< 2 Chroniques 25 >

1 Amasias devint roi à l’âge de vingt cinq ans, et il régna neuf ans à Jérusalem. Sa mère s’appelait Joadan, de Jérusalem.
Amatsia azalaki na mibu tuku mibale na mitano ya mbotama tango akomaki mokonzi, mpe akonzaki mibu tuku mibale na libwa na Yelusalemi. Kombo ya mama na ye ezalaki « Yeoyadani. » Yeoyadani azalaki moto ya Yelusalemi.
2 Il fit ce qui est droit aux yeux de Yahweh, mais non d’un cœur parfait.
Asalaki makambo ya sembo na miso ya Yawe, kasi na motema na ye mobimba te.
3 Lorsque la royauté fut affermie sur lui, il mit à mort ses serviteurs qui avaient tué le roi, son père;
Sima na Amatsia kolendisa bokonzi na ye, abomaki bakalaka oyo babomaki tata na ye, mokonzi.
4 mais il ne fit pas mourir leurs fils, selon ce qui est écrit dans la Loi, dans le livre de Moïse, où Yahweh donne ce commandement: « Les pères ne mourront pas pour les enfants, et les enfants ne mourront pas pour les pères; mais chacun mourra pour ses péchés. »
Nzokande, abomaki te bana mibali ya babomi ya tata na ye, pamba te kolanda ndenge ekomama kati na Mobeko, kati na buku ya Moyize, Yawe apesaki mitindo oyo: « Bakoboma batata te mpo na bana na bango to mpe bakoboma bana te mpo na batata; bakoboma moto na moto mpo na masumu na ye moko. »
5 Amasias rassembla les hommes de Juda et les organisa d’après les maisons patriarcales, les chefs de milliers et les chefs de centaines, pour tout Juda et Benjamin; il en fit le recensement depuis l’âge de vingt ans et au-dessus, et il trouva trois cent mille hommes d’élite, en état d’aller à la guerre, et de manier la lance et le bouclier.
Amatsia abengisaki bato ya Yuda mpe atiaki, kolanda mabota na bango, bakonzi ya bankoto mpe ya bankama mpo na Yuda mobimba mpe Benjame. Atangaki motango ya bato oyo bazalaki na mibu kobanda tuku mibale mpe komata: bazalaki mibali nkoto nkama misato oyo baselingwa mpo na kosala mosala ya soda, kobunda na makonga mpe na nguba.
6 Il prit encore à sa solde, parmi ceux d’Israël, cent mille vaillants hommes pour cent talents d’argent.
Kati na Isalaele, azwaki lisusu na mosala ya soda, na motuya ya bakilo nkoto misato na nkama mitano ya palata, basoda ya mpiko nkoto nkama moko.
7 Un homme de Dieu vint auprès de lui, en disant: « O roi, qu’une armée d’Israël ne marche pas avec toi, car Yahweh n’est pas avec Israël, avec tous les fils d’Ephraïm.
Kasi moto moko ya Nzambe ayaki epai na ye mpe alobaki: — Oh mokonzi, tika ete basoda ya Isalaele bakende te elongo na yo na bitumba, pamba te Yawe azali te elongo na Isalaele mpe elongo na bato ya Efrayimi.
8 Mais pars seul, agis, sois vaillant dans le combat, et Dieu ne te laissera pas tomber devant l’ennemi, car Dieu a le pouvoir de secourir et de faire tomber. »
Ata soki okeyi kobunda na mpiko nyonso, Nzambe akokweyisa yo liboso ya monguna, pamba te azali na makoki ya kosunga mpe ya kokweyisa.
9 Amasias dit à l’homme de Dieu: « Mais que faire à l’égard des cent talents que j’ai donnés à la troupe d’Israël? » L’homme de Dieu répondit: « Yahweh peut te donner beaucoup plus que cela. »
Amatsia atunaki moto na Nzambe: — Boni, nkoto misato na nkama mitano ya bakilo ya palata oyo napesaki mampinga ya Isalaele ekosuka ndenge nini? Moto na Nzambe azongisaki: — Yawe akoki kopesa yo koleka oyo wana.
10 Amasias sépara la troupe qui lui était venue d’Ephraïm, pour qu’elle allât dans son pays. Mais la colère de ces gens s’alluma contre Juda, et ils s’en allèrent dans leur pays enflammés de colère.
Boye, Amatsia azongisaki na bandako na bango, basoda oyo bayaki epai na ye wuta na Efrayimi. Kasi basoda yango basilikelaki Yuda mpe bazongaki na bandako na bango na kanda makasi.
11 Amasias, rempli de courage, conduisit son peuple; il s’en alla dans la vallée du Sel, et battit dix mille hommes des fils de Séir.
Amatsia azwaki mpiko mpe akambaki mampinga na ye kino na Lubwaku ya mungwa epai wapi abomaki bato ya Seiri nkoto zomi.
12 Les fils de Juda en firent captifs dix mille vivants, et les menèrent au sommet d’un rocher; ils les précipitèrent du sommet du rocher, et tous furent broyés.
Bato ya Yuda bakangaki lisusu bato ya bomoi nkoto zomi, bamemaki bango na songe ya ngomba mpe batindikaki bango wuta na songe ya ngomba; mpe bango nyonso bakweyaki na se, banzoto na epanzanaki na biteni.
13 Cependant, les gens de la troupe qu’Amasias avait renvoyés pour qu’ils n’allassent pas à la guerre avec lui, se jetèrent sur les villages de Juda; depuis Samarie jusqu’à Béthoron, y tuèrent trois mille hommes et enlevèrent de nombreuses dépouilles.
Na tango wana, basoda oyo Amatsia azongisaki mpe apekisaki kokende na bitumba bakotaki na makasi kati na bingumba ya Yuda longwa na Samari kino na Beti-Oroni. Babomaki bato nkoto misato mpe bamemaki bomengo ebele ya bitumba.
14 Après qu’Amasias fut revenu de battre les Edomites, il apporta les dieux des fils de Séir et, les ayant établis pour ses dieux, il se prosterna devant eux et leur offrit des parfums.
Sima na ye kolonga bato ya Edomi na bitumba, Amatsia azongaki epai na ye; amemaki banzambe ya bikeko ya bato ya Seiri, akomisaki yango banzambe na ye moko, agumbamelaki yango mpe atumbelaki yango mbeka ya malasi.
15 La colère de Yahweh s’enflamma contre Amasias, et il envoya vers lui un prophète, qui lui dit: « Pourquoi as-tu honoré les dieux de ce peuple, qui n’ont pu délivrer leur peuple de ta main? »
Mpo na yango, kanda ya Yawe epelelaki Amatsia; mpe Yawe atindaki mosakoli moko kotuna Amatsia: — Mpo na nini ozali kogumbamela banzambe ya bato wana oyo ekokaki ata kokangola bato na yango te na loboko na yo?
16 Comme il lui parlait, Amasias lui dit: « Est-ce que nous t’avons fait conseiller du roi? Retire-toi! Pourquoi te frapperait-on? » Le prophète se retira et dit: « Je sais que Dieu a résolu de te détruire, parce que tu as fait cela et que tu n’as pas écouté mon conseil. »
Wana azalaki nanu koloba, mokonzi alobaki na ye: — Kata! Nani atie yo mopesi toli ya mokonzi? Kanga monoko na yo, soki te bakoboma yo! Mosakoli abendaki nzoto; kasi, liboso ya kokende, alobaki: — Lokola osali boye mpe oboyi koyoka toli na ngai, nandimisami ete Nzambe azwi mokano ya koboma yo.
17 Après avoir pris avis, Amasias, roi de Juda, envoya dire à Joas, fils de Joachaz, fils de Jéhu, roi d’Israël: « Viens, et voyons-nous en face! » Et Joas, roi d’Israël, envoya répondre à Amasias, roi de Juda:
Sima na Amatsia, mokonzi ya Yuda, kotuna toli epai ya bapesi toli na ye, abetaki mondenge na Joasi, mwana mobali ya Yoakazi mpe koko ya Jewu, mokonzi ya Isalaele; alobaki: — Yaka tobunda!
18 « L’épine qui est au Liban envoya dire au cèdre qui est au Liban: Donne ta fille pour femme à mon fils. Et les bêtes sauvages qui sont au Liban passèrent et foulèrent l’épine.
Kasi Joasi, mokonzi ya Isalaele, azongiselaki Amatsia, mokonzi ya Yuda: — Mokolo moko, nzete ya sende ya Libani etindaki maloba epai ya nzete ya sedele ya Libani: « Balisa mwana na yo ya mwasi epai ya mwana na ngai ya mobali. » Kasi nyama moko ya zamba ya Libani elekaki mpe enyataki nzete ya sende.
19 Tu te dis: Voici que tu as battu les Edomites, et ton cœur te porte à te glorifier. Maintenant, reste chez toi! Pourquoi t’engager dans le malheur, pour tomber, toi et Juda avec toi? »
Solo, ozali komilobela ete olongi Edomi, mpe motema ezali kosepela mpe komikumisa. Tala, ekoleka malamu ete ovanda na ndako na yo. Mpo na nini koluka ete pasi makasi ekweyela yo elongo na Yuda?
20 Mais Amasias ne l’écouta pas car ce fut d’après la volonté de Dieu qu’il fit cette guerre, afin de livrer les hommes de Juda entre les mains de l’ennemi, parce qu’ils avaient honoré les dieux d’Edom.
Kasi Amatsia ayokaki ye te, pamba te Nzambe nde asalaki bongo mpo na kokaba bango na maboko ya Joasi, mpo ete basambelaki banzambe ya Edomi.
21 Et Joas, roi d’Israël, monta, et ils se virent en face, lui et Amasias, roi de Juda, à Bethsamès, qui est à Juda.
Boye Joasi, mokonzi ya Isalaele, akendeki kobundisa Amatsia, mokonzi ya Yuda. Ye mpe Amatsia, mokonzi ya Yuda, babundaki na Beti-Shemeshi kati na mokili ya Yuda.
22 Juda fut battu devant Israël, et chacun s’enfuit dans sa tente.
Isalaele alongaki Yuda, mpe bato ya Yuda bakimaki, moto na moto na ndako na ye.
23 Et Joas, roi d’Israël, prit à Bethsamès Amasias, roi de Juda, fils de Joas, fils de Joachaz. Il l’emmena à Jérusalem, et il fit une brèche de quatre cents coudées dans la muraille de Jérusalem, depuis la porte d’Ephraïm jusqu’à la porte de l’angle.
Joasi, mokonzi ya Isalaele, akangaki Amatsia, mokonzi ya Yuda, mwana mobali ya Joasi mpe koko ya Yoakazi, na Beti-Shemeshi. Amemaki ye na Yelusalemi mpe abukaki mir ya Yelusalemi, na molayi ya bametele pene nkama moko na tuku mwambe, longwa na ekuke ya Efrayimi kino na ekuke ya suka.
24 Il prit tout l’or et l’argent et tous les ustensiles qui se trouvaient dans la maison de Dieu, chez Obédédom, et les trésors de la maison du roi; il prit aussi des otages, et retourna à Samarie.
Joasi akamataki palata nyonso, wolo nyonso mpe biloko nyonso oyo ezalaki kati na Tempelo ya Nzambe oyo Obedi-Edomi azalaki kobatela, kati na bibombelo ya ndako ya mokonzi; akangaki bato na bowumbu mpe azongaki na Samari.
25 Amasias, fils de Joas, roi de Juda, vécut quinze ans après la mort de Joas, fils de Joachaz, roi d’Israël.
Amatsia, mwana mobali ya Joasi, mokonzi ya Yuda, awumelaki lisusu na bomoi mibu zomi na mitano sima na kufa ya Joasi, mwana mobali ya Yoakazi, mokonzi ya Isalaele.
26 Le reste des actes, d’Amasias, les premiers et les derniers, cela n’est-il pas écrit dans le livre des rois de Juda et d’Israël?
Makambo mosusu oyo etali bokonzi ya Amatsia mpe misala na ye, kobanda na ebandeli kino na suka, ekomama kati na buku ya masolo ya bakonzi ya Yuda mpe ya Isalaele.
27 Après qu’Amasias se fut détourné de Yahweh, on ourdit contre lui une conspiration à Jérusalem, et il s’enfuit à Lachis; mais on envoya après lui des hommes à Lachis, et on l’y mit à mort.
Kobanda na tango oyo Amatsia apesaki Yawe mokongo, basalelaki ye likita, na Yelusalemi, mpo na kotelemela ye; mpe akimaki na Lakishi. Kasi batindaki bato mpo ete balanda ye kino na Lakishi, mpe babomaki ye kuna.
28 On le transporta sur des chevaux, et on l’enterra avec ses pères dans la ville de Juda.
Bamemaki nzoto na ye na likolo ya mpunda mpe bakundaki ye esika moko na bakoko na ye kati na engumba ya Yuda.

< 2 Chroniques 25 >