozorje bijahu na grobu,
23 iza anhay beettontta ixxin yiidi izi paxxa dizaysa istas yootin kiitanchata beyddaysa nuus yoottida.
ali nisu našle njegova tijela pa dođoše te rekoše da su im se ukazali anđeli koji su rekli da je on živ.
24 Nuppekka issi issi assi iza duufokko biidi maccashati gida mala beydda attin Yesussa demmibeyitenna.
Odoše nato i neki naši na grob i nađoše kako žene rekoše, ali njega ne vidješe.”
25 Izikka istas inte wozinan wothontayto inte wozinay kase nabeti yootidaysa amananappe takkidayto.
A on će im: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili!
26 Xoossafe kitettidays ha metoza ekkanasnne gede ba bonchoso gelanas besenne gides.
Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?”
27 Museppene nabetappe doomidi xillo maxaafatan iza gish xaafetidayssa istas yooti gelthides.
Počevši tada od Mojsija i svih proroka, protumači im što u svim Pismima ima o njemu.
28 Isti ba bizaso matida wode Yesussay aadhdhi biza milatides.
Uto se približe selu kamo su išli, a on kao da htjede dalje.
29 Istika qasse gadey qammiza gish nunara aqa giidi iza keehi woossin istara aqanas gelides.
No oni navaljivahu: “Ostani s nama jer zamalo će večer i dan je na izmaku!” I uniđe da ostane s njima.
30 Istara issife maaddan uttidi ukeeth ba kushen oykkidi istas menthi menthi immides.
Dok bijaše s njima za stolom, uze kruh, izreče blagoslov, razlomi te im davaše.
31 Hessa wode ista ayfey qaaretin iza gididaysa erida, izikka ista ayfeppe geemides.
Uto im se otvore oči te ga prepoznaše, a on im iščeznu s očiju.
32 Istika nu yishe oge bolla dishin nuna haasa7isidi xillo maxaafatakka qoncisidi nuus gelanashe yootin nu wozinay tama mala xuugettibeynee? giidi issay issara haasa7ida.
Tada rekoše jedan drugome: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?”
33 Heeraka denddidi Yerusaleme simmi bida. Tammanne issinetinne istara issife dizaytikka issi bolla shiiqi dizayta demmida.
U isti se čas digoše i vratiše u Jeruzalem. Nađoše okupljenu jedanaestoricu i one koji bijahu s njima.
34 Istika ba garsan issay issas “Goday tumu denddidees! Simoonaskka beettidees” gida.
Oni im rekoše: “Doista uskrsnu Gospodin i ukaza se Šimunu!”
35 iza kaallizaytappe nam77ati oge bolla hanidayssane Yesussay ukeetha menthi menthi immidawode isti wosit eridakko istas yootida.
Nato oni pripovjede ono s puta i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha.
36 Hessa gish isti ba garsan haasa7etishin Yesussay ista giddon eqqidi saroy intes gido gides.
Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i reče im: “Mir vama!”
37 Gido attin isti moytil7e beydda milatin keehi dagammida.
Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha.
38 Izikka istas aazas daro qoppetii? aazass inte wozinara sidheeti? gides.
Reče im Isus: “Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce?
39 Ta kushistanne ta tota haa xeellite tanakko, qassekka tana oyki beyite tana inte beyizzaysa mala moytil7es ashoynne meqethi deenna.
Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam.”
40 Iza gi simmidi ba tohotanne ba kushista ista beesides.
Rekavši to, pokaza im ruke i noge.
41 Istika ufaysa daroppenne malalletethafe denddidaysani buro amanontta dishin Yesussay hessani aykko mizaz dizee? giidi ista oychchides.
I dok oni od radosti još nisu vjerovali, nego se čudom čudili, on im reče: “Imate li ovdje što za jelo?”
42 Istika mole xiixa issi bars izas immida.
Oni mu pruže komad pečene ribe.
43 Izikka ekkidi ista sinthan mides.
On uzme i pred njima pojede.
44 Izikka intenara ta diza wode Muse wogan nabetaninne mazmure maxaafatan ta gish xaafettidays wurikka polistanas besses gaada ta intes yoottida ta qaalay hayssakko gides.
Nato im reče: “To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano.”
45 He wode geeshsha maxaafata isti erana mala wozina istas doyidees.
Tada im otvori pamet da razumiju Pisma
46 Istaskka kirstossay waaye beyana heezantho gallas hayqqoppe denddana geetettidi xaafetidees gides.
te im reče: “Ovako je pisano: 'Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih,
47 Yerusalemeppe doomidi wurso deres naggarappe simoynne maarotethi iza sunthan yootettana.
i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.'
48 Intekka hayssas markkata gides.
Vi ste tomu svjedoci.
49 Taka ta aaway immida ufaysa intes yeddana, inte qasse woliqqa bollafe mayana gakanas Yerusaleme kataman takkite.
I evo, ja šaljem na vas Obećanje Oca svojega. Ostanite zato u gradu dok se ne obučete u Silu odozgor.”
50 Hessafe guye ista ekkidi Biittanya giza so kezides. Be kushistaka denthidi ista anjjides.
Zatim ih izvede do Betanije, podiže ruke pa ih blagoslovi.
51 ista anjishshe istafe shaakettidi pude salo biddes.
I dok ih blagoslivljaše, rasta se od njih i uznesen bi na nebo.
52 Istika izas hokki goynnida, keehi ufa7etishe Yerusaleme simmida.
Oni mu se ničice poklone pa se s velikom radosti vrate u Jeruzalem
53 Wurso wode maqddasen Xoossa galatishe gam7ida.
te sve vrijeme u Hramu blagoslivljahu Boga.
