Luqaassa 23
1 Heen shiiqida asay wuri denddidi Yesussa Philaxoossakko ekki bides.
I ustade sva ona svjetina. Odvedoše ga Pilatu
2 Ays nu asay qeesares giira giironta mala balethishsheenne bena kirstossa giidi balethishin hayssa addezza demmidos giidi mootida.
i stadoše ga optuživati: “Ovoga nađosmo kako zavodi naš narod i brani davati caru porez te za sebe tvrdi da je Krist, kralj.”
3 Philaxoossaykka Yesussa neni Ayhuddista kawoo? giidi oychchides. Yesussaykka zaaridi ne gida mala gides.
Pilat ga upita: “Ti li si kralj židovski?” On mu odgovori: “Ti kažeš!”
4 Philaxoossaykka qeese halaqatasinne shiiqida asas hayssa addezza bolla iza mootisiza iita yoho demabeykke gides.
Tada Pilat reče glavarima svećeničkim i svjetini: “Nikakve krivnje ne nalazim na ovom čovjeku!”
5 Isti zaaridi haysi addezzi Galilappe hayssa gakanas kumetha Yuda waayso bolla dees giidi minnithi yootida.
No oni navaljivahu: “Buni narod naučavajući po svoj Judeji, počevši od Galileje pa dovde!”
6 Philaxoossay asay gizaysa siyidi Yesussay Galila asakonne lo7ethi eranas oychchides.
Čuvši to, Pilat propita da li je taj čovjek Galilejac.
7 Yesussay Herdoossa kawotetha garsan dizayssa shaakki eridi he wode Herdoossay Yerusalemeni diza gish izakko Yesussa yeddides.
Saznavši da je iz oblasti Herodove, posla ga Herodu, koji i sam bijaše onih dana u Jeruzalemu.
8 Herdoossayka kase Yesussa beyanas daro koyishe dizagish Yesussa beyidi keehi ufa7ides. Iza gish kase siyidi izi malaata oothishin beyanas koyidi ufa7ettides.
A kad Herod ugleda Isusa, veoma se obradova jer ga je već odavna želo vidjeti zbog onoga što je o njemu slušao te se nadao od njega vidjeti koje čudo.
9 Daro oychchatakka iza oycherechchides shin Yesussay iza oychcha zaaribeyna.
Postavljao mu je mnoga pitanja, ali mu Isus uopće nije odgovarao.
10 Qeese halaqqattinne Xaafeti heen iza matan eqqidi keehi wordo mooto mootida.
A stajahu ondje i glavari svećenički i pismoznanci optužujući ga žestoko.
11 Herdoossayka ba wotadaratara wuri iza kadhida, kawo mayo mayzidi gede Philaaxoossakko zaari yeddides.
Herod ga zajedno sa svojom vojskom prezre i ismija: obuče ga u bijelu haljinu i posla natrag Pilatu.
12 Herdoossayne Philaxoossay kase ba garsan issay issara oosha shin he gallas giigida.
Onoga se dana Herod i Pilat sprijateljiše, jer prije bijahu neprijatelji.
13 Philaxoossay qeese halaqqatara dere daannataranne dere asa shiishidi,
A Pilat dade sazvati glavare svećeničke, vijećnike i narod
14 hayssa addezzi asa wurssi makkali7ana mala denthethes giidi inte taakko ehin ta qorin iza oythiza issi iita miish demabeykke gides.
te im reče: “Doveli ste mi ovoga čovjeka kao da buni narod. Ja ga evo ispitah pred vama pa ne nađoh na njemu ni jedne krivice za koju ga optužujete.
15 Qassekka Herdoossay issi iita miish iza bolla demmonta aggida gish ha nuukko zaari yeddides. Ha7i inte beyizza mala iza hayqqos gathiza issi iita miish oothibeyna.
A ni Herod jer ga posla natrag nama. Evo, on nije počinio ništa čime bi zaslužio smrt.
16 Hessa gish qaxayada ta iza yedana gides.
Kaznit ću ga dakle i pustiti.”
17 Izi hessa giday ista baale gallas qachettida asappe issi ura birshizza wogay diza gish.
18 Derey wurikka issi bolla Barbaanne birshadda hayssa addezza digga giidi wassides.
I povikaše svi uglas: “Smakni ovoga, a pusti nam Barabu!”
19 Barbaanney katama garssa asa makali7a yohon denthethidi asa wodhi qachettida asa.
A taj bijaše bačen u tamnicu zbog neke pobune u gradu i ubojstva.
20 Philaxoossaykka Yesussa birshanas koyida gish qassekka zaaridi oychchides.
Pilat im stoga ponovno progovori hoteći osloboditi Isusa.
21 Asay zeridi kaqqa kaqqa giidi wassides.
Ali oni vikahu: “Raspni, raspni ga!”
22 Philaxoossay heezantho aazas kaqqoo? Haysi addezzi ay iita oothidee? Tani iza hayqqos gathiza iita ootho iza bolla beyabeykke hessa gish qaxayada ta birsha yedana gides.
On im treći put reče: “Ta što je on zla učinio? Ne nađoh na njemu smrtne krivice. Kaznit ću ga dakle i pustiti.”
23 Asaykka qaala dhoqqu histtidi Yesussay kaqqistana mala Philaxoossa keehi woossishe wassida.
Ali oni navaljivahu iza glasa ištući da se razapne. I vika im bivala sve jača.
24 Hessa gish Philaxoossay ista oychchoy polistanamala azazides.
Pilat presudi da im bude što ištu.
25 Asa makal7isidi shemppo wodhdhida gish qachchetidayssa birshanna mala isti woossida ura birshidi Yesussa isti dossida mala ootheto giidi deras aathi immides.
Pusti onoga koji zbog pobune i ubojstva bijaše bačen u tamnicu, koga su iskali, a Isusa preda njima na volju.
26 Istika Yesussa oykki ekki birshin Qarena geetettiza katamappe issi Simoona geetettiza addey hahoppe yizaysa demmida Yesussay kaqqistana masqale koca izi tookkidi Yesussa kaallana mala woliqqathida.
Kad ga odvedoše, uhvatiše nekog Šimuna Cirenca koji je dolazio s polja i stave na nj križ da ga nosi za Isusom.
27 Daro dereynne ba tira ici ici yekkiza maccati
Za njim je išlo silno mnoštvo svijeta, napose žena, koje su plakale i naricale za njim.
28 Yesussappe guyyera iza kaalida. Yesussay istakko simmi xeellidi inte Yerusaleme maccasay intesne inte naytas yekkite attin taas yekofite gides.
Isus se okrenu prema njima pa im reče: “Kćeri Jeruzalemske, ne plačite nada mnom, nego plačite nad sobom i nad djecom svojom.
29 Sinthefe inte hekko makkarattine yelonta ulotine nay dhammonta dhanthati anjettidayta gaana wodey sinthara yees.
Jer evo idu dani kad će se govoriti: 'Blago nerotkinjama, utrobama koje ne rodiše i sisama koje ne dojiše.'
30 He wode zumato nu bolla wodite qeeri zumatikka nuna qottite gaana.
Tad će početi govoriti gorama: 'Padnite na nas!' i bregovima: 'Pokrijte nas!'
31 Histini qaye miththa bolla hayssatho oothidayti mela miththa bolla wostaneshaa?
Jer ako se tako postupa sa zelenim stablom, što li će biti sa suhim?”
32 Izara issife hayqqana mala hara nam77u iita oothida asata izara efida.
A vodili su i drugu dvojicu, zločince, da ih s njime pogube.
33 Qaraniyo geetettiza so gathidi kaqqida. Iita oothidaytappe issa oshacha baggara issa hadirissa baggara kaqqida.
I kada dođoše na mjesto zvano Lubanja, ondje razapeše njega i te zločince, jednoga zdesna, drugoga slijeva.
34 Yesussaykka aabo hayti ba oothizaysa eridi ooothonta gish istas atto ga gides. Istika iza mayoza saama yegidi ba garssan gishetti ekkida.
A Isus je govorio: “Oče, oprosti im, ne znaju što čine!” I razdijeliše među se haljine njegove bacivši kocke.
35 Hessi hanshin asay wuri eqqidi xeellidees, daannatikka “izi hara asa ashshides shin Xoossafe dorettida kirstossay iza gidikko ane ha7i bena asho” giidi qidhida.
Stajao je ondje narod i promatrao. A podrugivali se i glavari govoreći: “Druge je spasio, neka spasi sam sebe ako je on Krist Božji, Izabranik!”
36 Wotadaratikka shiiqidi woyneppe aggettidda caalla usha ushidi qidhida.
Izrugivali ga i vojnici, prilazili mu i nudili ga octom
37 Neni Ayhudde kawo gidikki ane ha7i nena ashsha gida.
govoreći: “Ako si ti kralj židovski, spasi sam sebe!”
38 Iza hu7e bolla baggara masqale koca bolla “haysi Ayhuddista kawo” giza qaala xaafi qaaphida.
A bijaše i natpis ponad njega: “Ovo je kralj židovski.”
39 Iita oothidi kaqqetida asatappe issay cashsha qaala Yesussa bolla qoqqofides. “ne kirstossa gidikii? ane nenaka nunakka ashsha” gides.
Jedan ga je od obješenih zločinaca pogrđivao: “Nisi li ti Krist? Spasi sebe i nas!”
40 Iita oothidaytappe issay nees bessiza firda ekkashe Xoossassi babbikkii?
A drugi ovoga prekoravaše: “Zar se ne bojiš Boga ni ti, koji si pod istom osudom?
41 Nuni nu oothida iita oothos bessizaysa ekkos haysi addezzi gidikko issi iita oothibeyna.
Ali mi po pravdi jer primamo što smo djelima zaslužili, a on - on ništa opako ne učini.”
42 Yesussa ne kawotethara ne yiza wode tana qoppa gides.
Onda reče: “Isuse, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje.”
43 Yesussaykka zaaridi ta nees tumu gays hach ne tanara gannaten daana gides.
A on će mu: “Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju!”
44 Hessa wode gadey seeta gallas shin biiddi udufun saate gakanas wurso biitta bolla dhummidees.
Bijaše već oko šeste ure kad nasta tama po svoj zemlji - sve do ure devete,
45 Awa arshe poo7oy digettides. Maqddase maggarajaykka daajkketidi nam77u kezides.
jer sunce pomrča, a hramska se zavjesa razdrije po sredini.
46 Yesussaykka keehi wassidi aabo ta shemppo ne kushen immays gida mala shemppo kezides.
I povika Isus iza glasa: “Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!” To rekavši, izdahnu.
47 Xeetu wotadarata halaqqay hessa beyidi “haysi addezzi tumappe xillo asakoshin” giidi Xoossa galatides.
Kad satnik vidje što se zbiva, stane slaviti Boga: “Zbilja, čovjek ovaj bijaše pravednik!”
48 Hessa beyanas heen shiiqidi derey wuri he hanidaysa beyidi tira ici icidi simmida.
I kad je sav svijet koji se zgrnuo na taj prizor vidio što se zbiva, vraćao se bijući se u prsa.
49 Gido attin Yesussa kase lo7ethi erizayti wuri qassekka Galilappera iza kaalliza maccashati hessa xellishe haakki eqqida.
Stajahu podalje i gledahu to svi znanci njegovi i žene koje su za njim išle iz Galileje.
50 Ayhuddista duulata asappe issay izikka Yosefo geetettiza issi daro keehanne xillo asa.
I dođe čovjek imenom Josip, vijećnik, čovjek čestit i pravedan;
51 Izikka kase asay Yesussa bolla duulatishn he duulatan deenna. Izikka issi Armattiyaasa geetettiza Ayhuddista katama asa shin Xoossa kawotethi yanayisa naagishe gam7ides.
on ne privoli njihovoj odluci i postupku. Bijaše iz Arimateje, grada judejskoga i iščekivaše kraljevstvo Božje.
52 Izikka Philaaxoossakko biiddi Yesussa anha immana mala Philaxosa woossidees.
Taj dakle pristupi Pilatu i zaiska tijelo Isusovo.
53 Philaxoossay izas ero gin Yosefoy anha masqale kocappe wothida mala xaaxxidi shuchchafe woocettida kase haray moogetonta duufon efidi wothides.
Zatim ga skinu, povi u platno i položi u grob isklesan u koji još ne bijaše nitko položen.
54 He gallassay asay sanbbatas giigettiza gallas sanbbatay gelana hanes.
Bijaše dan Priprave; subota je svitala.
55 Galilappe dendidi Yesussara yida maccashatikka Yosefo kaalli biiddi duufoza beydda. Yesussa anha wosit wothidakoone xellida.
A pratile to žene koje su s Isusom došle iz Galileje: motrile grob i kako je položeno tijelo njegovo.
56 Heepe simmidi shittoone tiyiza miish giiggissida. Woggay giza mala sanbbata gallas shemppida.
Zatim se vrate i priprave miomirise i pomasti. U subotu mirovahu po propisu.
