< Mateo 5 >

1 Gbe ɖeka esi amehawo ganɔ ƒu ƒom ɖe Yesu ŋu la, elia togbɛ aɖe, henɔ anyi eye eƒe nusrɔ̃lawo hã va nɔ egbɔ.
Pea ʻi heʻene mamata ki he kakai tokolahi, naʻe ʻalu hake ia ki he moʻunga: pea kuo nofo hifo ia, pea haʻu ʻene kau ākonga kiate ia:
2 Azɔ efia nu wo le afi ma hegblɔ na wo be,
Pea lea ia, ʻo ne akonaki kiate kinautolu, ʻo pehē,
3 “Dzi nedzɔ mi, mi ame siwo da ahe le gbɔgbɔ me la, elabena wotsɔ dziƒofiaɖuƒe la na mi.
“ʻOku monūʻia ʻae angavaivai: he ʻoku ʻonautolu ʻae puleʻanga ʻoe langi.
4 Dzi nedzɔ mi, mi ame siwo hã le konyi fam la, elabena woafa akɔ na mi!
“ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku tangi: he te nau maʻu ʻae fiemālie.
5 Dzi nedzɔ mi, mi ame siwo fa tu, miawoe anyi anyigba la ƒe dome.
“ʻOku monūʻia ʻae angamalū: he te nau maʻu ʻae fonua.
6 Dzi nedzɔ mi, mi ame siwo wum dzɔdzɔenyenye ƒe dɔ kple tsikɔ le la, elabena miawoe aɖi ƒo.
“ʻOku monūʻia ʻakinautolu ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoni: he te nau fonu ai.
7 Dzi nedzɔ mi, mi ame siwo le nublanui kpɔm na amewo, elabena miawoe woakpɔ nublanui na.
“ʻOku monūʻia ʻae manavaʻofa: he te nau maʻu ʻae ʻofa.
8 Dzi nedzɔ mi, mi ame siwo dza le miaƒe dzi me, elabena miawoe akpɔ Mawu.
“ʻOku monūʻia ʻae loto maʻa: he te nau mamata ki he ʻOtua.
9 Dzi nedzɔ mi, mi ame siwo léa avu la, elabena miawoe woayɔ be Mawu ƒe viwo.
“ʻOku monūʻia ʻae faʻa fakalelei: ʻe ui ai ʻakinautolu ko e fānau ʻae ʻOtua.
10 Dzi nedzɔ mi, mi ame siwo yome woti le dzɔdzɔenyenye ta, elabena miawo tɔe nye dziƒofiaɖuƒe la.”
“ʻOku monūʻia ʻakinautolu kuo fakatangaʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoni: he ʻoku ʻonautolu ʻae puleʻanga ʻoe langi.
11 Dzi nedzɔ mi nenye be amewo dzu mi, ti mia yome, da alakpa ɖe mia si hegblɔ nya vɔ̃ bubuwo ɖe mia ŋuti le tanye.
“ʻOku monūʻia ʻakimoutolu, ʻoka manukia, mo fakatangaʻi, mo lohiekina ʻakimoutolu ʻi he meʻa kovi kotoa pē, koeʻuhi ko au.
12 Mikpɔ dzidzɔ, eye mitso aseye, elabena fetu gã aɖe le mia lalam le dziƒo. Miɖo ŋku edzi be, nenema ke woti Nyagblɔɖila siwo do ŋgɔ na mi la hã yomee.
Mou fiemālie ʻo fiefia lahi ʻaupito: he ʻoku lahi hoʻomou totongi ʻi he langi: he naʻe pehē ʻenau fakatangaʻi ʻae kau palōfita naʻe muʻa ʻiate kimoutolu.
13 “Miawoe nye anyigba la ƒe dze. Ke ne miebu miaƒe dzenyenye ɖe, nu ka woagate ŋu awɔ kpli mi? Ŋudɔwɔnu aɖeke maganɔ mia ŋu o, ɖeko woatsɔ mi aƒu gbe, aɖo afɔ mia dzi.
“Ko e māsima ʻo māmani ʻakimoutolu: pea kapau kuo mole ʻi he māsima hono kona, ʻe toe fakakonaʻi fēfeeʻi ia? Ngata ai, ʻoku ʻikai ʻaonga ia, ka ke lī ki tuaʻā, pea ke molomoloki ia ʻe he kakai.
14 “Miawoe nye xexea me ƒe kekeli. Womate ŋu aɣla du si le to dzi la o.
“Ko e maama ʻo māmani ʻakimoutolu. Ko e kolo ʻoku tuʻu ʻi ha moʻunga, ʻoku ʻikai faʻa fakapuli ia.
15 Ame aɖeke medraa akaɖi tsɔ dea afianu te o, ke boŋ ɖe akaɖiti dzi, be wòaklẽ na aƒea me nɔla ɖe sia ɖe.
Pea ʻoku ʻikai tutu ha maama, mo tuku ia ʻi he lalo puha fua, ka ki he tuʻunga maama; pea ʻoku ulo ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he fale.
16 Nenema ke mina miaƒe akaɖiwo naklẽ le amewo gbɔ, be woakpɔ miaƒe dɔ nyui wɔwɔ, eye woakafu mia Fofo si le dziƒo.”
Tuku ke ulo pehē hoʻomou maama ʻi he ʻao ʻoe kakai, koeʻuhi ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue lelei, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi.
17 “Mise eme nyuie be, menye ɖe meva be mate fli ɖe Mose ƒe seawo kple Nyagblɔɖilawo ƒe nuxlɔ̃amenyawo me o. Gbeɖe, menye nu siawo wɔ ge meva o, ke boŋ ɖe meva be mawu seawo nu, eye mafia woƒe nyateƒenyenye.
“ʻOua naʻa mou mahalo kuo u haʻu ke fakataʻeʻaongaʻi ʻae fono, pe ko e kau palōfita: naʻe ʻikai te u haʻu ke fakataʻeʻaongaʻi, ka ke fakamoʻoni.
18 Vavã mele egblɔm na mi be zi ale si dziƒo kple anyigba li la, ŋɔŋlɔ suetɔ kekeake alo nu suetɔ si wotsɔ nuŋlɔti ŋlɔe la, mabu le se la me o va se ɖe esime woawu nu sia nu nu,
He ʻoku ou tala moʻoni kiate kimoutolu, ʻE tomuʻa mole ʻae langi mo e fonua ka ʻe ʻikai mole ha kihiʻi konga siʻi mei he fono, ka ʻe fakamoʻoni kotoa pē.
19 eya ta ne ame aɖe da le se siawo ƒe suetɔ kekeake dzi, eye wòfia amewo hã be woada le edzi la, eyae anye suetɔ kekeake le dziƒofiaɖuƒe la me. Ke ame siwo fiaa Mawu ƒe seawo, eye wowɔna ɖe wo dzi la, woayɔ wo be gã le dziƒofiaɖuƒe la me.
Ko ia te ne liʻaki ha [fekau ]siʻi ʻi he ngaahi fekau ni, pea akonaki pehē ki he kakai, ʻe ui ia ko e siʻi hifo ʻi he puleʻanga ʻoe langi: ka ko ia te ne fai ia, mo akonaki ʻaki ia, ʻe ui ia ko e lahi ʻi he puleʻanga ʻoe langi.
20 Mele nu xlɔ̃m mi be, ne miaƒe dzɔdzɔnyenye meƒo Farisitɔwo kple Yudatɔwo ƒe sefialawo tɔ ta sãa o la, miawo hã miate ŋu age ɖe dziƒofiaɖuƒe la me gbeɖe o!”
He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai lahi hake hoʻomou māʻoniʻoni ʻi he [māʻoniʻoni ]ʻoe kau tangata tohi mo e Fālesi, ʻe ʻikai ʻaupito te mou hū ki he puleʻanga ʻoe langi.
21 “Miese wogblɔ na blematɔwo be, ‘Mègawu ame o, eye ame si awu ame la adze na ʋɔnudɔdrɔ̃.’
“Kuo mou fanongo naʻe pehē kiate kinautolu ʻi muʻa, ‘ʻOua naʻa ke fakapō; pea ko ia ʻe fakapō ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamaau.’
22 Ke nye la, mele egblɔm na mi be, ame si ado dɔmedzoe ɖe nɔvia ŋu la, woakplɔe ayi ʋɔnui. Nenema ke ame si agblɔ na nɔvia be, ‘Mènyo na naneke o’ la, woahee va Sanhedrin la ƒe ŋkume. Ke ne ame aɖe agblɔ be, ‘Èdzɔ lã!’ la, ayi dzomavɔʋe la me. (Geenna g1067)
Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻe ʻita noa pē ki hono kāinga, ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamaau: pea ko ia te ne ui hono kāinga, ‘Ko e vale,’ ʻe tuʻutāmaki ia ki he fakamaau lahi: ka ko ia te ne lea pehē, ‘Ko e faha koe,’ ʻe tuʻutāmaki ia ki he afi ʻo heli. (Geenna g1067)
23 “Ne èle gbedoxɔ me le vɔsamlekpui ŋgɔ le vɔ sam na Mawu, eye nèɖo ŋku edzi be dzre aɖe le mi kple nɔviwò aɖe dome la,
Ko ia kapau ʻoku ke ʻomi hoʻo meʻa foaki ki he ʻesi feilaulau, pea ke toki manatuʻi ai ʻoku koviʻia ho kāinga kiate koe;
24 gblẽ wò vɔsanu la ɖe vɔsamlekpui la ŋgɔ ne nàyi aɖe kuku na nɔviwò sia, eye nàdzra mi kplii dome ɖo hafi nàva sa vɔ na Mawu.
Tuku hoʻo meʻa foaki ʻi he ʻao ʻoe ʻesi feilaulau, pea ke ʻalu koe; ʻo tomuʻa fakalelei ki ho kāinga, pea ke toki haʻu, ʻo ʻoatu hoʻo meʻa foaki.
25 “Wɔ ɖeka kple wò futɔ si kplɔ wò yina ʋɔnui la kaba esi miegale mɔa dzi ko. Ne menye nenema o la, atsɔ wò ade asi na ʋɔnudrɔ̃la, ʋɔnudrɔ̃la hã atsɔ wò ade asi na asrafomegã, eye woade wò mɔ.
“Fakalelei vave mo ho fili, lolotonga hoʻomo kei ʻi he hala mo ia, telia naʻa tukuange koe ʻe ho fili ki he fakamaau, pea tuku koe ʻe he fakamaau ki he pule, pea ʻe tuku koe ki he fale fakapōpula.
26 Le nyateƒe me la, womaɖe asi le ŋuwò o, va se ɖe esime nàxe fe ɖe sia ɖe si nènyi la, eye pesewa afã hã masusɔ o.”
Ko ʻeku tala moʻoni kiate koe, ʻE ʻikai ʻaupito te ke hao mei ai, kaeʻoua ke ke ʻoatu ʻae totongi kotoa pē.
27 “Miese wogblɔ be, ‘Megawɔ ahasi o,’
“Kuo mou fanongo naʻe pehē kiate kinautolu ʻi muʻa, ‘ʻOua naʻa ke tono fefine:’
28 gake nye ya mele egblɔm na mi be, ne ŋutsu aɖe kpɔ nyɔnu aɖe, eye wòdzroe la, ewɔ ahasi kplii xoxo le eƒe dzi me.
Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku fakasio ki ha fefine ke holi ki ai, ʻoku tonoʻi ia ʻe ia ʻi hono loto.
29 Nenye wò ŋku ɖusimetɔe nana be nèwɔa nu vɔ̃ la, hoe ne nàtsɔe aƒu gbe, elabena enyo na wò be nàbu wò ŋutinuwo dometɔ ɖeka wu be woatsɔ wò ame blibo la aƒu gbe ɖe dzomavɔ me. (Geenna g1067)
Pea kapau ʻoku fakahalaʻi koe ʻe ho mata toʻomataʻu, kapeʻi ia, ʻo liʻaki ia ʻiate koe: he ʻoku ʻaonga kiate koe ke ʻauha ho konga ʻe taha, kaeʻoua naʻa lī ho sino kotoa ki heli. (Geenna g1067)
30 Nenema ke ne wò nuɖusie nana be nèwɔa nu vɔ̃ la, lãe ne nàtsɔ aƒu gbe, elabena enyo be nàbu wò ŋutinuwo dometɔ ɖeka wu be woatsɔ wò ame blibo la aƒu gbe ɖe dzomavɔ me.” (Geenna g1067)
Pea kapau ʻe fakahalaʻi koe ʻe ho nima toʻomataʻu, tutuʻu ia, ʻo liʻaki ia ʻiate koe; he ʻoku ʻaonga kiate koe ke ʻauha ho konga ʻe taha, kaeʻoua naʻa lī ho sino kotoa ki heli. (Geenna g1067)
31 “Wogblɔ hã be, ‘Ne ŋutsu aɖe di be yeagbe srɔ̃a la, nena srɔ̃gbegbalẽe.’
“Naʻe tala, ʻo pehē, ‘Ko ia ʻoku tukuange hono uaifi, ke ne ʻoange kiate ia ʻae tohi māvae:’
32 Ke nye la mele egblɔm na mi be, nenye be nyɔnu aɖe mewɔ ahasi o, gake srɔ̃a gbee, eye wòyi ɖaɖe ŋutsu bubu la, ekema ŋutsu lae na wòwɔ ahasi, eye ŋutsu si agaɖe nenem nyɔnu sia hã wɔ ahasi.”
Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ko ia ʻe tukuange hono uaifi, ka ʻi heʻene tono tangata, ʻoku ne fakatonotangataʻi ia: pea ko ia ʻe mali mo ia kuo fakamāvae, ko e tono fefine ia.
33 “Miese wogagblɔ na blematɔwo be, ‘Mègada le atam si nèka la dzi o, ke boŋ wɔ ɖe wò atam siwo nèka na Aƒetɔ la dzi,’
“Kuo mou fanongo foki, naʻe pehē ʻiate kinautolu ʻi muʻa, ‘ʻOua naʻa ke fuakava loi, ka ke fai kia Sihova hoʻo fuakava:’
34 gake nye ya, mele egblɔm na mi be, migata nu kura o, elabena ne ègblɔ be meta Dziƒo la, èdze agɔ, elabena dziƒoe nye Mawu ƒe nɔƒe.
Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻoua te mou fuakava: pe ki he langi; he ko e ʻafioʻanga ia ʻoe ʻOtua:
35 Eye ne èta Anyigba la, edze agɔ ake, elabena anyigbae nye eƒe afɔɖodzinu. Nenema ke migagblɔ be meta ‘Yerusalem’ hã o, elabena Yerusalem nye Fiagã la ƒe du.
pe ki he fonua; he ko hono tuʻungavaʻe: pe ki Selūsalema; he ko e kolo ia ʻoe Tuʻi lahi.
36 Mègagblɔ be meta ‘Nye ta’ gɔ̃ hã o, elabena màte ŋu atrɔ wò ɖakui ɖeka pɛ hã wòafu alo anyɔ o.
Pea ʻoua naʻa ke fuakava ki ho ʻulu, he ʻoku ʻikai te ke faʻa ngaohi ha tuʻoni louʻulu ke hinehina pe ʻuliʻuli.
37 Kpuie ko la, mina miaƒe ‘Ɛ̃’ nanye ‘Ɛ̃’, eye ‘O’ nanye ‘O’; nu sia nu si miagblɔ wu esia la tso vɔ̃ɖitɔ la gbɔ.”
Ka ʻi hoʻomou alea, ke ‘ʻIo’ pe hoʻomou ‘ʻIo;’ mo ‘ʻIkai’ pe hoʻomou ‘ʻIkai:’ he ko ia ʻoku fakalahi ʻaki ʻa eni, ʻoku tupu ʻi he kovi.
38 “Miese wogblɔ be, ‘Ŋku ɖe ŋku teƒe, eye aɖu ɖe aɖu teƒe.’
“Kuo mou fanongo naʻe lea pehē, ‘[Ke totongi ]ʻaki ʻae mata ʻae mata, mo e nifo ʻae nifo:’
39 Ke nye ya mele egblɔm na mi be, migaɖo vɔ̃, teƒe na vɔ̃ o! Nenye be ame aɖe ƒo ɖusitome na wò la, trɔ tome evelia hã nɛ be wòaƒo.
Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ke ʻoua naʻa mou talia ha taha angakovi: ka ko ia te ne sipiʻi ho [kouʻahe ]toʻomataʻu, fulihi atu foki kiate ia ho kouʻahe ʻe taha.
40 Ne ame aɖe akplɔ wò ayi ʋɔnui, be yeaxɔ wò awutewui la, na wòaxɔ wò dziwui hã kpe ɖe eŋu.
Pea kapau ʻe loto ha taha ke fakamaau koe, ka ne maʻu ai ho kofutuʻa, tuku ke ne maʻu mo ho pulupulu foki.
41 Ne ame aɖe azi dziwò be nàzɔ mɔ kple ye kilomita ɖeka la, zɔ kplii kilomita eve.
Pea ko ia ʻe fakafiuʻi koe ke mo ō mo ia ʻi he maile ʻe taha, ʻalu mo ia [ʻi he maile ]ʻe ua.
42 Na nu ame si le nu biam wò la, eye mègatrɔ megbe de ame si le didim be yeado nu le asiwò la o.
Foaki kiate ia ʻoku kole kiate koe, pea ʻoua naʻa fulituʻa kiate ia ʻoku fie nō meiate koe.
43 “Miese wogblɔ be, ‘Lɔ̃ hawòvi, eye nàlé fu wò ketɔ.’
“Kuo mou fanongo naʻe lea pehē, ‘Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi, kae fehiʻa ki ho fili.’
44 Ke nye la, mele egblɔm na mi bena, milɔ̃ miaƒe futɔwo, eye mido gbe ɖa ɖe ame siwo tia mia yome la ta,
Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ʻOfa ki homou ngaahi fili, tāpuakiʻi ʻakinautolu ʻoku kapeʻi ʻakimoutolu, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolu, pea hūfia ʻakinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolu;
45 be mianye mia Fofo si le dziƒo la ƒe viwo, ame si naa eƒe ɣe dzena na ame vɔ̃ɖiwo kple ame nyuiwo, eye wòdɔa tsi be wòadza ɖe ame dzɔdzɔewo kple ame madzɔmadzɔwo siaa dzi.
koeʻuhi ke mou taau mo e fānau ʻa hoʻomou Tamai ʻaia ʻoku ʻi he langi: he ʻoku ne pule ke hopo ʻene laʻā ki he angakovi mo e angalelei, pea ʻoku ne tuku ʻae ʻuha ki he angatonu mo e taʻeangatonu.
46 Ne mielɔ̃a ame siwo lɔ̃a mi ɖeɖe ko la, wɔwui ka miewɔ? Ɖe nudzɔlawo gɔ̃ hã mewɔna nenema oa?
He kapau ʻoku mou ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate kimoutolu, ko e hā ʻae totongi te mou maʻu? He ʻikai ʻoku fai pehē ʻae kau tānaki tukuhau?
47 Ne miedoa gbe na mia nɔviwo ɖeɖe ko la, wɔwui ka wɔm miele wu ame bubuwo? Ɖe trɔ̃subɔlawo gɔ̃ hã mewɔna nenema oa?
Pea kapau ʻoku mou feʻofoʻofani mo homou kāinga pe, ʻoku lelei lahi hake ia? He ʻikai ʻoku pehē ʻae kau tānaki tukuhau?
48 Eya ta mizu blibo abe ale si mia Fofo si le dziƒo la le bliboe ene.”
Ko ia ke haohaoa ʻakimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langi.

< Mateo 5 >