< Genèse 25 >
1 Abraham prit encore une femme, nommée Cétura.
Abrayami abalaki mwasi mosusu, kombo na ye « Ketura. »
2 Et elle lui enfanta Zamran, Jecsan, Madan, Madian, Jesboc et Sué. —
Ketura abotelaki ye: Zimirani, Yokishani, Medani, Madiani, Ishibaki mpe Shuwa.
3 Jecsan engendra Saba et Dadan; les fils de Dadan furent les Assurim, les Latusim et les Laomim. —
Yokishani azalaki tata ya Saba mpe Dedani. Tala bato oyo bazalaki bakitani ya Dedani: Bato ya Ashuri, ya Letushi mpe ya Lewumi.
4 Les fils de Madian furent Epha, Opher, Hénoch, Abida et Eldaa. — Ce sont là tous les fils de Cétura.
Madiani azalaki tata ya Efa, ya Eferi, ya Enoki, ya Abida mpe ya Elida. Bato oyo nyonso bazalaki bakitani ya Ketura.
5 Abraham donna tous ses biens à Isaac:
Abrayami atikaki biloko na ye nyonso na maboko ya Izaki.
6 Quant aux fils de ses concubines, il leur donna des présents, et il les envoya de son vivant loin de son fils Isaac, à l’orient, au pays d’Orient.
Kasi wana Abrayami azalaki nanu na bomoi, apesaki bakado epai ya bana mibali ya bamakangu na ye mpe atindaki bango na mokili ya este, mosika ya mwana na ye ya mobali Izaki.
7 Voici les jours des années de la vie d’Abraham: il vécut cent soixante-quinze ans.
Abrayami awumelaki na bomoi mibu nkama moko na tuku sambo na mitano.
8 Abraham expira et mourut dans une heureuse vieillesse, âgé et rassasié de jours, et il fut réuni à son peuple.
Bongo Abrayami akataki motema mpe akufaki. Sima na ye kotonda mikolo mpe kokoma mobange makasi, akendeki kokutana na bakoko na ye.
9 Isaac et Ismaël, ses fils, l’enterrèrent dans la caverne de Macpéla, dans le champ d’Ephron, fils de Séor le Héthéen, qui est vis-à-vis de Mambré:
Bana na ye ya mibali, Izaki mpe Isimaeli, bakundaki ye na lilita ya mabanga ya Makipela pene ya Mamire, kati na elanga ya Efroni, mwana mobali ya Tsoari, moto ya Iti.
10 c’est le champ qu’Abraham avait acheté des fils de Heth. Là fut enterré Abraham, avec Sara, sa femme.
Abrayami asombaki elanga yango epai ya bato ya Iti. Ezalaki kuna nde bakundaki mwasi na ye Sara.
11 Après la mort d’Abraham, Dieu bénit Isaac son fils; et Isaac habitait près du puits de Lachaï-Roï.
Sima na kufa ya Abrayami, Nzambe apambolaki Izaki, mwana mobali ya Abrayami. Izaki azalaki kovanda pene ya Lakai-Royi.
12 Voici l’histoire d’Ismaël, fils d’Abraham, qu’avait enfanté à Abraham Agar l’Égyptienne, servante de Sara.
Tala molongo ya bakitani ya Isimaeli, mwana mobali ya Abrayami, oyo Agari, moto ya Ejipito mpe mwasi mosali ya Sara, abotelaki Abrayami.
13 Voici les noms des fils d’Ismaël, selon les noms de leurs postérités: premier-né d’Ismaël, Nebaïoth; puis Cédar, Adbéel, Mabsam,
Tala bakombo ya bana mibali ya Isimaeli kolanda ndenge babotamela: Nebayoti, mwana mobali ya liboso ya Isimaeli; Kedari, Adibeli, Mibisami,
15 Hadad, Théma, Jéthur, Naphis et Cedma.
Adadi, Tema, Yeturi, Nafishi mpe Kedima.
16 Ce sont là les fils d’Ismaël, ce sont là leurs noms, selon leurs villages et leurs campements: ce furent les douze chefs de leurs tribus.
Bango nde bazalaki bana mibali zomi na mibale ya Isimaeli. Moko na moko azalaki mokambi ya libota, mpe apesaki kombo na ye na mboka na ye mpe na molako na ye.
17 Voici les années de la vie d’Ismaël: cent trente-sept ans; puis il expira et mourut et il fut réuni à son peuple.
Isimaeli awumelaki na bomoi mibu nkama moko na tuku misato na sambo. Akataki motema mpe akufaki; akendeki kokutana na bakoko na ye.
18 Ses fils habitèrent depuis Hévila jusqu’à Sur qui est en face de l’Égypte, dans la direction de l’Assyrie. Il s’étendit en face de tous ses frères.
Bakitani na ye bazalaki kovanda na mokili oyo ezalaki kati na Avila mpe Shuri, pene ya Ejipito, na nzela oyo ekenda na Asiri. Bazalaki tango nyonso kovanda lokola banguna ya bandeko na bango nyonso.
19 Voici l’histoire d’Isaac, fils d’Abraham. Abraham engendra Isaac.
Tala libota ya Izaki, mwana mobali ya Abrayami. Abrayami azalaki tata ya Izaki,
20 Isaac était âgé de quarante ans quand il prit pour femme Rebecca, fille de Bathuel l’Araméen, de Paddan-Aram, et sœur de Laban, l’Araméen.
mpe Izaki azalaki na mibu tuku minei ya mbotama tango abalaki Rebeka, mwana mwasi ya Betweli, moto ya Arami ya Padani-Arami, mpe ndeko mwasi ya Labani, moto ya Arami.
21 Isaac implora Yahweh au sujet de sa femme, car elle était stérile; Yahweh l’exauça et Rebecca, sa femme, conçut.
Izaki abondelaki Yawe mpo na Rebeka, mwasi na ye, oyo azalaki ekomba. Yawe ayanolaki libondeli na ye, mpe Rebeka akomaki na zemi.
22 Les enfants se heurtaient dans son sein, et elle dit: « S’il en est ainsi, pourquoi suis-je enceinte? » Elle alla consulter Yahweh;
Kati na libumu na ye, bana bazalaki kowelana. Alobaki: « Likambo nini oyo ekomeli ngai? » Boye, akendeki kotuna Yawe.
23 et Yahweh lui dit: « Deux nations sont dans ton sein; deux peuples, au sortir de tes entrailles, se sépareront; un peuple l’emportera sur l’autre, et le plus grand servira le plus petit. »
Yawe alobaki na ye: « Bikolo mibale ezali kati na libumu na yo, mpe mabota mibale ekabwana ekobima na libumu na yo; ekolo moko ekoleka ekolo mosusu na makasi, mpe kulutu akosalela leki. »
24 Le temps où elle devait enfanter arriva, et voici, il y avait deux jumeaux dans son sein.
Wana tango na ye ya kobota ekokaki, azalaki na mapasa mibale kati na libumu na ye.
25 Celui qui sortit le premier était roux, tout entier comme un manteau de poil, et ils l’appelèrent Esaü; ensuite sortit son frère, tenant dans sa main le talon d’Esaü, et on le nomma Jacob.
Lipasa ya liboso oyo abimaki azalaki motane mpe nzoto na ye mobimba ezalaki etonda na bapwale lokola elamba ya bapwale; yango wana babengaki ye « Ezawu. »
26 Isaac était âgé de soixante ans quand ils naquirent.
Sima na yango, ndeko na ye mpe abimaki, loboko na ye ekanga litindi ya Ezawu; yango wana bapesaki ye kombo « Jakobi. » Izaki azalaki na mibu tuku motoba ya mbotama tango Rebeka abotaki.
27 Ces enfants grandirent. Esaü devint un habile chasseur, un homme des champs; mais Jacob était un homme paisible, demeurant sous la tente.
Bana mibali yango bakolaki. Ezawu akomaki mobomi makasi ya banyama mpe azalaki kolekisa tango mingi na zamba; Jakobi azalaki moto ya kimia, azalaki kosepela kovanda na ndako.
28 Isaac prit en affection Esaü, parce qu’il aimait la venaison, et l’affection de Rebecca était pour Jacob.
Izaki abandaki kosepela mingi na misuni, yango wana alingaki mingi Ezawu; mpe Rebeka alingaki mingi Jakobi.
29 Comme Jacob faisait un potage, Esaü arriva des champs, accablé de fatigue.
Mokolo moko, wana Jakobi azalaki kolamba elubu, Ezawu oyo awutaki na bilanga ayaki na kolemba.
30 Esaü dit à Jacob: « Laisse-moi donc manger de ce roux, de ce roux-là, car je suis fatigué. » — C’est pour cela qu’on a donné à Esaü le nom d’Edom. —
Ezawu alobaki na Jakobi: — Nalembi makasi; tika ngai nalia elubu oyo, elubu oyo kaka. Yango wana bazalaki mpe kobenga ye Edomi.
31 Jacob dit: « Vends-moi d’abord ton droit d’aînesse. »
Jakobi azongisaki: — Tekela ngai liboso boyaya na yo.
32 Esaü répondit: « Voici je m’en vais mourir; que me servira mon droit d’aînesse? »
Ezawu azongisaki: — Tala, nakokufa na nzala. Boyaya na ngai ekopesa ngai nini?
33 Et Jacob dit: « Jure-le-moi d’abord. » Il jura et vendit son droit d’aînesse à Jacob.
Kasi Jakobi alobaki: — Lapa liboso ndayi. Ezawu alapaki ndayi epai ya Jakobi; mpe na nzela wana, atekaki boyaya na ye epai ya Jakobi.
34 Alors Jacob donna à Esaü du pain et du potage de lentilles; celui-ci mangea et but; puis il se leva et s’en alla. C’est ainsi qu’Esaü méprisa le droit d’aînesse.
Jakobi apesaki Ezawu lipa mpe elubu ya misili. Ezawu aliaki mpe amelaki, bongo atelemaki mpe akendeki. Ezali ndenge wana nde Ezawu atiolaki boyaya na ye.