< Lévitique 26 >

1 "'Vous ne vous ferez pas d'idoles, vous n'élèverez pas d'image taillée ni de statue, et vous ne placerez pas de pierre figurée dans votre pays pour vous prosterner devant elle, car je suis Yahvé votre Dieu.
MAI hana oukou i na akuakii, a me na kii kalaiia no oukou; aole hoi e kukulu i kii ku, aole hoi e hooka i kii pohaku ma ko oukou aina e kulou iho ia ia; no ka mea, owau no Iehova ko oukou Akua.
2 "'Tu observeras mes sabbats et tu respecteras mon sanctuaire. Je suis Yahvé.
E malama oukou i ko'u mau Sabati, a e hoano i ko'u keenakapu: owau no Iehova,
3 "'Si tu marches dans mes statuts, si tu gardes mes commandements et si tu les mets en pratique,
Ina e hele oukou ma ko'u mau kanawai, a e malama hoi i ka'u mau kauoha, a e hana hoi ma ia mau mea;
4 je te donnerai tes pluies en leur saison, et la terre donnera ses produits, et les arbres des champs donneront leurs fruits.
Alaila e haawi aku ai au i ka ua no oukou i ka wa pono, a e haawi mai ka aina i kona mea ulu, a e hoohua mai na laau i ko lakou hua.
5 Ton battage durera jusqu'à la vendange, et la vendange durera jusqu'à l'époque des semailles. Tu mangeras ton pain à satiété, et tu habiteras ton pays en sécurité.
A o ko oukou wa e hahi ai ana e hiki aku ia i ka wa e ohi hua waina ai, a o ka wa e ohi hua waina ai e hiki aku ia i ka wa e lulu hua ai; a e ai oukou i ka oukou berena a maona, a e noho maluhia oukou ma ko oukou aiua.
6 "'Je donnerai la paix dans le pays, et vous vous coucherez, et personne ne vous fera peur. Je ferai disparaître du pays les animaux malfaisants, et l'épée ne passera pas par ton pays.
A e haawi aku no wau i ka malu ma ko oukou aina, a e moe iho oukou ilalo, aohe mea nana oukou e hooweliweli; ae hoopau aku au i na holoholona ino mailoko aku o ko oukou aina; aole hoi e hele ae ka pahikaua mawaena ae o ko oukou aina,
7 Vous poursuivrez vos ennemis, et ils tomberont devant vous par l'épée.
E alualu oukou i ko oukou poe enemi, a e haule lakou i ka pahikaua mamua o oukou.
8 Cinq d'entre vous en poursuivront cent, et cent d'entre vous en poursuivront dix mille; et vos ennemis tomberont devant vous par l'épée.
Elima o oukou e alualu i ka haneri, a he haneri o oukou e hooanhee i na tausani he umi; a e haule ko oukou poe enemi imua o oukou i ka pahikaua.
9 "'Je te respecterai, je te rendrai fécond, je te multiplierai, et j'établirai mon alliance avec toi.
No ka mea, e manao aku no au ia oukou, a e hana aku au ia oukou e hua ae, a e hoonui aku au ia oukou, a e hoopaa aku au i kau berita me oukou.
10 Vous mangerez de vieilles provisions longtemps gardées, et vous éliminerez l'ancien à cause du nouveau.
A e ai oukou i ka mea kahiko, a e lawe mai i ka mea kahiko iwaho, no ka mea hou.
11 Je dresserai ma tente au milieu de vous, et mon âme n'aura pas horreur de vous.
A e hoonoho au i kuu halelewa iwaena o oukou, aole hoi e hoowahawaha ko'u uhane ia oukou.
12 Je marcherai au milieu de vous, je serai votre Dieu, et vous serez mon peuple.
A e hele au iwaena o oukou, a owau no ko oukou Akua, a e noho oukou i kanaka no'u.
13 Je suis Yahvé, ton Dieu, qui t'ai fait sortir du pays d'Égypte, pour que tu ne sois pas leur esclave. J'ai brisé les barres de votre joug, et je vous ai fait marcher debout.
Owau no Iehova ko oukou Akua ka mea nana oukou i lawe mai nei, mai ka aina mai o Aigupita, i ole ai oukou e noho kauwa paa no lakou; a ua moku ia'u na mea e paa ai ka oukou auamo, a hookupono ia oukou i ka hele ana.
14 « Mais si tu ne m'écoutes pas et ne mets pas en pratique tous ces commandements,
Aka ina e lohe ole oukou ia'u, aole hoi e hana ma keia mau kauoha a pau;
15 si tu rejettes mes lois et si ton âme a en horreur mes ordonnances, de sorte que tu ne mettes pas en pratique tous mes commandements et que tu rompes mon alliance,
A ina e hoowahawaha oukou i ka'u mau kauoha, a e inaina mai ko oukou uhane i ko'u mau kanawai, i ole ai oukou e hana ma ka'u mau kauoha a pau, aka e pale ou kou i ka'u berita;
16 voici ce que je te ferai: Je mettrai sur toi la terreur, la consomption et la fièvre, qui dévorent les yeux et font dépérir l'âme. Vous sèmerez en vain votre semence, car vos ennemis la mangeront.
Na'u no keia e hana ai ia oukou, e hoomaopopo au maluna o oukou i ka makau, a me ka hokii, a me ka li wela e pau ai na maka, a e ehaeha ai ka naau: a e lulu make hewa oukou i ko oukou hua, no ka mea, na ko oukou mau enemi ia e ai.
17 Je tournerai ma face contre toi, et tu seras frappé devant tes ennemis. Ceux qui te haïssent domineront sur toi, et tu fuiras quand personne ne te poursuivra.
E hooku e hoi au i ko'u maka ia oukou, a e lukuia oukou imua o ko oukou poe enemi: a o ka poe inaina ia oukou e alii ae maluna o oukou, a e auhee oukou i ka alualu ole ai o kekahi ia oukou.
18 « Si, malgré tout cela, tu ne m'écoutes pas, je te châtierai sept fois plus pour tes péchés.
A ina aole oukou e hoolohe mai ia'u no keia mea, alaila e hoopai pahiku hou aku au ia oukou no ko oukou mau hewa.
19 Je briserai l'orgueil de ta puissance, je rendrai ton ciel semblable à du fer et ton sol à du bronze.
A e wahi aku au i ka haaheo o ko oukou mana; a e hoolilo au i ko oukou lani me he hao la, a i ko oukou honua me he keleawe la.
20 Ta force sera dépensée en vain, car ta terre ne donnera pas ses produits, et les arbres du pays ne donneront pas leurs fruits.
A e lilo ko oukou ikaika i ole; no ka mea, aole e haawi mai ko oukou aina i kona mea ulu, aole hoi e hoohua na laau o ka aina i ko lakou mau hua,
21 "'Si vous marchez contre moi, si vous ne m'écoutez pas, je ferai venir sur vous sept fois plus de fléaux, selon vos péchés.
A ina e hele ku e oukou ia'u, aole hoi e hoolohe mai ia'u, e hooili pahiku hou aku au i na mea ino maiuna o oukou, e like me ko oukou mau hewa.
22 J'enverrai parmi vous les bêtes sauvages, qui vous priveront de vos enfants, détruiront votre bétail et vous rendront peu nombreux. Vos routes seront désertées.
E hoouna no hoi au i na holoholona hihiu iwaena o oukou e kaili ae i ka oukou mau keiki, a e luku hoi i ko oukou holoholona, a e houuku ia oukou, a e neoneo ae ko oukou mau alanui.
23 "'Si par ces choses vous ne voulez pas revenir à moi, mais si vous voulez marcher contre moi,
A ina aole oukou e hooponoia e au ma keia mau mea, aka, e hele ku e no oukou ia'u,
24 alors je marcherai aussi contre vous; et je vous frapperai, moi, sept fois pour vos péchés.
Alaila e hele ku e aku au ia oukou, a e hoopai pahiku aku au ia oukou no ko oukou mau hewa.
25 Je ferai venir sur vous une épée qui exécutera la vengeance de l'alliance. Vous serez rassemblés dans vos villes, et j'enverrai la peste au milieu de vous. Vous serez livrés entre les mains de l'ennemi.
A e lawe au i ka pahikaua maluna o oukou e hoopai ana no ka berita; a akoakoa oukou iloko o ko oukou mau kulanakauhale, e hoouua aku au i ka mai ahulau iwaena o oukou; a e haawiia'ku oukou i ka lima o ka enemi.
26 Quand je briserai votre bâton de pain, dix femmes cuiront votre pain dans un seul four, et elles vous livreront votre pain au poids. Tu mangeras, et tu ne seras pas rassasié.
Aia haki ia'u ke kookoo o ka oukou berena, alaila e kahumu na wahine he umi i ka oukou berena ma ka umu hookahi, a e haawi hou lakou i ka oukou berena ia oukou, ma ke kaupaona; a e ai hoi oukou, aole hoi e maona.
27 "'Si, malgré cela, vous ne m'écoutez pas, mais si vous marchez à l'encontre de moi,
A ina aole oukou e hoolohe mai ia'u no keia, aka, e hele ku e no oukou ia'u;
28 alors je marcherai à l'encontre de vous dans la colère. Je vous châtierai aussi sept fois pour vos péchés.
Alaila e hele ku e aku au ia oukou, me ka huhu; a na'u, na'u no oukou e hahau pahiku aku no ko oukou hewa,
29 Vous mangerez la chair de vos fils, et vous mangerez la chair de vos filles.
A e ai oukou i ka io o ka oukou mau keikikane, a o ka io no o ka oukou mau kaikamahine ka oukou e ai ai.
30 Je détruirai vos hauts lieux, j'abattrai vos autels à encens, je jetterai vos cadavres sur les cadavres de vos idoles, et mon âme vous aura en horreur.
A e hoopau aku au i ko oukou mau wahi kiekie, a e kua iho au i ko oukou mau kii, a e hoolei aku wau i ko oukou mau kupapau maluna iho o na kupapau o ko oukou mau kii a e hoowahawaha aku ko'u uhane ia oukou.
31 Je dévasterai vos villes, et je réduirai vos sanctuaires en ruines. Je ne prendrai pas plaisir à l'odeur agréable de vos offrandes.
A e hooneoneo aku au i ko oukou mau kulanakauhale, a e hookae no au i ko oukou mau keenakapu, aole hoi au e honi aku i ke ala o ko oukou mea ala.
32 Je réduirai le pays en ruines, et vos ennemis qui l'habitent en seront stupéfaits.
A e hooneoneo aku au i ka aina, a, nolaila e ilihia'i ko oukou poe enemi e noho ana malaila.
33 Je vous disperserai parmi les nations, et je tirerai l'épée après vous. Votre pays sera dévasté, et vos villes seront ravagées.
A e hooleilei aku au ia oukou iwaena o na lahuikanaka, a e unuhi ae au i ka pahikaua mahope o oukou; a e neoneo ae ko oukou aina, a e noho ole ia ko oukou mau kulanakauhale.
34 Alors le pays jouira de ses sabbats, tant qu'il sera dévasté et que vous serez dans le pays de vos ennemis. Même alors, le pays se reposera et jouira de ses sabbats.
Alaila e loaa i ka aina kona mau Sabati, i kona mau la e neoneo ai, a e noho ai hoi oukou ma ka aina o ko oukou mau enemi; alaila e maha ai ka aina, a e loaa ia ia kona mau Sabati.
35 Tant qu'il sera dévasté, il aura le repos, le repos qu'il n'a pas eu pendant vos sabbats, lorsque vous viviez sur lui.
I kona mau la e neoneo ai, e maha no ia; no ka mea, aole ia i maha i ko oukou mau Sabati, ia oukou i noho ai maluna ona.
36 "'Quant à ceux d'entre vous qui restent, j'enverrai dans leur cœur une lassitude dans les pays de leurs ennemis. Le bruit d'une feuille morte les mettra en fuite; ils fuiront comme on fuit devant l'épée. Ils tomberont quand personne ne les poursuivra.
A maluna o ko oukou poe e koe ana, e hooili ai au i ka maule ana iloko o ko lakou mau naau, ma na aina o ko lakou mau enemi; a o ka leo o ka lau i puehuia e hooauhee aku ia lakou, a e auhee lakou, me he auhee ana la mai ka pahikaua aku; a haule no lakou i ka wa e ole ai he mea alualu.
37 Ils tomberont les uns sur les autres, comme devant l'épée, quand personne ne les poursuivra. Vous n'aurez pas la force de résister à vos ennemis.
A e hina lakou kekahi maluna o kekahi me he mea la mamua o ka pahikaua, i ka wa e ole ai he mea alualu; aole hoi e hiki iki ia oukou ke ku imua o ko oukou poe enemi.
38 Tu périras parmi les nations. Le pays de vos ennemis vous dévorera.
A e make oukou mawaena o na lahuikanaka, a e ai no ka aina o ko oukou poe enemi ia oukou.
39 Ceux d'entre vous qui resteront dépériront dans leur iniquité au pays de leurs ennemis, et ils dépériront avec eux dans les iniquités de leurs pères.
A o ke koena o oukou, e mae ae lakou iloko o ko lakou hewa, ma na aina o ko oukou poe enemi; a iloko hoi o ka hewa o ko lakou mau makua lakou e mae pu ai me lakou.
40 "'S'ils confessent leur iniquité et l'iniquité de leurs pères, dans la faute qu'ils ont commise envers moi, et aussi que, parce qu'ils ont marché contre moi,
Ina e hai mai lakou i ko lakou hewa, a me ka hewa o ko lakou mau makua, a me ka lawehala a lakou i hana hewa mai ai ia'u, a ua hele ku e hoi lakou ia'u;
41 j'ai aussi marché contre eux, et je les ai amenés dans le pays de leurs ennemis; Si donc leur cœur incirconcis s'humilie, et s'ils acceptent le châtiment de leur iniquité,
A hele ku e hoi au ia lakou, a ua lawo ae hoi ia lakou ma ka aina o ko lakou poe enemi; ina hoi e hoohaahaaia ko lakou mau naau okipoepoe ole ia, a ilaila e ae ai lakou i ka hoopai ana i ko lakou hewa;
42 je me souviendrai de mon alliance avec Jacob, de mon alliance avec Isaac, et de mon alliance avec Abraham, et je me souviendrai du pays.
Alaila e hoomanao aku au i kuu berita me Iakoba, a me kuu berita hoi me Isaaka, a me kuu berita hoi me Aberahama ka'u e hoomanao ai, a e hoomanao hoi au i ka aina.
43 Le pays leur restera, et il jouira de ses sabbats, tandis qu'il sera dévasté sans eux; et ils accepteront le châtiment de leur iniquité, parce qu'ils ont rejeté mes ordonnances et que leur âme a eu mes lois en horreur.
E haaleleia hoi ka aina e lakou, a e loaa ia ia kona mau Sabati, i kona wa e waiho neoneo ai, aole o lakou; a e ae lakou i ka hoopai ana i ko lakou hewa; no keia, o ko lakou hoowahawaha ana i kuu mau kanawai, a no ko lakou inaina ana i kuu mau kauoha.
44 Pour autant, lorsqu'ils seront dans le pays de leurs ennemis, je ne les rejetterai pas et je ne les détesterai pas, pour les détruire complètement et rompre mon alliance avec eux, car je suis Yahvé, leur Dieu.
Oia la, aka i ko lakou noho ana ma ka aina o ko lakou poe enemi, aole au e kiola loa ia lakou, aole hoi au e inaina aku ia lakou, e luku loa ai ia lakou, a e uhaki ai i kuu berita me lakou; no ka mea, owau no Iehova ko lakou Akua.
45 Mais je me souviendrai, à cause d'eux, de l'alliance de leurs ancêtres, que j'ai fait sortir du pays d'Égypte aux yeux des nations, pour être leur Dieu. Je suis Yahvé. »
Aka, no lakou, e hoomanao ai au i ka berita o ko lakou mau kupuna, a'u i lawe mai nei mai ka aina mai o Aigupita imua o na maka o na lahuikanaka, i Akua au no lakou: owau no Iehova.
46 Tels sont les statuts, les ordonnances et les lois que Yahvé a établis entre lui et les enfants d'Israël sur la montagne de Sinaï, par Moïse.
Oia na kapu, a me na kauoha, a me na kanawai a Iehova i haawi mai ai iwaena ona a me na mamo a Iseraela, i ka mauna Sinai, ma ka lima o Mose.

< Lévitique 26 >