< Luc 1 >
1 Parce que plusieurs se sont appliqués à mettre par ordre un récit des choses qui ont été pleinement certifiées entre nous;
Bato mingi bamekaki kokoma makambo oyo elekaki kati na biso,
2 Comme nous les ont donné à connaître ceux qui les ont vues eux-mêmes dès le commencement, et qui ont été les Ministres de la parole.
kolanda ndenge bayebisaki biso yango na bato oyo, wuta na ebandeli, bamonaki yango na miso mpe bakomaki basali ya Liloba na Nzambe.
3 Il m'a aussi semblé bon, après avoir examiné exactement toutes choses depuis le commencement jusques à la fin, très-excellent Théophile, de t'en écrire par ordre;
Yango wana, ngai mpe, sima na ngai kotuna-tuna mpo na koluka koyeba malamu makambo nyonso, banda na ebandeli, namonaki lisusu ete ezali malamu mpo na ngai kokomela yo yango ndenge elandanaki, Teofile ya lokumu,
4 Afin que tu connaisses la certitude des choses dont tu as été informé.
mpo ete oyeba bosolo ya malakisi oyo ozwaki.
5 Au temps d'Hérode Roi de Judée, il y avait un certain Sacrificateur nommé Zacharie, du rang d'Abia; et sa femme [était] des filles d'Aaron, et son nom était Elisabeth.
Na tango oyo Erode azalaki mokonzi ya Yuda, ezalaki na Nganga-Nzambe moko, kombo na ye ezalaki « Zakari; » azalaki moko kati na Banganga-Nzambe ya lisanga ya Abiya. Mwasi na ye, Elizabeti, azalaki mokitani ya Aron.
6 Et ils étaient tous deux justes devant Dieu, marchant dans tous les commandements, et dans [toutes] les ordonnances du Seigneur, sans reproche.
Bango mibale bazalaki bato ya sembo liboso ya Nzambe, bazalaki kotosa, na ndenge esengeli, mibeko nyonso mpe mitindo nyonso ya Nkolo.
7 Et ils n'avaient point d'enfants, à cause qu'Elisabeth était stérile; et qu'ils étaient fort avancés en âge.
Kasi bazalaki na mwana te, pamba te Elizabeti azalaki ekomba; mpe bango mibale bakomaki mibange.
8 Or il arriva que comme Zacharie exerçait la sacrificature devant le Seigneur, à son tour;
Mokolo moko, wana Zakari azalaki kosala mosala na ye lokola Nganga-Nzambe, liboso ya Nzambe, pamba te ezalaki ngala ya lisanga na ye,
9 Selon la coutume d'exercer la sacrificature, le sort lui échut d'offrir le parfum et d'entrer [pour cet effet] dans le Temple du Seigneur.
aponamaki na zeke, kolanda momesano ya bonganga-Nzambe, mpo na kokota kati na Esika ya bule ya Nkolo mpe kotumba kuna malasi ya ansa.
10 Et toute la multitude du peuple était dehors en prières, à l'heure qu'on offrait le parfum.
Tango ekomaki ngonga ya kotumba malasi ya ansa, lisanga mobimba ya basambeli ezalaki kosambela na libanda.
11 Et l'Ange du Seigneur lui apparut, se tenant au côté droit de l'autel du parfum.
Bongo anjelu moko ya Yawe abimelaki ye ya kotelema na ngambo ya loboko ya mobali ya etumbelo ya malasi ya ansa.
12 Et Zacharie fut troublé quand il le vit, et il fut saisi de crainte.
Tango Zakari amonaki ye, abangaki makasi, mpe somo monene ekangaki ye.
13 Mais l'Ange lui dit: Zacharie, ne crains point; car ta prière est exaucée, et Elisabeth ta femme enfantera un fils, et tu appelleras son nom Jean.
Kasi anjelu alobaki na ye: — Zakari, kobanga te! Nzambe ayoki mabondeli na yo. Mwasi na yo, Elizabeti, akobotela yo mwana mobali, mpe okopesa ye kombo « Yoane. »
14 Et tu en auras une grande joie, et plusieurs se réjouiront de sa naissance.
Mwana yango akosala esengo na yo, mpe okosepela na ye makasi; mpe bato ebele bakosepela mpo na mbotama na ye,
15 Car il sera grand devant le Seigneur, et il ne boira ni vin ni cervoise; et il sera rempli du Saint-Esprit dès le ventre de sa mère.
pamba te akozala moto monene na miso ya Nkolo. Akomela te ezala vino to masanga ya makasi, mpe akozala atonda na Molimo Mosantu wuta na libumu ya mama na ye.
16 Et il convertira plusieurs des enfants d'Israël au Seigneur leur Dieu.
Akozongisa bato ebele ya Isalaele epai ya Nkolo, Nzambe na bango,
17 Car il ira devant lui animé de l'esprit et de la vertu d'Elie, afin qu'il ramène les cœurs des pères dans les enfants, et les rebelles à la prudence des justes, pour préparer au Seigneur un peuple bien disposé.
mpe akotambola liboso ya Nzambe, elongo na molimo mpe nguya oyo ezalaki kovanda kati na Eliya, mpo na kozongisa boyokani kati na batata mpe bana na bango, mpo na kosala ete batomboki bakoma kokanisa lokola bato ya sembo, mpe mpo na kobongisa bato mpo na Nkolo.
18 Alors Zacharie dit à l'Ange: comment connaîtrai-je cela? car je suis vieux, et ma femme est fort âgée.
Zakari atunaki anjelu: — Ndenge nini nakoki koyeba ete ezali ya solo? Pamba te, ngai, nazali mobange, mpe mibu ya mbotama ya mwasi na ngai esili kopusana makasi.
19 Et l'Ange répondant lui dit: Je suis Gabriel qui me tiens devant Dieu, et qui ai été envoyé pour te parler, et pour t'annoncer ces bonnes nouvelles.
Anjelu azongiselaki ye: — Nazali Gabrieli; natelemaka liboso ya Nzambe oyo atindi ngai mpo na koyebisa yo mpe kopesa yo basango oyo ya malamu.
20 Et voici, tu seras sans parler, et tu ne pourras point parler jusqu'au jour que ces choses arriveront; parce que tu n'as point cru à mes paroles qui s'accompliront en leur temps.
Lokola ondimeli maloba na ngai te, oyo ekokokisama solo na tango na yango oyo ekatama, okokoma baba mpe okokoka lisusu koloba te kino na mokolo oyo makambo yango ekokokisama.
21 Or le peuple attendait Zacharie, et on s'étonnait de ce qu'il tardait tant dans le Temple.
Na tango yango, bato bazalaki kozela Zakari mpe komituna mpo na nini azali kowumela tango molayi kati na Esika ya bule.
22 Mais quand il fut sorti, il ne pouvait pas leur parler, et ils connurent qu'il avait vu quelque vision dans le Temple; Car il le leur donnait à entendre par des signes; et il demeura muet.
Tango abimaki, azalaki lisusu te na makoki ya koloba na bango; boye basosolaki ete azwi emoniseli kati na Esika ya bule, pamba te akomaki koloba na bango na nzela ya bilembo mpe atikalaki baba.
23 Et il arriva que quand les jours de son ministère furent achevés, il retourna en sa maison.
Tango mikolo na ye ya mosala ekokaki, azongaki na ndako na ye.
24 Et après ces jours-là, Elisabeth sa femme conçut, et elle se cacha l'espace de cinq mois, en disant:
Sima na mwa tango, mwasi na ye, Elizabeti, akomaki na zemi mpe abombamaki sanza mitano.
25 Certes, le Seigneur en a agi avec moi ainsi aux jours qu'il m'a regardée pour ôter mon opprobre d'entre les hommes.
Azalaki komilobela: « Tala likambo oyo Nkolo asali mpo na ngai! Na mikolo oyo, atalisi ngai ngolu na Ye mpe alongoli soni na ngai na miso ya bato. »
26 Or au sixième mois, l'Ange Gabriel fut envoyé de Dieu dans une ville de Galilée, appelée Nazareth;
Sima na basanza motoba, Nzambe atindaki anjelu Gabrieli kati na engumba moko ya Galile, kombo na yango ezalaki « Nazareti. »
27 Vers une Vierge fiancée à un homme nommé Joseph, qui était de la maison de David; et le nom de la Vierge était Marie.
Atindaki ye epai ya elenge mwasi Mari oyo ayebaki nanu nzoto ya mibali te mpe azalaki mobandami ya libala na mobali moko oyo kombo na ye ezalaki Jozefi, mokitani ya Davidi.
28 Et l'Ange étant entré dans le lieu où elle était, lui dit: je te salue, [ô toi qui es] reçue en grâce; le Seigneur est avec toi; tu es bénie entre les femmes.
Anjelu akotaki epai ya Mari mpe alobaki na ye: — Mbote na yo, yo oyo osili kozwa ngolu monene! Nkolo azali elongo na yo!
29 Et quand elle l'eut vu, elle fut fort troublée à cause de ses paroles; et elle considérait en elle-même quelle était cette salutation.
Tango Mari ayokaki maloba ya anjelu, amitungisaki makasi mpe akomaki komituna soki mbote yango elakisi nini.
30 Et l'Ange lui dit: Marie, ne crains point; car tu as trouvé grâce devant Dieu.
Kasi anjelu alobaki na ye: — Mari, kobanga te! Pamba te Nzambe asaleli yo ngolu!
31 Et voici, tu concevras en ton ventre, et tu enfanteras un fils, et tu appelleras son nom JESUS.
Okozwa zemi, okobota mwana mobali mpe okopesa Ye kombo « Yesu. »
32 Il sera grand, et sera appelé le Fils du Souverain, et le Seigneur Dieu lui donnera le trône de David son père.
Akozala Moto monene, mpe bakobenga Ye: Mwana ya Ye-Oyo-Aleki-Likolo. Nkolo Nzambe akopesa Ye kiti ya bokonzi ya Davidi, koko na Ye.
33 Et il régnera sur la maison de Jacob éternellement, et il n'y aura point de fin à son règne. (aiōn )
Akozala Mokonzi ya libota ya Jakobi mpo na libela, mpe bokonzi na Ye ekozala na suka te. (aiōn )
34 Alors Marie dit à l'Ange: comment arrivera ceci, vu que je ne connais point d'homme?
Mari atunaki anjelu: — Ekosalema ndenge nini, pamba te nayebi nanu nzoto ya mibali te?
35 Et l'Ange répondant lui dit: le Saint-Esprit surviendra en toi, et la vertu du Souverain t'enombrera; c'est pourquoi ce qui naîtra [de toi] Saint, sera appelé le Fils de Dieu.
Anjelu azongiselaki ye: — Molimo Mosantu akokitela yo, mpe nguya ya Ye-Oyo-Aleki-Likolo ekozipa yo na elilingi na Ye. Boye Mosantu oyo okobota akobengama Mwana na Nzambe.
36 Et voici, Elizabeth, ta cousine, a aussi conçu un fils en sa vieillesse; et c'est ici le sixième mois de la grossesse de celle qui était appelée stérile.
Ndeko na yo ya mwasi, Elizabeti, azali mpe na zemi; akobota mwana mobali, atako akomi mobange. Ye oyo bazalaki kobenga « ekomba » akomi sik’oyo na zemi ya sanza motoba.
37 Car rien ne sera impossible à Dieu.
Pamba te Nzambe alembanaka eloko te.
38 Et Marie dit: voici la servante du Seigneur; qu'il me soit fait selon ta parole! Et l'Ange se retira d'avec elle.
Mari azongiselaki ye: — Nazali mwasi mowumbu ya Nkolo, tika ete maloba na yo ekokisamela ngai! Bongo anjelu akabwanaki na ye.
39 Or en ces jours-là Marie se leva, et s'en alla en hâte au pays des montagnes dans une ville de Juda.
Sima na mwa mikolo, Mari atelemaki mpe akendeki na lombangu, na engumba moko kati na mokili ya bangomba ya Yuda.
40 Et elle entra dans la maison de Zacharie, et salua Elisabeth.
Kuna, akotaki na ndako ya Zakari mpe apesaki Elizabeti mbote.
41 Et il arriva qu'aussitôt qu'Elisabeth eut entendu la salutation de Marie, le petit enfant tressaillit en son ventre, et Elisabeth fut remplie du Saint-Esprit.
Tango kaka Elizabeti ayokaki mbote ya Mari, mwana aninganaki kati na libumu na ye. Elizabeti atondisamaki na Molimo Mosantu
42 Et elle s'écria à haute voix, et dit: tu es bénie entre les femmes, et béni [est] le fruit de ton ventre.
mpe agangaki na mongongo makasi: — Ozali ya kopambolama kati na basi, mpe esengo na mwana oyo azali kati na libumu na yo!
43 Et d'où me vient ceci, que la mère de mon Seigneur vienne vers moi?
Ngai nde nani mpo ete mama ya Nkolo na ngai aya epai na ngai?
44 Car voici, dès que la voix de ta salutation est parvenue à mes oreilles, le petit enfant a tressailli de joie en mon ventre.
Pamba te, tango kaka nayoki mbote na yo, mwana aningani na esengo kati na libumu na ngai.
45 Or bienheureuse est celle qui a cru: car les choses qui lui ont été dites par le Seigneur, auront [leur] accomplissement.
Esengo na mwasi oyo andimaki ete Nkolo akokokisa elaka oyo apesaki ye!
46 Alors Marie dit: Mon âme magnifie le Seigneur;
Bongo Mari alobaki: — Molimo na ngai ezali kokumisa Nkolo,
47 Et mon esprit s'est égayé en Dieu, qui est mon Sauveur.
mpe natondi na esengo mpo na Nzambe, Mobikisi na ngai,
48 Car il a regardé la bassesse de sa servante; voici, certes désormais tous les âges me diront bienheureuse.
pamba te atali kozanga lokumu ya mwasi mowumbu na Ye. Yango wana, kobanda lelo, bato ya tango nyonso bakobanda kobengaka ngai mwasi ya esengo,
49 Car le Puissant m'a fait de grandes choses, et son Nom est Saint.
pamba te Nzambe-Na-Nguya-Nyonso asaleli ngai makambo minene; Kombo na Ye ezali Bule.
50 Et sa miséricorde est de génération en génération en faveur de ceux qui le craignent.
Atalisaka boboto na Ye tango nyonso epai ya bato oyo batosaka Ye.
51 Il a puissamment opéré par son bras; il a dissipé les desseins que les orgueilleux formaient dans leurs cœurs.
Asali misala minene na nguya ya loboko na Ye, apanzi bato oyo batonda na lolendo,
52 Il a renversé de dessus leurs trônes les puissants, et il a élevé les petits.
akitisi bakambi wuta na bakiti na bango ya bokonzi, kasi atomboli bato oyo bamikitisaka.
53 Il a rempli de biens ceux qui avaient faim; il a renvoyé les riches vides.
Atondisi na biloko ya malamu bato oyo bazalaki na nzala, mpe azongisi bazwi maboko pamba.
54 Il a pris en sa protection Israël, son serviteur, pour se souvenir de sa miséricorde;
Solo, asungi Isalaele, mosali na Ye, abosani te kotalisa boboto na Ye,
55 ( Selon qu'il [en] a parlé à nos pères, [savoir] à Abraham et à sa postérité) à jamais. (aiōn )
ndenge alakaki yango epai ya bakoko na biso, epai ya Abrayami mpe epai ya bakitani na ye, mpo na tango nyonso. (aiōn )
56 Et Marie demeura avec elle environ trois mois, puis elle s'en retourna en sa maison.
Mari avandaki basanza pene misato elongo na Elizabeti; sima, azongaki na ndako na ye.
57 Or le terme d'Elisabeth fut accompli pour accoucher; et elle mit au monde un fils.
Wana eleko oyo Elizabeti asengelaki kobota ekokaki, abotaki mwana mobali.
58 Et ses voisins, et ses parents ayant appris que le Seigneur avait fait éclater sa miséricorde envers elle, s'en réjouissaient avec elle.
Baninga mpe bandeko ya Elizabeti bayokaki ete Nkolo asaleli ye ngolu monene, mpe basepelaki na ye elongo.
59 Et il arriva qu'au huitième jour ils vinrent pour circoncire le petit enfant, et ils l'appelaient Zacharie, du nom de son père.
Na mokolo ya mwambe, sima na mbotama ya mwana, bakendeki kokatisa mwana ngenga; balingaki kopesa ye kombo ya tata na ye, Zakari.
60 Mais sa mère prit la parole, et dit: Non, mais il sera nommé Jean.
Kasi mama na ye alobaki: — Te! Kombo na ye ezali Yoane.
61 Et ils lui dirent: il n'y a personne en ta parenté qui soit appelé de ce nom.
Kasi balobaki na ye: — Ezali na moto moko te, kati na libota na yo, oyo azali na kombo wana.
62 Alors ils firent signe à son père, qu'il déclarât comment il voulait qu'il fût nommé.
Bongo batunaki tata ya mwana, na nzela ya bilembo, mpo ete bayeba soki kombo nini alingaki kopesa na mwana.
63 Et [Zacharie] ayant demandé des tablettes, écrivit: Jean est son nom; et tous en furent étonnés.
Zakari asengaki mwa libaya mpe akomaki: « Kombo na ye ezali Yoane. » Mpe bango nyonso bakamwaki.
64 Et à l'instant sa bouche fut ouverte, et sa langue [déliée], tellement qu'il parlait en louant Dieu.
Mbala moko, monoko ya Zakari efungwamaki mpe lolemo na ye ekangolamaki; akomaki lisusu koloba mpe kokumisa Nzambe.
65 Et tous ses voisins en furent saisis de crainte; et toutes ces choses furent divulguées dans tout le pays des montagnes de Judée.
Baninga na bango nyonso ya pembeni batondaki na somo mpe bazalaki kolobela makambo yango nyonso, kati na mokili ya bangomba ya Yuda.
66 Et tous ceux qui les entendirent les mirent en leur cœur, disant: que sera-ce de ce petit enfant? et la main du Seigneur était avec lui.
Bato nyonso oyo bayokaki sango yango bazalaki kokamwa yango mpe komituna: « Yango mwana oyo akozala nani? » Pamba te loboko ya Nkolo ezalaki elongo na ye.
67 Alors Zacharie son père fut rempli du Saint-Esprit, et il prophétisa, disant:
Tata na ye, Zakari, atondisamaki na Molimo Mosantu mpe akomaki kosakola:
68 Béni soit le Seigneur, le Dieu d'Israël, de ce qu'il a visité et délivré son peuple;
« Tika ete Nkolo, Nzambe ya Isalaele, akumisama, pamba te ayei mpe akangoli bato na Ye;
69 Et de ce qu'il nous a suscité un puissant Sauveur dans la maison de David, son serviteur.
abimiseli biso Mobikisi ya nguya, kati na libota ya Davidi, mosali na Ye;
70 Selon ce qu'il avait dit par la bouche de ses saints Prophètes, qui ont été de tout temps; (aiōn )
akokisi elaka na Ye, oyo apesa wuta kala na nzela ya basakoli na Ye ya bule, (aiōn )
71 [Que] nous serions sauvés [de la main] de nos ennemis, et de la main de tous ceux qui nous haïssent;
lobiko liboso ya banguna na biso, mpe kokangolama wuta na maboko ya bayini na biso;
72 Pour exercer sa miséricorde envers nos pères, et pour avoir mémoire de sa sainte alliance;
atalisi boboto na Ye epai ya bakoko na biso mpe akanisi Boyokani na Ye ya bule;
73 [Qui est] le serment qu'il a fait à Abraham notre père;
akokiseli biso ndayi oyo alapaki epai ya Abrayami, koko na biso,
74 [Savoir], qu'il nous accorderait, qu'étant délivrés de la main de nos ennemis, nous le servirions sans crainte.
ete akokangola biso na maboko ya banguna na biso, mpe akopesa biso nzela ya kosalela Ye na kobanga te,
75 En sainteté et en justice devant lui, tous les jours de notre vie.
kati na bosantu mpe bosembo, liboso na Ye, mikolo nyonso ya bomoi na biso.
76 Et toi, petit enfant, tu seras appelé le Prophète du Souverain; car tu iras devant la face du Seigneur, pour préparer ses voies;
Bongo yo, mwana na ngai, bakobenga yo: mosakoli ya Ye-Oyo-Aleki-Likolo; pamba te okotambola na liboso ya Nkolo mpo na kobongisela Ye nzela
77 Et pour donner la connaissance du salut à son peuple, dans la rémission de leurs péchés;
mpe mpo na koyebisa bato na Ye ete Nzambe akobikisa bango mpe akolimbisa masumu na bango,
78 Par les entrailles de la miséricorde de notre Dieu, desquelles l'Orient d'en haut nous a visités.
mpo na mawa mpe boboto ya Nzambe na biso, oyo na nzela na yango moyi ya tongo ekongengela biso wuta na likolo,
79 Afin de reluire à ceux qui sont assis dans les ténèbres et dans l'ombre de la mort, et pour conduire nos pas dans le chemin de la paix.
mpo na kopesa pole na bato nyonso oyo bavandi kati na molili mpe kati na elili ya kufa, mpe mpo na kotambolisa makolo na biso kati na nzela ya kimia. »
80 Et le petit enfant croissait, et se fortifiait en esprit; et il fut dans les déserts jusqu'au jour qu'il devait être manifesté à Israël.
Mwana azalaki kokola, mpe molimo na ye ezalaki kokemba; azalaki kovanda kati na bisobe kino na mokolo oyo ayaki komimonisa na miso ya bato ya Isalaele.