< Luc 23 >
1 Puis ils se levèrent tous et le menèrent à Pilate.
Bato nyonso oyo bazalaki kati na mayangani batelemaki mpe bamemaki Yesu liboso ya Pilato;
2 Et ils se mirent à l'accuser, disant: nous avons trouvé cet homme sollicitant la nation à la révolte, et défendant de donner le tribut à César, et se disant être le Christ, le Roi.
mpe kuna, bakomaki kofunda Ye: — Tala moto oyo azali kotia mobulu kati na ekolo na biso! Tokuti ye azali kopekisa bato kofuta mpako ya Sezare, mpe azali lisusu komibenga Klisto, Mokonzi!
3 Et Pilate l'interrogea, disant: Es-tu le Roi des Juifs? Et [Jésus] répondant, lui dit: tu le dis.
Pilato atunaki Yesu: — Boni, ozali mokonzi ya Bayuda? Yesu azongisaki: — Olobi yango.
4 Alors Pilate dit aux principaux Sacrificateurs et à la troupe du peuple: je ne trouve aucun crime en cet homme.
Pilato alobaki na bakonzi ya Banganga-Nzambe mpe na ebele ya bato: — Namoni mabe moko te epai ya moto oyo.
5 Mais ils insistaient encore davantage, disant: il émeut le peuple, enseignant par toute la Judée, et ayant commencé depuis la Galilée jusques ici.
Kasi batiaki kaka molende mpe balobaki: — Te! Azali kotombokisa bato ya Yuda mobimba na nzela ya mateya na Ye; abandaki yango na Galile kino akomi awa.
6 Or quand Pilate entendit parler de la Galilée, il demanda si cet homme était Galiléen.
Tango Pilato ayokaki bongo, atunaki soki Yesu azali moto ya Galile.
7 Et ayant appris qu'il était de la juridiction d'Hérode, il le renvoya à Hérode, qui en ces jours-là était aussi à Jérusalem.
Wana ayokaki ete Yesu azali moto ya mboka oyo ezalaki na se ya bokonzi ya Erode, atindaki Ye epai ya Erode, pamba te Erode azalaki kati na Yelusalemi na mikolo wana.
8 Et lorsque Hérode vit Jésus, il en fut fort joyeux, car il y avait longtemps qu'il désirait de le voir, à cause qu'il entendait dire plusieurs choses de lui, et il espérait qu'il lui verrait faire quelque miracle.
Erode asepelaki mingi tango amonaki Yesu, pamba te, wuta kala, azalaki koluka komona Ye mpo ete ayokaki basango mingi na tina na Ye, mpe azalaki kolikya komona Yesu kosala likamwisi.
9 Il l'interrogea donc par divers discours; mais [Jésus] ne lui répondit rien.
Apesaki ye mituna ebele, kasi Yesu apesaki ye ata eyano moko te.
10 Et les principaux Sacrificateurs et les Scribes comparurent, l'accusant avec une grande véhémence.
Bakonzi ya Banganga-Nzambe mpe balakisi ya Mobeko bazalaki kaka wana mpe bazalaki kopelisa moto na maloba mabe mpo na kokweyisa Yesu.
11 Mais Hérode avec ses gens l'ayant méprisé, et s'étant moqué de lui, après qu'il l'eut revêtu d'un vêtement blanc, le renvoya à Pilate.
Erode mpe basoda na ye basekaki mpe batiolaki Yesu; balatisaki Ye elamba ya kitoko makasi mpe bazongisaki Ye epai ya Pilato.
12 Et en ce même jour Pilate et Hérode devinrent amis entre eux; car auparavant ils étaient ennemis.
Nzokande, Erode mpe Pilato bazalaki banguna wuta kala; kasi na mokolo wana, bakomaki balingami.
13 Alors Pilate ayant appelé les principaux Sacrificateurs, et les Gouverneurs, et le peuple, il leur dit:
Pilato abengisaki bakonzi ya Banganga-Nzambe, bakambi ya Bayuda mpe bato nyonso; alobaki na bango:
14 Vous m'avez présenté cet homme comme soulevant le peuple; et voici, l'en ayant fait répondre devant vous, je n'ai trouvé en cet homme aucun de ces crimes dont vous l'accusez;
— Bomemelaki ngai moto oyo mpe bofundaki ye ete azali kotombokisa bato. Napesi ye mituna liboso na bino mpe nazwi ye na mabe ata moko te kati na nyonso oyo bofundelaki ye.
15 Ni Hérode non plus; car je vous ai renvoyés à lui, et voici, rien ne lui a été fait [qui marque qu'il soit] digne de mort.
Erode mpe azwaki ye na mabe ata moko te, yango wana azongisaki ye epai na biso. Boye, ndenge bokoki komona, moto oyo asali mabe ata moko te oyo ekoki kosala ete azwa etumbu ya kufa.
16 Quand donc je l'aurai fait fouetter, je le relâcherai.
Na bongo, nakobetisa ye kaka fimbu mpe, sima, nakotika ye. [
17 Or il fallait qu'il leur relâchât quelqu'un à la fête.
Nzokande, na bafeti nyonso, Pilato azalaki kobimisela bango mokangami moko.]
18 Et toutes les troupes s'écrièrent ensemble, disant: ôte celui-ci, et relâche-nous Barabbas;
Bato nyonso bagangaki: — Boma moto oyo! Bimisela biso Barabasi!
19 Qui avait été mis en prison pour quelque sédition faite dans la ville, avec meurtre.
Barabasi akangamaki na boloko mpo ete abimisaki mobulu kati na engumba mpe abomaki moto.
20 Pilate donc leur parla encore, voulant relâcher Jésus.
Lokola azalaki na posa ya kotika Yesu, Pilato atunaki bango lisusu.
21 Mais ils s'écriaient, disant: crucifie, Crucifie-le.
Kasi bakobaki koganga: — Baka ye na ekulusu! Baka ye na ekulusu!
22 Et il leur dit pour la troisième fois, mais quel mal a fait cet homme? je ne trouve rien en lui qui soit digne de mort; l'ayant donc fait fouetter, je le relâcherai.
Pilato atunaki bango lisusu, mpo na mbala ya misato: — Mpo na nini? Mabe nini tata oyo asali? Ngai nazwi ye na mabe ata moko te, oyo ekoki kosala ete azwa etumbu ya kufa. Boye, nakobetisa ye kaka fimbu; sima, nakotika ye.
23 Mais ils insistaient à grands cris, demandant qu'il fût crucifié; et leurs cris et ceux des principaux Sacrificateurs se renforçaient.
Kasi bakobaki kaka kosenga, na koganga makasi koleka, ete babaka Yesu na ekulusu; mpe suka na suka, koganga na bango elongaki.
24 Alors Pilate prononça que ce qu'ils demandaient, fût fait.
Pilato azwaki mokano ya kokokisa oyo basengaki;
25 Et il leur relâcha celui qui pour sédition et pour meurtre avait été mis en prison, et lequel ils demandaient; et il abandonna Jésus à leur volonté.
abimiselaki bango moto oyo basengaki, oyo akangamaki na boloko mpo na mobulu mpe mpo ete abomaki moto, mpe akabaki Yesu na maboko na bango mpo ete basala Ye nyonso oyo balingi.
26 Et comme ils l'emmenaient, ils prirent un certain Simon, Cyrénien, qui venait des champs, et le chargèrent de la croix pour la porter après Jésus.
Wana basoda bazalaki kokumba Yesu, bakangaki mobali moko, kombo na ye ezalaki Simona, moto ya Sirene, oyo awutaki na bilanga; batiaki ekulusu na mokongo na ye mpo ete amema yango sima na Yesu.
27 Or il était suivi d'une grande multitude de peuple et de femmes, qui se frappaient la poitrine, et le pleuraient.
Bato ebele balandaki Yesu. Kati na bango, ezalaki mpe na basi oyo bazalaki kolelalela mpe komitungisa mingi mpo na Ye.
28 Mais Jésus se tournant vers elles, [leur] dit: filles de Jérusalem, ne pleurez point sur moi, mais pleurez sur vous-mêmes, et sur vos enfants.
Yesu abalukaki mpo na kotala basi mpe alobaki: — Bana basi ya Yelusalemi, bolela mpo na Ngai te; bolela nde mpo na bino moko mpe mpo na bana na bino.
29 Car voici, les jours viendront auxquels on dira: bienheureuses sont les stériles, et celles qui n'ont point eu d'enfant, et les mamelles qui n'ont point nourri.
Pamba te, na mikolo oyo ekoya, bakoloba: « Esengo na basi oyo bazali na bana te, oyo babota te mpe bamelisa bana mabele te! »
30 Alors ils se mettront à dire aux montagnes: tombez sur nous; et aux côteaux: couvrez-nous.
Bongo bakoloba na bangomba milayi: « Bokweyela biso! » Mpe bakoloba na bangomba mikuse: « Bozipa biso! »
31 Car s'ils font ces choses au bois vert, que sera-t-il fait au bois sec?
Pamba te soki bato bazali kosala makambo ya boye na nzete ya mobesu, ekozala ndenge nini na nzete ya kokawuka?
32 Deux autres aussi [qui étaient] des malfaiteurs, furent menés pour les faire mourir avec lui.
Bamemaki mpe mibali mosusu mibale, babomi bato, mpo na koboma bango elongo na Yesu.
33 Et quand ils furent venus au lieu qui est appelé le Test, ils le crucifièrent là, et les malfaiteurs aussi, l'un à la droite, et l'autre à la gauche.
Tango bakomaki na esika oyo babengaka « Gologota, » babakaki kuna Yesu elongo na babomi mibale wana ya bato: moko, na ngambo ya loboko ya mobali ya Yesu; mosusu, na ngambo ya loboko na Ye ya mwasi.
34 Mais Jésus disait: Père, pardonne-leur, car ils ne savent ce qu'ils font. Ils firent ensuite le partage de ses vêtements, et ils les jetèrent au sort.
Yesu alobaki: — Tata, limbisa bango mpo ete bayebi te makambo oyo bazali kosala. Mpe bakabolaki bilamba na Ye, na kobeta zeke.
35 Et le peuple se tenait là regardant; et les Gouverneurs aussi se moquaient de lui avec eux, disant: il a sauvé les autres, qu'il se sauve lui-même, s'il est le Christ, l'élu de Dieu.
Bato batelemaki wana, bazalaki kotala; mpe bakambi batiolaki Ye, balobaki: — Abikisaki bato mosusu; tika ete amibikisa ye moko, soki penza azali Klisto, Moponami ya Nzambe!
36 Les soldats aussi se moquaient de lui, s'approchant, et lui présentant du vinaigre;
Basoda mpe bakendeki mpe batiolaki Ye; bapesaki Ye vino ya ngayi
37 Et disant: si tu es le Roi des Juifs, sauve-toi toi-même.
mpe balobaki: — Soki ozali penza mokonzi ya Bayuda, mibikisa yo moko!
38 Or il y avait au-dessus de lui un écriteau en lettres Grecques, et Romaines, et Hébraïques, [en ces mots]: CELUI-CI EST LE ROI DES JUIFS.
Na likolo ya moto ya Yesu, ezalaki na makomi oyo: Moto oyo azali Mokonzi ya Bayuda.
39 Et l'un des malfaiteurs qui étaient pendus, l'outrageait, disant: si tu es le Christ, sauve-toi toi-même, et nous aussi.
Moko kati na babomi bato oyo babakamaki na ba-ekulusu atiolaki Ye: — Boni, ozali Klisto te? Mibikisa yo moko mpe bikisa biso!
40 Mais l'autre prenant la parole le censurait fortement, disant: au moins ne crains-tu point Dieu, puisque tu es dans la même condamnation?
Kasi mobomi bato mosusu apamelaki ye: — Ozali kobanga Nzambe te mpo ete ozali na se ya etumbu ya ndenge moko na oyo ya Ye!
41 Et pour nous, nous y sommes justement: car nous recevons des choses dignes de nos crimes, mais celui-ci n'a rien fait qui ne se dût faire.
Biso, tozwi penza etumbu na ndenge ya bosembo, pamba te tozali kozwa mbano ya misala mabe na biso; kasi tata oyo asali ata mabe moko te.
42 Puis il disait à Jésus: Seigneur! souviens-toi de moi quand tu viendras en ton Règne.
Bongo alobaki lisusu: — Yesu, kanisa ngai tango okokota kati na Bokonzi na Yo.
43 Et Jésus lui dit: en vérité je te dis, qu'aujourd'hui tu seras avec moi en paradis.
Yesu azongiselaki ye: — Nazali koloba na yo penza ya solo: lelo, okozala elongo na Ngai kati na Paradizo.
44 Or il était environ six heures, et il se fit des ténèbres par tout le pays jusqu'à neuf heures;
Na ngonga pene ya midi, molili ekotaki na mokili mobimba kino na ngonga ya misato ya pokwa,
45 Et le soleil fut obscurci, et le voile du Temple se déchira par le milieu.
pamba te moyi etikaki kongenga, mpe rido monene ya Tempelo epasukaki na kati-kati.
46 Et Jésus criant à haute voix, dit: Père, je remets mon esprit entre tes mains! Et ayant dit cela, il rendit l'esprit.
Yesu agangaki na mongongo makasi: — Tata, nazongisi molimo na Ngai kati na maboko na Yo. Sima na Ye koloba bongo, akataki motema.
47 Or le Centenier voyant ce qui était arrivé, glorifia Dieu, disant: certes cet homme était juste.
Tango mokonzi ya basoda ya Rome amonaki makambo oyo eleki, akumisaki Nzambe mpe alobaki: — Moto oyo azalaki penza sembo!
48 Et toutes les troupes qui s'étaient assemblées à ce spectacle, voyant les choses qui étaient arrivées, s'en retournaient frappant leurs poitrines.
Tango bato nyonso oyo basanganaki wana, mpo na kotala makambo oyo ezali kosalema, bamonaki makambo oyo ekweyi, batiaki maboko na bango na batolo na bango mpe bazongaki.
49 Et tous ceux de sa connaissance, et les femmes qui l'avaient suivi de Galilée, se tenaient loin, regardant ces choses.
Kasi bato nyonso oyo bayebaki Yesu, mpe basi oyo balandaki Ye longwa na Galile, batelemaki na mosika mpe bazalaki kotala ndenge makambo ezali koleka.
50 Et voici un personnage appelé Joseph, Conseiller, homme de bien, et juste,
Kati na Likita-Monene ya Bayuda, ezalaki na moto moko, kombo na ye « Jozefi. » Azalaki moto malamu mpe moto ya sembo,
51 Qui n'avait point consenti à leur résolution, ni à leur action, [lequel était] d'Arimathée ville des Juifs, [et] qui aussi attendait le Règne de Dieu;
mpe andimaki te mikano mpe misala ya bato mosusu ya Likita-Monene; azalaki moto ya mboka Arimate, engumba ya Bayuda, mpe azalaki kozela Bokonzi ya Nzambe.
52 Etant venu à Pilate, lui demanda le corps de Jésus.
Akendeki epai ya Pilato mpo na kosenga nzoto ya Yesu.
53 Et l'ayant descendu [de la croix], il l'enveloppa dans un linceul, et le mit en un sépulcre taillé dans le roc, où personne n'avait encore été mis.
Bongo akitisaki nzoto yango longwa na ekulusu, alingaki yango na liputa ya lino, mpe atiaki yango kati na kunda oyo batobolaki kati na libanga moko ya monene epai wapi batikalaki nanu kokunda ata moto moko te.
54 Or c'était le jour de la préparation, et le [jour] du Sabbat allait commencer.
Ezalaki mokolo ya komilengela, wana Saba elingaki kobanda.
55 Et les femmes qui étaient venues de Galilée avec Jésus, ayant suivi [Joseph], regardèrent le sépulcre, et comment le corps de Jésus y était mis.
Basi oyo bawutaki na Galile elongo na Yesu balandaki Jozefi, bamonaki kunda mpe ndenge nini atiaki nzoto ya Yesu kati na kunda yango.
56 Puis s'en étant retournées, elles préparèrent des drogues aromatiques et des parfums; et le jour du Sabbat elles se reposèrent selon le commandement [de la Loi].
Sima, bazongaki epai na bango mpe babongisaki mafuta ya solo kitoko mpe malasi. Kasi bapemaki na mokolo ya Saba, kolanda ndenge mobeko ezalaki kosenga.