< Lododowo 29 >
1 Ame si woka mo na zi gede gake wògbe lia kɔ la, atsrɔ̃ zi ɖeka kpata xɔnamemanɔŋutɔe.
Čovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa.
2 Ne ame dzɔdzɔewo le dzi ɖum la, amewo dzɔa dzi; ke ne dziɖuɖu ge ɖe ame vɔ̃ɖiwo ƒe asi me la, amewo ŋena.
Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki.
3 Ame si lɔ̃a nunya la hea dzidzɔ vɛ na fofoa, ke ame si dze xɔ̃ gbolowo la gblẽa eƒe ga dome.
Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.
4 To afia nyui tsotso me fia hea dedinɔnɔ vɛ na dukɔ, ke fia si klẽa ŋu ɖe zãnuxɔxɔ ŋu la gbãa du.
Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.
5 Ame si do fuflugba na ehavi la le ɖɔ ɖom na eya ŋutɔ ƒe afɔ.
Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim.
6 Ame vɔ̃ɖi ƒe nu vɔ̃ denɛ mɔ me, ke ame dzɔdzɔe adzi ha atso aseye.
U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se.
7 Ame dzɔdzɔewo tsɔa ɖe le afiatsotso na hiãtɔwo me gake ame vɔ̃ɖiwo ya metsɔa ɖeke le eme o.
Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju.
8 Fewuɖulawo dea ʋunyaʋunya du me, ke nunyalawo tsia dziku nu.
Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.
9 Nunyala yi ʋɔnudrɔ̃ƒe kple bometsila, bometsila le adã fiam, le fewu ɖum eye ŋutifafa meli o.
Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.
10 Hlɔ̃dolawo lé fu ŋutsu nuteƒewɔla eye wodina be yewoawu dzi dzadzɛ tɔ.
Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu.
11 Bometsila ɖea eƒe dziku katã fiana, ke nunyala ɖua eɖokui dzi.
Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.
12 Ne dziɖula ɖo to beblenyawo la, eƒe dɔnunɔlawo katã zua ŋutasẽlawo.
Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake.
13 Nu ɖeka sia le hiãtɔ kple ameteɖetola siaa si, Yehowae wɔ ŋku na wo ame evea.
Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči.
14 Ne fia drɔ̃ ʋɔnu na hiãtɔ ɖe dzɔdzɔenyenye dzi la, eƒe fiazikpui anɔ dedie ɣe sia ɣi.
Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka.
15 Ameƒoti si wotsɔna ɖɔa ame ɖoe la fiaa nunya ame, gake ɖevi si womehe o la dea ŋukpe mo na dadaa.
Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.
16 Ne ame vɔ̃ɖiwo le dzi ɖum la, nu vɔ̃ hã dea dzi, ke ame dzɔdzɔewo akpɔ woƒe anyidzedze.
Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu.
17 Ne èhe viwò ŋutsuvi la, ekema àkpɔ ŋutifafa eye wòahe dzidzɔ vɛ na wò luʋɔ.
Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj.
18 Afi si ɖeɖefia mele o la, amewo wɔa woƒe lɔlɔ̃nu; ke woayra ame si léa sea me ɖe asi.
Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona!
19 Numenya ɖeɖe mate ŋu aɖɔ dɔla ɖo o, togbɔ be ese egɔme hã la, mawɔ ɖe edzi o.
Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća.
20 Èkpɔ ame si ƒoa nu blablablaa? Mɔkpɔkpɔ geɖe li na bometsila wu eya amea gɔ̃ hã.
Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on.
21 Ne ŋutsu aɖe wɔ vi na eƒe subɔviŋutsu tso eƒe ɖevime la, ahe nuxaxa vɛ le nuwuwua.
Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan.
22 Ŋutsu dɔmedzoetɔ dea dzre amewo dome eye ame si doa dziku kabakaba la wɔa nu vɔ̃ geɖe.
Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe.
23 Ŋutsu si dana la ɖua ŋukpe, ke wobua ŋutsu si bɔbɔa eɖokui ɖe anyi le gbɔgbɔ me.
Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti.
24 Ame si wɔ ɖeka kple fiafitɔ la nye eya ŋutɔ ƒe futɔ; wonana wòkaa atam eye mekpɔ mɔ akɔ nu le edzi o.
Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva.
25 Vɔvɔ̃ si le ame aɖe me lae nyea mɔ nɛ, ke ame si ka ɖe Yehowa dzi la nɔa dedie.
Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.
26 Ame geɖewo dina be yewoado ɖe dziɖula ŋkume, aƒo nu kplii gake Yehowa gbɔ ame ƒe afiatsotso tsona.
Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome.
27 Nu gbegblẽ wɔla nye ŋunyɔ na ame dzɔdzɔe eye nu dzɔdzɔe wɔla nye ŋunyɔ na ame vɔ̃ɖi.
Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.