< Luc 18 >

1 Il leur adressa encore une parabole, pour montrer qu’il faut prier toujours et sans se lasser.
Yesu alobaki na bayekoli na Ye lisese moko mpo na kolakisa bango ete basengeli kosambelaka tango nyonso, na kolemba te.
2 Il dit: « Il y avait dans une ville un juge qui ne craignait point Dieu, et ne se souciait pas des hommes.
Alobaki: — Kati na engumba moko, ezalaki na mosambisi moko oyo azalaki kotosa Nzambe te, mpe azalaki komemia bato te.
3 Il y avait aussi dans cette ville une veuve qui venait à lui, disant: Fais-moi justice de mon adversaire.
Kati na engumba yango, ezalaki mpe na mwasi moko akufisa mobali; azalaki koya mbala na mbala epai ya mosambisi yango mpo na koloba na ye: « Longisa ngai liboso ya monguna na ngai. »
4 Et pendant longtemps il ne le voulut point; mais ensuite il dit en lui-même: Encore que je ne craigne pas Dieu et ne me soucie pas des hommes,
Wuta tango molayi, mosambisi yango aboyaki. Kasi suka na suka, amilobelaki: « Atako natosaka Nzambe te mpe namemiaka bato te,
5 cependant, parce que cette veuve m’importune, je lui ferai justice, afin qu’elle ne vienne pas sans cesse me tourmenter. —
kasi lokola motungisi ya mwasi oyo akufisa mobali eleki ndelo, nakolongisa ye kaka, mpo ete akoba te koyaka tango nyonso kino kozangisa ngai kimia. »
6 Entendez, ajouta le Seigneur, ce que dit ce juge inique.
Nkolo abakisaki: — Boyoka maloba ya mosambisi mabe oyo!
7 Et Dieu ne ferait pas justice à ses élus qui crient à lui nuit et jour, et il tarderait à leur égard?
Boni, Nzambe akolongisa te baponami na Ye, tango bagangaka epai na Ye butu mpe moyi? Boni, akozelisa bango?
8 Je vous le dis, il leur fera bientôt justice. Seulement, quand le Fils de l’homme viendra, trouvera-t-il la foi sur terre? »
Nazali koloba na bino: akolongisa bango noki. Nzokande, ekozala ndenge nini tango Mwana na Moto akoya! Boni, akokuta kondima kati na mokili?
9 Il dit encore cette parabole en vue de quelques gens persuadés de leur propre perfection, et pleins de mépris pour les autres:
Epai ya bato oyo bamimonaki bato ya sembo mpe batiolaki bato mosusu, Yesu alobaki lisusu lisese oyo:
10 « Deux hommes montèrent au temple pour prier; l’un était Pharisien, l’autre publicain.
— Bato mibale bakendeki na Tempelo mpo na kosambela: moko azalaki Mofarizeo; mpe mosusu, mofutisi mpako.
11 Le Pharisien, debout, priait ainsi en lui-même: Ô Dieu, je vous rends grâces de ce que je ne suis pas comme le reste des hommes, qui sont voleurs, injustes et adultères, ni encore comme ce publicain.
Mofarizeo abendanaki ye moko na pembeni mpe asambelaki: « Oh Nzambe, nazali kotonda Yo, mpo ete nazali te lokola bato mosusu oyo bazali miyibi, bato mabe, bato na bikobo to mpe lokola mofutisi mpako oyo.
12 Je jeûne deux fois la semaine; je paie la dîme de tous mes revenus.
Nakilaka bilei mbala mibale na poso mpe napesaka eteni ya zomi ya nyonso oyo nazwaka. »
13 Le publicain, se tenant à distance, ne voulait pas même lever les yeux au ciel; mais il frappait sa poitrine en disant: Ô Dieu, ayez pitié de moi qui suis un pécheur!
Kasi mofutisi mpako atelemaki mwa mosika; amekaki ata te kotombola miso na ye na likolo, kasi atiaki loboko na ye na tolo mpe alobaki: « Oh Nzambe, yokela ngai mawa, pamba te nazali moto ya masumu! »
14 Je vous le dis, celui-ci descendit justifié dans sa maison, plutôt que celui-là; car quiconque s’élève sera abaissé, et quiconque s’abaisse sera élevé. »
Nazali koloba na bino: mofutisi mpako azongaki na ndako na ye sima na Nzambe kokomisa ye moto ya sembo, kasi Mofarizeo te. Pamba te moto nyonso oyo amitombolaka, bakokitisa ye; mpe oyo amikitisaka, bakotombola ye.
15 Des personnes lui apportaient aussi leurs petits enfants pour qu’il les touchât; ce que voyant, ses disciples les réprimandèrent.
Bato bazalaki mpe komema bana mike epai ya Yesu mpo ete atia bango maboko. Tango bayekoli bamonaki bongo, bapamelaki bango.
16 Mais Jésus appela ces enfants et dit: « Laissez les petits enfants venir à moi, et ne les empêchez pas; car le royaume de Dieu est à ceux qui leur ressemblent.
Kasi Yesu abengaki bana mpe alobaki: — Botika bana mike baya epai na Ngai; bopekisa bango te koya epai na Ngai, pamba te Bokonzi ya Nzambe ezali mpo na bato oyo bazali lokola bana mike.
17 En vérité, je vous le dis, quiconque ne recevra pas le royaume de Dieu comme un petit enfant, n’y entrera point. »
Nazali koloba na bino penza ya solo: moto nyonso oyo azali koyamba te Bokonzi ya Nzambe lokola mwana moke akotikala kokota te kati na Bokonzi yango.
18 Alors un chef lui demanda: « Bon Maître, que dois-je faire pour obtenir la vie éternelle? » (aiōnios g166)
Mokambi moko ya Bayuda atunaki na Yesu: — Moteyi malamu, nasengeli kosala nini mpo ete nazwa bomoi ya seko? (aiōnios g166)
19 Jésus lui dit: « Pourquoi m’appelles-tu bon? Il n’y a de bon que Dieu seul.
Yesu azongisaki: — Mpo na nini ozali kobenga Ngai « Moteyi malamu? » Moko te azali malamu, longola kaka Ye moko Nzambe.
20 Tu connais les commandements: Ne commets point l’adultère; ne tue point; ne dérobe point; ne porte point de faux témoignage; honore ton père et ta mère. »
Oyebi mibeko oyo: « Okosalaka ekobo te, okobomaka te, okoyibaka te, okolobaka te matatoli ya lokuta mpo na kokosela moninga na yo makambo, okopesaka tata na yo mpe mama na yo lokumu. »
21 Il répondit: « J’ai observé tout cela depuis ma jeunesse. »
Mokambi yango azongisaki: — Natosaka nyonso wana wuta bolenge na ngai.
22 Ayant entendu cette réponse, Jésus lui dit: « Une chose te manque encore: vends tout ce que tu as, distribue-le aux pauvres, et tu auras un trésor dans le ciel; puis viens, et suis-moi. »
Sima na Yesu koyoka bongo, alobaki na ye: — Ozangi eloko moko. Teka biloko na yo nyonso, kabola mbongo oyo okozwa epai ya babola, mpe okozwa bomengo kati na Likolo. Sima na yango, yaka mpe landa Ngai.
23 Mais lui, ayant entendu ces paroles, devint triste, parce qu’il était fort riche.
Tango mokambi ya Bayuda ayokaki bongo, akomaki mawa-mawa, pamba te azalaki na bozwi mingi.
24 Voyant qu’il était devenu triste, Jésus dit: « Qu’il est difficile à ceux qui possèdent la richesse d’entrer dans le royaume de Dieu!
Yesu atalaki ye mpe alobaki: — Ezali pasi mpo na mozwi kokota kati na Bokonzi ya Nzambe!
25 Il est, en effet, plus aisé qu’un chameau passe par le trou d’une aiguille, qu’il ne l’est à un riche d’entrer dans le royaume de Dieu. »
Nzokande, eleki pete mpo na shamo kolekela na lidusu ya tonga; kasi ezali penza pasi mpo na mozwi kokota kati na Bokonzi ya Nzambe.
26 Ceux qui l’écoutaient dirent: « Qui peut donc être sauvé? »
Bato oyo bayokaki Ye koloba bongo batunaki: — Bongo nani penza akoki kobikisama?
27 Il répondit: « Ce qui est impossible aux hommes est possible à Dieu. »
Yesu azongisaki: — Oyo ekoki kosalema te elongo na bato, ekoki kosalema elongo na Nzambe.
28 Pierre dit alors: »Voyez, nous avons tout quitté et vous avons suivi. »
Petelo alobaki na Yesu: — Nkolo, totiki nyonso oyo tozalaki na yango mpo na kolanda Yo!
29 Il leur dit: « Je vous le dis, en vérité, nul n’aura quitté sa maison, ou ses parents, ou ses frères, ou son épouse, ou ses enfants, à cause du royaume de Dieu,
Yesu alobaki na bango: — Nazali koloba na bino penza ya solo: moto nyonso oyo atiki ndako na ye, mwasi na ye, bandeko na ye, baboti na ye to bana na ye, mpo na kozwa Bokonzi ya Nzambe lokola litomba,
30 sans qu’il ne reçoive beaucoup plus en ce temps même, et dans le siècle à venir la vie éternelle. » (aiōn g165, aiōnios g166)
akozwa, na tango oyo, biloko mingi koleka; mpe na tango oyo ezali koya, bomoi ya seko. (aiōn g165, aiōnios g166)
31 Ensuite Jésus prit à part les Douze, et leur dit: « Voici que nous montons à Jérusalem, et que va s’accomplir tout ce que les prophètes ont écrit du Fils de l’homme.
Yesu abendaki na pembeni bayekoli na Ye zomi na mibale mpe alobaki na bango: — Tozali kokende na Yelusalemi; makambo nyonso oyo basakoli bakoma na tina na Mwana na Moto ekokokisama.
32 Il sera livré aux Gentils, et moqué, et injurié, et couvert de crachats;
Bakokaba Ye na maboko ya bapagano, bakoseka Ye, bakofinga Ye, bakobwakela Ye soyi,
33 et après l’avoir flagellé, on le mettra à mort et il ressuscitera le troisième jour. »
bakobeta Ye fimbu mpe bakoboma Ye; mpe, na mokolo ya misato, akosekwa.
34 Mais ils ne comprirent rien à cela; c’était pour eux un langage caché, dont ils ne saisissaient pas le sens.
Bayekoli basosolaki ata eloko moko te kati na makambo yango; ndimbola na yango ezalaki ya kobombama mpo na bango, mpe bayebaki te makambo oyo Yesu azalaki kolobela.
35 Comme Jésus approchait de Jéricho, il arriva qu’un aveugle était assis sur le bord du chemin, demandant l’aumône.
Wana Yesu akomaki pene ya Jeriko, ezalaki na mokufi miso pembeni ya nzela, azalaki ya kovanda mpe azalaki kosenga-senga.
36 Entendant passer beaucoup de gens, il demanda ce que c’était.
Tango ayokaki makelele ya ebele ya bato oyo bazali koleka, atunaki: — Likambo nini oyo ezali kosalema?
37 On lui dit: « C’est Jésus de Nazareth qui passe. »
Balobaki na ye: — Yesu ya Nazareti azali koleka!
38 Aussitôt il s’écria: « Jésus, fils de David, ayez pitié de moi! »
Agangaki: — Yesu, Mwana ya Davidi, yokela ngai mawa!
39 Ceux qui marchaient devant le réprimandaient pour le faire taire; mais il criait beaucoup plus fort: « Fils de David, ayez pitié de moi! »
Bato oyo bazalaki liboso bapamelaki ye mpe balobaki na ye ete akanga monoko; kasi, ye, agangaki lisusu makasi koleka: — Mwana ya Davidi, yokela ngai mawa!
40 Alors Jésus s’arrêtant, commanda qu’on le lui amenât, et quand l’aveugle se fut approché, il lui demanda:
Yesu atelemaki mpe atindaki ete bamemela Ye mokufi miso yango. Tango akomaki pene na Ye, Yesu atunaki ye:
41 « Que veux-tu que je te fasse? » Il dit: « Que je voie. »
— Olingi nasala nini mpo na yo? Mokufi miso azongisaki: — Nkolo, nalingi komona.
42 Et Jésus lui dit: « Vois! ta foi t’a sauvé. »
Yesu alobaki na ye: — Mona! Kondima na yo ebikisi yo.
43 À l’instant il vit, et il le suivait en glorifiant Dieu. Et tout le peuple, voyant cela, donna louange à Dieu.
Mpe mbala moko, akomaki komona, mpe alandaki Yesu, na kokumisa Nzambe. Tango bato nyonso bamonaki bongo, bango mpe bakumisaki Nzambe.

< Luc 18 >