< 1 Samuel 9 >

1 Et il y avait là un homme de Benjamin, nommé Kis, fils d'Abiel, fils de Teseror, fils de Bechorath, fils d'Aphia, fils d'un Benjaminite; c'était un brave guerrier.
Kati na ekolo ya Benjame, ezalaki na moto moko ya bozwi; kombo na ye ezalaki « Kishi, » mwana mobali ya Abieli, mwana mobali ya Tserori, mwana mobali ya Bekorati, mwana mobali ya Afia, moto ya ekolo ya Benjame.
2 Et il avait un fils, nommé Saül, homme d'élite et d'une belle figure; et il n'y en avait pas de plus beau parmi les enfants d'Israël, et des épaules en haut il dépassait tout le peuple.
Azalaki na mwana mobali; kombo na ye ezalaki « Saulo. » Azalaki elenge mobali moko ya kitoko; mpe kati na mibali nyonso ya Isalaele, moko te akokanaki na ye na kitoko; azalaki mbinga koleka bango nyonso.
3 Et les ânesses de Kis, père de Saül, se perdirent; et Kis dit à Saül, son fils: Prends donc avec toi l'un des valets, et lève-toi et va à la recherche des ânesses.
Mokolo moko, ba-ane ya tata na ye, Kishi, ebungaki; mpe Kishi alobaki na mwana na ye, Saulo: « Kamata mosali moko ya mobali kati na basali mpo ete akende elongo na yo koluka ba-ane. »
4 Et il franchit les monts d'Ephraïm et traversa la contrée de Salisa ils ne les trouvèrent pas; et ils parcoururent la région de Saalim, et elles n'y étaient pas; et ils passèrent par le pays de Benjamin et ils ne les trouvèrent pas.
Boye, Saulo akatisaki etuka ya bangomba ya Efrayimi mpe etando ya Shalisha; kasi bamonaki yango te. Bakotaki na etuka ya Shalimi, kasi ba-ane ezalaki kuna te; bakomaki kino na etuka ya Benjame, kasi bamonaki yango kaka te.
5 Ils arrivaient dans la contrée de Tsouph, lorsque Saül dit à son valet qui l'accompagnait: Viens et retournons, de peur que mon père, cessant de penser aux ânesses ne s'inquiète de nous!
Tango bakomaki na mokili ya Tsufi, Saulo alobaki na mosali oyo azalaki elongo na ye: — Yaka, tozonga; noki te tata na ngai akotika kokanisa ba-ane, kasi akokoma komitungisa mpo na biso.
6 Et le valet lui dit: Mais vois! il y a dans cette ville un homme de Dieu, et cet homme est considéré; tout ce qu'il annonce, arrive: dès-lors allons-y! peut-être nous éclaircira-t-il sur le voyage où nous sommes engagés.
Mosali azongisaki: — Zela moke! Kati na engumba wana, ezali na moto moko ya Nzambe; azali penza moto ya lokumu; makambo nyonso oyo ye alobaka, ezangaka te kokokisama. Tokende kuna sik’oyo, tango mosusu akolakisa biso nzela oyo tosengeli kolanda.
7 Et Saül dit à son valet: Mais! si nous allons, qu'offrirons-nous à l'homme [de Dieu]? Car il n'y a plus de provisions dans nos valises, et nous n'avons point de présent à offrir à l'homme de Dieu. Qu'avons-nous d'ailleurs avec nous?
Saulo alobaki na mosali na ye: — Likambo te! Tokende epai na ye! Kasi tokopesa eloko nini epai ya moto na Nzambe? Pamba te kati na libenga na biso, biloko ya kolia ezali lisusu te; tozali ata na kado te ya kopesa epai ya moto na Nzambe. Tozali na eloko nini?
8 Et reprenant la parole le valet dit à Saül: Voilà, il se trouve que j'ai en main un quart de sicle d'argent, et je le donnerai à l'homme de Dieu, pour qu'il nous indique notre route. (
Mosali azongiselaki Saulo: — Tala, nazali na mbongo moko ya palata; nakopesa yango epai ya moto na Nzambe, mpe akolakisa biso nzela oyo tosengeli kolanda.
9 Jadis en Israël, quand on allait consulter Dieu on disait: Venez et allons au Voyant; car autrefois on donnait au prophète d'aujourd'hui le nom de Voyant).
Na tango ya kala, kati na Isalaele, moto oyo azalaki kokende kotuna toli ya Nzambe azalaki koloba: « Tokende epai ya moto oyo azwaka bimoniseli. » Pamba te moto oyo bazali kobenga lelo « mosakoli, » bazalaki kobenga ye na kala « moto oyo azwaka bimoniseli. »
10 Et Saül dit à son valet: Tu as raison, viens! allons! et ils gagnèrent la ville où était l'homme de Dieu.
Saulo alobaki na mosali na ye: — Malamu! Tokende! Boye, bakendeki na engumba epai wapi moto na Nzambe azalaki kovanda.
11 Ils montaient la montée de la ville, lorsqu'ils rencontrèrent des jeunes filles sorties pour puiser de l'eau, et ils leur dirent: Le Voyant est-il ici?
Wana bazalaki komata ngomba oyo ekenda na engumba, bakutanaki na bana basi oyo bazalaki kobima mpo na koluka mayi. Batunaki bango: — Boni, ezalaka awa na moto oyo azwaka bimoniseli?
12 Et elles leur répondirent et dirent: Oui, voilà qu'il te devance; hâtez-vous seulement, car aujourd'hui il est venu à la ville pour un sacrifice que le peuple fait sur le tertre.
Bazongiselaki ye: — Iyo! Azali liboso na bino. Kasi bosala noki; awuti kokoma kaka sik’oyo kati na engumba na biso, pamba te bato bakobonza lelo mbeka, na esambelo ya likolo ya ngomba.
13 Aussitôt entrés dans la ville vous le trouverez avant qu'il monte au tertre pour le banquet; car le peuple ne mangera pas avant qu'il soit venu, parce que c'est lui qui bénit le sacrifice; après quoi les conviés se mettent à table. Montez donc, car aujourd'hui vous le trouverez.
Soki kaka bokoti na engumba, bomona ye mbala moko, liboso ete amata na esambelo ya likolo ya ngomba mpo na kolia; pamba te bato bakoki kobanda kolia te soki ye akomi nanu te: asengeli nanu kopambola mbeka liboso ete bato oyo babengami babanda kolia. Bomata sik’oyo, mpe bokomona ye na ngonga oyo.
14 Et ils montèrent à la ville. Comme ils entraient dans l'intérieur de la ville, voilà que Samuel sortait au devant d'eux pour se rendre au tertre.
Boye bakendeki na engumba; mpe wana bazalaki kokota kati na yango, Samuele abimaki liboso na bango tango azalaki kokende na esambelo ya likolo ya ngomba.
15 Or, un jour avant l'arrivée de Saül, l'Éternel avait fait à Samuel cette révélation:
Nzokande, mokolo moko liboso ete Saulo akoma, Yawe amonisaki likambo yango epai ya Samuele.
16 A pareil moment demain je t'enverrai un homme du pays de Benjamin; sacre-le par l'onction Prince de mon peuple d'Israël, et il sauvera mon peuple des mains des Philistins, parce que j'ai regardé mon peuple, car ses cris sont venus jusqu'à moi.
Alobaki na ye: « Lobi, na ngonga oyo, nakotindela yo mobali moko kowuta na etando ya Benjame; okopakola ye mafuta mpo ete azala mokambi ya bato na Ngai, Isalaele. Akokangola bato na Ngai na maboko ya bato ya Filisitia, pamba te namoni pasi ya bato na Ngai, mpe koganga na bango ekomaki kino epai na Ngai. »
17 Et lorsque Samuel aperçut Saül, l'Éternel prévint Samuel en disant: Voici l'homme duquel je t'ai dit: Il aura le commandement de mon peuple.
Tango Samuele amonaki Saulo na mosika, Yawe alobaki na ye: « Tala moto oyo nalobelaki yo; ye nde akokonza bato na Ngai. »
18 Et Saül aborda Samuel dans l'intérieur de la Porte, et dit: Indique moi je te prie, où est la maison du Voyant!
Saulo apusanaki pembeni ya Samuele, na ekuke ya engumba, mpe atunaki ye: — Nabondeli yo, okoki kolakisa ngai ndako ya moto oyo azwaka bimoniseli?
19 Et Samuel répondit à Saül et dit: Je suis moi-même le Voyant; précède-moi au tertre, et aujourd'hui vous prendrez part au banquet avec moi, et demain je te laisserai partir; et je te découvrirai tout ce que tu as dans le cœur.
Samuele azongiselaki Saulo: — Ngai oyo moto oyo azwaka bimoniseli. Kende liboso na ngai, na esambelo ya likolo ya ngomba; pamba te, lelo, okolia elongo na ngai. Bongo lobi na tongo, nakotika yo kozonga, mpe nakoyebisa yo makambo nyonso oyo ezali kati na motema na yo.
20 Et quant aux ânesses perdues pour toi depuis trois jours, ne t'en inquiètes pas, car elles sont retrouvées. Et à qui sera tout ce qu'Israël a de cher, sinon à toi et à toute la maison de ton père?
Komitungisa na yo te na tina na ba-ane na yo, oyo ebungaki wuta mikolo misato, pamba te esili komonana. Bongo nani nkolo biloko nyonso ya motuya oyo ezali kati na Isalaele? Ezali biloko na yo mpe libota mobimba ya tata na yo.
21 Et Saül répondit et dit: Ne suis-je pas un Benjaminite, de l'une des plus petites des Tribus d'Israël, et ma famille n'est-elle pas la moindre des familles de la Tribu de Benjamin? et pourquoi me tiens tu un pareil langage?
Saulo azongisaki: — Ngai nazali moto ya ekolo ya Benjame, ekolo oyo eleki moke kati na bikolo ya Isalaele. Etuka na ngai eleki moke kati na bituka nyonso ya ekolo ya Benjame. Boye mpo na nini ozali koloba na ngai na lolenge oyo?
22 Et Samuel prit Saül et son valet et les introduisit dans la salle, et leur donna une première place parmi les conviés qui étaient au nombre de trente hommes.
Samuele amemaki Saulo elongo na mosali na ye, akotisaki bango na esika ya feti mpe avandisaki bango liboso ya babengami: bazalaki bato pene tuku misato.
23 Et Samuel dit au cuisinier: Donne le quartier que je t'ai remis, dont je t'ai dit: Réserve-le.
Samuele alobaki na moto oyo azalaki kolamba: « Yaka na ndambo ya biloko oyo nayebisaki yo ete otia yango pembeni. »
24 Alors le cuisinier sortit l'éclanche et ce qui y adhère, et la servit devant Saül. Et il dit: Voici la portion réservée, mets-la devant toi et mange, car c'est dans un but qu'elle a été gardée pour toi, lorsque j'ai convié le peuple. Saül mangea donc avec Samuel ce jour-là.
Moto oyo azalaki kolamba azwaki mopende mpe nyonso oyo ekangani na yango, mpe atiaki yango liboso ya Saulo. Samuele alobaki na Saulo: « Tala ndambo ya biloko oyo babombelaki yo. Lia yango, pamba te babombelaki yo yango wuta tango nabengisaki bato. » Boye, na mokolo wana, Saulo aliaki elongo na Samuele.
25 Et du tertre ils descendirent dans la ville, et Samuel s'entretint avec Saül sur la terrasse.
Bongo balongwaki nzela moko na esambelo ya likolo ya ngomba mpo na kokita na engumba, mpe Samuele asololaki na Saulo, na veranda ya ndako na ye.
26 Et ils se levèrent, et quand l'aurore surgit, Samuel appela Saül [qui était] sur la terrasse, et il dit: Lève-toi, je veux te reconduire; et Saül se leva et ils sortirent, les deux, lui et Samuel dans la rue.
Na tongo-tongo ya mokolo oyo elandaki, balamukaki. Samuele abengaki Saulo na veranda mpe alobaki na ye: « Bongama, nazali kokende kotika yo na nzela na yo. » Sima na Saulo kobongama, abimaki libanda nzela moko na Samuele.
27 Ils descendirent jusqu'à l'extrémité de la ville; alors Samuel dit à Saül: Dis à ton valet de prendre les devants sur nous! (et il prit les devants) mais toi, demeure à présent pour que je te fasse entendre la parole de Dieu.
Wana bazalaki kokende mpe bakomaki na mondelo ya engumba, Samuele alobaki na Saulo: « Loba na mosali na yo ete aleka liboso na biso. » Boye mosali alekaki liboso, mpe Samuele alobaki lisusu na Saulo: « Telema awa sik’oyo mpo ete napesa yo sango oyo ewuti epai ya Nzambe. »

< 1 Samuel 9 >