< Marc 10 >
1 Jésus, étant parti de là, passa sur le territoire de la Judée, au-delà du Jourdain. La foule se rassembla encore auprès de lui, et, selon sa coutume, il se mit à l'instruire.
Yesu alongwaki na esika wana mpe akendeki na etuka ya Yuda, na ngambo mosusu ya Yordani. Ebele penza ya bato bayaki lisusu kosangana pene na ye; bongo akomaki lisusu koteya bango kolanda momesano na Ye.
2 Alors les pharisiens s'approchèrent et lui demandèrent, pour le mettre à l'épreuve: Est-il permis à un homme de répudier sa femme?
Bafarizeo bapusanaki mpe bapesaki Ye motuna mpo na komeka Ye: — Boni, mibeko na biso epesi nzela na mobali ya kobengana mwasi na ye na libala?
3 Il leur répondit: Qu'est-ce que Moïse vous a commandé?
Yesu azongiselaki bango: — Moyize apesaki bino mobeko nini?
4 Ils lui dirent: Moïse a permis d'écrire une lettre de divorce et de répudier sa femme.
Balobaki na Yesu: — Moyize apesaki na mobali nzela ya koboma libala na mwasi na ye, kaka soki akomi mokanda ya koboma libala.
5 Jésus leur répondit: C'est à cause de la dureté de votre coeur qu'il vous a donné ce commandement.
Bongo Yesu alobaki na bango: — Moyize akomaki mobeko wana mpo na bino, pamba te mitema na bino ezali mabanga.
6 Mais au commencement de la création. Dieu fit un homme et une femme,
Kasi na ebandeli ya mokili, Nzambe « akelaki bango mobali mpe mwasi. »
7 «C'est pourquoi, l'homme quittera son père et sa mère et s'attachera à sa femme;
Yango wana, mobali akotika tata na ye mpe mama na ye, akosangana na mwasi na ye,
8 et les deux ne feront qu'une seule chair.» Ainsi ils ne sont plus deux, mais une seule chair.
mpe bango mibale bakokoma nzoto moko. Boye, bakozala lisusu mibale te, kasi nzoto moko.
9 Que l'homme ne sépare donc pas ce que Dieu a uni.
Tika ete moto akabola te oyo Nzambe asangisi.
10 Lorsqu'ils furent dans la maison, les disciples l'interrogèrent encore sur ce sujet;
Tango bazongaki na ndako, bayekoli batunaki lisusu Yesu na tina na likambo yango.
11 et il leur dit: Quiconque répudie sa femme pour en épouser une autre commet un adultère envers elle;
Yesu alobaki na bango: — Soki mobali alongoli mwasi na ye na libala mpe abali mwasi mosusu asali ekobo liboso ya mwasi na ye ya liboso.
12 et si une femme qui a quitté son mari en épouse un autre, elle commet un adultère.
Soki mwasi abomi libala na ye mpe abali mobali mosusu asali ekobo.
13 On lui présenta des petits enfants, afin qu'il les touchât; mais les disciples reprenaient ceux qui les présentaient.
Bato bazalaki komema bana mike epai ya Yesu mpo ete atia bango maboko, kasi bayekoli bazalaki kobengana bato oyo bazalaki komema bana yango.
14 Jésus, voyant cela, en fut indigné, et il leur dit: Laissez venir à moi les petits enfants, et ne les en empêchez point; car le royaume de Dieu est pour ceux qui leur ressemblent.
Tango Yesu amonaki bongo, ayokaki pasi na motema mpe alobaki na bayekoli: — Botika bana mike baya epai na Ngai; bopekisa bango te koya epai na Ngai, pamba te Bokonzi ya Nzambe ezali mpo na bato oyo bazali lokola bango.
15 En vérité, je vous le déclare, quiconque ne recevra pas le royaume de Dieu comme un petit enfant, n'y entrera point.
Nazali koloba na bino penza ya solo: moto nyonso oyo azali koyamba te Bokonzi ya Nzambe lokola mwana moke akotikala kokota te kati na Bokonzi yango.
16 Et, les ayant pria entre ses bras, il leur imposa les mains et les bénit.
Bongo ayambaki bana yango, na maboko na Ye, atielaki bango maboko mpe apambolaki bango.
17 Comme il sortait pour se mettre en route, un homme accourut; et, se jetant à genoux devant lui, il lui demanda: Mon bon Maître, que dois-je faire pour hériter la vie éternelle? (aiōnios )
Wana Yesu azalaki kokende, moto moko apotaki mbangu mpo na koya epai na Yesu, afukamaki liboso na Ye mpe atunaki: — Moteyi malamu, nasengeli kosala nini mpo ete nazwa bomoi ya seko? (aiōnios )
18 Jésus lui répondit: Pourquoi m'appelles-tu bon? Un seul est bon, c'est Dieu.
Yesu azongisaki: — Mpo na nini ozali kobenga Ngai « Moteyi malamu? » Moko te azali malamu, longola kaka Ye moko Nzambe.
19 Tu connais les commandements: «Ne commets point d'adultère; ne tue pas; ne dérobe point; ne dis pas de faux témoignage; ne fais tort à personne; honore ton père et ta mère.»
Oyebi mibeko oyo: « Okobomaka te, okosalaka ekobo te, okoyibaka te, okolobaka te matatoli ya lokuta mpo na kokosela moninga na yo makambo, okosalaka moninga mabe te, okopesaka tata na yo mpe mama na yo lokumu. »
20 L'homme répondit: Maître, j'ai observé toutes ces choses dès ma jeunesse.
Moto yango alobaki lisusu: — Moteyi, natosaka nyonso wana wuta bolenge na ngai!
21 Jésus, l'ayant regardé, l'aima, et il lui dit: Il te manque une chose. Va, vends tout ce que tu as, donne-le aux pauvres, et tu auras un trésor dans le ciel; puis, viens et suis-moi.
Yesu atalaki ye, asepelaki na ye mingi mpe alobaki na ye: — Ozangi eloko moko kaka: kende, teka biloko na yo nyonso mpe pesa mbongo oyo okozwa epai ya babola; bongo okozwa bomengo kati na Likolo. Sima na yango, yaka mpe landa Ngai.
22 Mais cet homme fut affligé de cette parole, et il s'en alla tout triste; car il avait de grands biens.
Tango moto yango ayokaki bongo, alembaki nzoto mpe akendeki na mawa, pamba te azalaki na bozwi mingi.
23 Alors Jésus, regardant autour de lui, dit à ses disciples: Qu'il est difficile à ceux qui ont des richesses d'entrer dans le royaume de Dieu!
Yesu atalaki bayekoli na Ye, alobaki na bango: — Ezali pasi mpo na bazwi kokota kati na Bokonzi ya Nzambe!
24 Ses disciples furent étonnés de ces paroles. Mais Jésus, reprenant, leur dit: Mes enfants, qu'il est difficile à ceux qui se confient dans les richesses d'entrer dans le royaume de Dieu!
Bayekoli bakamwaki mingi mpo na maloba na Ye. Kasi Yesu alobaki na bango lisusu: — Solo, bana na Ngai, ezali pasimpo na kokota kati na Bokonzi ya Nzambe!
25 Il est plus facile à un chameau de passer par le trou de l'aiguille, qu'il ne l'est à un riche d'entrer dans le royaume de Dieu.
Ezali pete mpo na shamo kolekela na lidusu ya tonga, kasi ezali penza pasi mpo na mozwi kokota kati na Bokonzi ya Nzambe.
26 Ils furent encore plus étonnés, et ils se disaient l'un à l'autre: Et qui peut donc être sauvé?
Bayekoli bakamwaki mingi mpe bakomaki kotunana: — Bongo nani penza akoki kobikisama?
27 Jésus, les regardant, leur dit: Cela est impossible aux hommes, mais non pas à Dieu; car toutes choses sont possibles à Dieu.
Yesu atalaki bango mpe alobaki: — Na bato, ekoki kosalema te; kasi na Nzambe, ekosalema penza; pamba te nyonso ekoki kosalema na Nzambe.
28 Pierre se mit à lui dire: Voici que nous avons tout quitté, et nous t'avons suivi!
Petelo alobaki na Yesu: — Biso, totiki nyonso mpo na kolanda Yo!
29 Jésus répondit: En vérité, je vous le déclare, de tous ceux qui ont quitté maison, ou frères, ou soeurs, ou père, ou mère, ou enfants, ou champs, à cause de moi et de l'Évangile,
Yesu azongisaki: — Nazali koloba na bino penza ya solo: moto nyonso oyo atiki ndako na ye, bandeko na ye ya mibali mpe ya basi, mama na ye, tata na ye, bana na ye to bilanga na ye, mpo na Ngai mpe mpo na Sango Malamu,
30 il n'y en a pas un qui ne reçoive maintenant, dès le temps présent, cent fois davantage, des maisons, des frères, des soeurs, des mères, des enfants, et des champs, — avec des persécutions, — et, dans le siècle à venir, la vie éternelle. (aiōn , aiōnios )
akozwa mbala nkama koleka, na tango oyo tozali kobika sik’oyo, bandako, bandeko ya mibali mpe ya basi, bamama, bana mpe bilanga, elongo na minyoko; mpe na tango oyo ekoya, bomoi ya seko. (aiōn , aiōnios )
31 Mais plusieurs des premiers seront les derniers, et plusieurs des derniers seront les premiers.
Kasi kati na bato oyo bazali sik’oyo bato ya liboso, ebele bakokoma bato ya suka; mpe kati na ba-oyo bazali sik’oyo bato ya suka, ebele bakokoma bato ya liboso.
32 Ils étaient en chemin pour monter à Jérusalem, et Jésus marchait en avant; les disciples étaient saisis d'effroi, et la crainte s'était emparée de ceux qui le suivaient. Prenant encore avec lui les Douze, il se mit à leur dire ce qui devait lui arriver:
Wana bazalaki na nzela mpo na komata na Yelusalemi, Yesu azalaki kotambola liboso na bango. Bayekoli bazalaki na mawa, mpe bato mosusu oyo bazalaki kolanda bango bazalaki kobanga. Yesu abendaki lisusu na pembeni bayekoli na Ye zomi na mibale mpe ayebisaki bango makambo oyo esengeli kokomela Ye:
33 Voici que nous montons à Jérusalem, et le Fils de l'homme sera livré aux principaux sacrificateurs et aux scribes; ils le condamneront à mort et le livreront aux Païens.
— Tozali solo kokende na Yelusalemi; Mwana na Moto akokabama na maboko ya bakonzi ya Banganga-Nzambe mpe ya balakisi ya Mobeko; bakokatela Ye etumbu ya kufa mpe bakokaba Ye na maboko ya bapagano,
34 On se moquera de lui, on crachera sur lui, on le battra de verges, et on le fera mourir; et trois jours après, il ressuscitera.
bakoseka Ye, bakobwakela Ye soyi, bakobeta Ye fimbu mpe bakoboma Ye; kasi, sima na mikolo misato, akosekwa.
35 Alors Jacques et Jean, les fils de Zébédée, s'approchèrent de Jésus et lui dirent: Maître, nous voudrions que tu fisses pour nous ce que nous te demanderons.
Bongo Jake mpe Yoane, bana mibali ya Zebede, bapusanaki pene ya Yesu mpe balobaki na Ye: — Moteyi, tolingi ete osalela biso likambo oyo tokosenga Yo.
36 Il leur répliqua: Que voulez-vous que je fasse pour vous?
Yesu atunaki bango: — Bolingi ete nasalela bino nini?
37 Ils lui répondirent: Accorde-nous d'être assis dans ta gloire, l'un à ta droite, l'autre à ta gauche.
Bazongisaki: — Pesa biso nzela ya kovanda kati na nkembo na Yo: moko na ngambo ya loboko na Yo ya mobali, mpe mosusu, na ngambo ya loboko na Yo ya mwasi.
38 Mais Jésus leur dit: Vous ne savez ce que vous demandez. Pouvez-vous boire la coupe que je bois, et être baptisés du baptême dont je suis baptisé?
Yesu alobaki na bango: — Bozali kososola te makambo oyo bozali kosenga! Boni, bokoki komela kopo oyo Ngai nakomela to kozwa libatisi oyo Ngai nakozwa?
39 Ils lui répondirent: Nous le pouvons. Jésus leur dit: Vous boirez la coupe que je bois, et vous serez baptisés du baptême dont je suis baptisé;
Bazongisaki: — Iyo, tokoki! Yesu alobaki na bango: — Solo, bokomela na bino kopo oyo Ngai nakomela mpe bokozwa na bino libatisi oyo Ngai nakozwa;
40 mais, quant à être assis à ma droite ou à ma gauche, il ne m'appartient pas de l'accorder: c'est pour ceux à qui cela est réservé.
kasi likambo ya kovanda na ngambo ya loboko na Ngai ya mobali to na ngambo ya loboko na Ngai ya mwasi, Ngai nakoki te kopesela yango ndingisa; bisika wana ezali ya bato oyo Tata na Ngai abongisela bango yango.
41 Les dix autres, qui avaient entendu cette demande, furent indignés contre Jacques et Jean.
Tango bayekoli mosusu zomi bayokaki makambo wana, basilikelaki Jake mpe Yoane.
42 Mais Jésus, les ayant appelés, leur dit: Vous savez que ceux qui sont regardés comme les chefs des nations les asservissent, et que les grands les tiennent sous leur puissance.
Yesu abengaki bango nyonso mpe alobaki na bango: — Boyebi malamu ete bato oyo bamonanaka lokola bakonzi bakonzaka bikolo oyo ezali na se ya bokonzi na bango, mpe bakalaka ya lokumu bakonzaka bato oyo bazali na se ya bokonzi na bango.
43 Il n'en est pas ainsi parmi vous; au contraire, celui qui voudra être grand parmi vous, sera. votre serviteur;
Esengeli te kozala bongo kati na bino; nzokande, tika ete moto nyonso oyo alingi kozala moto monene kati na bino azala mosali na bino;
44 et celui d'entre vous qui voudra être le premier, sera l'esclave de tous.
mpe tika ete moto nyonso oyo alingi kozala moto ya liboso kati na bino azala mowumbu ya bino nyonso!
45 Car le Fils de l'homme est venu, non pour être servi, mais pour servir, et donner sa vie pour la rançon de plusieurs.
Pamba te Mwana na Moto ayaki te mpo ete basalela Ye, kasi ayaki nde kosala mpo na bato mpe kopesa bomoi na Ye lokola motuya ya kofuta mpo na kosikola bato ebele.
46 Ensuite ils arrivèrent à Jérico. Comme Jésus en repartait avec ses disciples et une assez grande foule, un mendiant aveugle, Bartimée, le fils de Timée, était assis au bord du chemin.
Yesu mpe bayekoli na Ye bakomaki na Jeriko. Tango bazalaki kobima wuta na engumba elongo na bato ebele, mokufi miso Bartime, mwana mobali ya Time, avandaki pembeni ya nzela mpe azalaki kosenga-senga.
47 Ayant entendu dire que c'était Jésus de Nazareth, il se mit à crier et à dire: Fils de David, Jésus, aie pitié de moi!
Tango ayokaki ete Yesu ya Nazareti azali koleka, akomaki koganga: — Yesu, mwana ya Davidi, yokela ngai mawa!
48 Plusieurs le reprenaient, pour le faire taire; mais il criait encore plus fort: Fils de David, aie pitié de moi!
Bato ebele bazalaki kopamela ye mpo ete akanga monoko na ye, kasi Bartime agangaki lisusu makasi: — Mwana ya Davidi, yokela ngai mawa!
49 Jésus, s'étant arrêté, dit: Appelez-le. Ils appelèrent l'aveugle, en lui disant: Prends courage, lève-toi, il t'appelle.
Yesu atelemaki mpe alobaki: — Bobenga ye! Bato babengaki mokufi miso yango mpe balobaki na ye: — Yika mpiko! Telema! Azali kobenga yo!
50 Et jetant son manteau, il s'élança et vint vers Jésus.
Tango ayokaki maloba yango, abwakaki elamba na ye, atelemaki mpe apusanaki pene ya Yesu.
51 Alors Jésus, prenant la parole, lui dit: Que veux-tu que je te fasse? L'aveugle lui répondit: Maître, que je recouvre la vue!
Yesu alobaki na ye: — Olingi nasala nini mpo na yo? Mokufi miso azongisaki: — Moteyi, nalingi komona.
52 Jésus lui dit: Va, ta foi t'a guéri. Aussitôt l'aveugle recouvra la vue; et il suivait Jésus dans le chemin.
Yesu alobaki na ye: — Kende, kondima na yo ebikisi yo. Mbala moko, akomaki komona mpe alandaki Yesu.