Luqaassa 14
1 Issi gallas Yesussay quma maanaas Farsawista halaqatape issa so gelida wode asay wuri Yesussa ay oothanakonne gidi ayfe iza bolla tooki xellides.
Jedne subote dođe on u kuću nekoga prvaka farizejskog na objed. A oni ga vrebahu.
2 Heenka asatethay izas purin wayetiza issi assi iza sinthan dees.
Kad evo: pred njim neki čovjek koji je imao vodenu bolest.
3 Yesussaykka Muse woga erizaytanne Farsawista saketizadde sanbbata gallas pathanaas koshize koshennee? gidi oychchides.
Nato Isus upita zakonoznance i farizeje: “Je li dopušteno subotom liječiti ili nije?”
4 Istika co7u gida izikka addezza bochchiddi pathi yeddides.
A oni mukom ponikoše. On ga dotaknu, izliječi i otpusti.
5 Qassekka intefe issi asas sanbbata wode nay woykko booray kundidi olan geliko eeson heeraka kesonta uray oone? gides.
A njima reče: “Ako komu od vas sin ili vol padne u bunar, neće li ga brže bolje izvući i u dan subotni?”
6 Istika oychas aykko zaroka demmnaas dand7ibeyitenna
I ne mogoše mu na to odgovoriti.
7 Xeygetida asati uttanaas boncho so koyishin Yesussay beyidi leemuso istas hiz gidi yoottides.
Promatrajući kako uzvanici biraju prva mjesta, kaza im prispodobu:
8 Issi assi nena sarges xeysiko boncho son utofa, nepe bollara bonchetizaddey xeysetiko
“Kada te tko pozove na svadbu, ne sjedaj na prvo mjesto da ne bi možda bio pozvan koji časniji od tebe,
9 Intena nam77antaka xeysidaddey yiidi ne utidasoza hayssaddes yeda gaana, nenika yelatashe ziqaso banddassa.
te ne dođe onaj koji je pozvao tebe i njega i ne rekne ti: 'Ustupi mjesto ovome.' Tada ćeš, postiđen, morati zauzeti posljednje mjesto.
10 Gido attin xeysetida wode ziqaso xellada utta, nena xegidaddey yiidi ta lagge haaya dhoqason utta gaandes, nenika he wode nenara maaddan utida asa wurso sinthan bonchetana.
Nego kad budeš pozvan, idi i sjedni na posljednje mjesto pa, kada dođe onaj koji te pozvao, da ti rekne: 'Prijatelju, pomakni se naviše!' Bit će ti to tada na čast pred svim sustolnicima,
11 Ays giiko bena dhoqqu histizaddey wuri ziq gaana bena ziq histizaddey wuri dhoqqu gaana.
jer - svaki koji se uzvisuje, bit će ponižen, a koji se ponizuje, bit će uzvišen.”
12 Yesussaykka xeygidaddeza hiz gides quma woykko ka7o muzanas xeysiko neysatho nena xeysidi muzonta mala ne laggeta woykko ne ishata, ne dabota, woykko durista woykko dure guttata xegopa
A i onome koji ga pozva, kaza: “Kad priređuješ objed ili večeru, ne pozivaj svojih prijatelja, ni braće, ni rodbine, ni bogatih susjeda, da ne bi možda i oni tebe pozvali i tako ti uzvratili.
13 Gido attin asa xeysada muzana koyko manqota, kushey toy bayndda wobistane qooqeta xeysa neni anjetana.
Nego kad priređuješ gozbu, pozovi siromahe, sakate, hrome, slijepe.
14 Xeysetidayti kushe zaranaas danda7onta gish xillota dentha wode nees kushey zaretana.
Blago tebi jer oni ti nemaju čime uzvratiti. Uzvratit će ti se doista o uskrsnuću pravednih.”
15 Maaddan Yesussara issife utidaytape issay hayssa siyidi Xoossa kawotethan shiiqidi maaddafe miza uray anjetidadde gides.
Kad je to čuo jedan od sustolnika, reče mu: “Blago onome koji bude blagovao u kraljevstvu Božjem!”
16 Yesussaykka hizgides issi assi wolqama diggisa giigisidi daro assi xeygides.
A on mu reče: “Čovjek neki priredi veliku večeru i pozva mnoge.
17 Diggissa maana wodeyka gakin xeygetida imathata wurikka giigida gish ha yite gidi xegana mala ba ashkkara yeddides.
I posla slugu u vrijeme večere da rekne uzvanicima: 'Dođite! Već je pripravljeno!'
18 Gido attin wurikka beso hara gaaso shiishidi isoy ha7i gade shamadis baada beyanas besses hachsi tana lancofa gides.
A oni se odreda počeli ispričavati. Prvi mu reče: 'Njivu sam kupio i valja mi poći pogledati je. Molim te, ispričaj me.'
19 Hankoysika tani ichachu waxa boora shamadis izista paaca xellana gish hach tana lancofa gides.
Drugi reče: 'Kupio sam pet jarmova volova pa idem okušati ih. Molim te, ispričaj me.'
20 Qasse hara asaykka tani buro miishratethan days baannaas danda7ikke gides.
Treći reče: 'Oženio sam se i zato ne mogu doći.'”
21 Oothanchayka kitetida soope simmidi hezati gidayssa ba Godas yoottides. he wodeka diggisa giigisidays hanqetidi oothancha hizgides, elella oydu oge kezada manqota, kusheynne toy bayndda wobista qomaxatanne ayfey bayndda qooqeta ha geltha gides.
“Sluga se vrati i javi to domaćinu. Tada domaćin, gnjevan, reče sluzi: 'Iziđi brzo na trgove gradske i ulice pa dovedi ovamo prosjake, sakate, slijepe i hrome.'
22 Oothanchayka zaaridi ta Godo ne tana azazidaysa wursa poladis burokka utetha soy dees gides.
I sluga reče: 'Gospodaru, učinjeno je što si naredio i još ima mjesta.'
23 Godazikka oothanchaza gede oydu oge keza ta keeth kumana mala pudene dugenne aadhdhizaytta wolqara geltha.
Reče gospodar sluzi: 'Iziđi na putove i među ograde i prisili neka uđu da mi se napuni kuća.'
24 Tani tuma gays diggisa maana xeysetidaytape issi urayka duunan gelthenna gides.
A kažem vam: nijedan od onih pozvanih neće okusiti moje večere.”
25 Daro derey izara issife bizayssa beyidi guye simmida Yesussay hizgides.
S njim je zajedno putovalo silno mnoštvo. On se okrene i reče im:
26 Taako yizay wuri ba aawanne ba, ba machchonne nayta, ba ishatanne michchista ba duus gidiin ixonta agikko tana kaallizadde gidanas danda7enna.
“Dođe li tko k meni, a ne mrzi svog oca i majku, ženu i djecu, braću i sestre, pa i sam svoj život, ne može biti moj učenik!
27 Be masqale tookidi tana kaalontay tana kaallizadde gidanas danda7enna.
I tko ne nosi svoga križa i ne ide za mnom, ne može biti moj učenik!”
28 Inte issi assi keethe keexanas koyko polanaas danda7anakkonne danda7ontako koyrotidi ba bira qopontay oone?
“Tko od vas, nakan graditi kulu, neće prije sjesti i proračunati troškove ima li čime dovršiti:
29 Keetha keexana doomidi wursanaas hanonta ixxiko beydda assi wuri iza bolla miicana.
da ga ne bi - pošto već postavi temelj, a ne mogne dovršiti - počeli ismjehivati svi koji to vide:
30 Istika hizgana haysi addezzi keeth oykides shin polibeyna.
'Ovaj čovjek poče graditi, a ne može dovršiti!'
31 Woykko issi kawoy hara kawora olistana giigiidi nam77u tamu shi asa assi ekki yiza kawo zaranaas tamu shi ola asara zaranakonne uttidi qopontay oone?
Ili koji kralj kad polazi da se zarati s drugim kraljem, neće prije sjesti i promisliti da li s deset tisuća može presresti onoga koji na nj dolazi s dvadeset tisuća?
32 Ola zaranaas danda7ettontta milatida bettikko buro hahon dishin maqaynanas gaana yedes.
Ako ne može, dok je onaj još daleko, poslat će poslanstvo da zaište mir.”
33 Izaka mala inte oonikka gidiin bees dizaysa aggontay oonikka tana kaallizadde gidanas danda7enna.
“Tako dakle nijedan od vas koji se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik.”
34 Maxiney lo7oshin maxiney mal7onta ixxiko go7ena,
“Dobra je sol. Ali ako i sol obljutavi, čime će se ona začiniti?
35 Gadeni yegin gidonta gish co kare wora yegetes siyiza haythi diza assi siyo.
Nije prikladna ni za zemlju ni za gnojište. Van se baca. Tko ima uši da čuje, neka čuje!”
