< Luka 9 >

1 Gbe ɖeka Yesu yɔ eƒe nusrɔ̃la wuieveawo ƒo ƒui, eye wòna ŋusẽ wo be woanya gbɔgbɔ vɔ̃wo do goe le ameawo me, eye woada gbe le dɔ ƒomevi vovovowo lélawo ŋu.
Ri Jesús xuꞌsikꞌij ri kabꞌlajuj utijoxelabꞌ, xuya kwinem chike chi resaxik ronojel ri itzel taq uxlabꞌal xuqujeꞌ chukunaxik yabꞌilal.
2 Le esia megbe la, edɔ wo ɖa be woagblɔ mawufiaɖuƒe la ƒe vavanya na ame sia ame, eye woayɔ dɔ dɔléle ɖe sia ɖe ƒomevi.
Xuꞌtaq bꞌik chutzijoxik ri ajawarem rech ri Dios, xuqujeꞌ chikikunaxik ri yawabꞌibꞌ
3 Ede se na wo be, “Migatsɔ naneke ɖe asi hena mɔzɔzɔ o, atizɔti loo alo mɔzɔkotoku, alo abolo, alo klosalo, alo awu eve o.
Xubꞌij ri Jesús chike: Mikꞌam bꞌik jun jastaq ri kajawataj chiꞌwe pa ri bꞌe, mikꞌam bꞌik ichꞌamiꞌy, ichim, ikaxlan wa, irajil, xuqujeꞌ mikꞌam bꞌik kebꞌ wok iwatzꞌyaq.
4 Ne mieɖo du aɖe me la, midze aƒe ɖeka ko me.”
Chixkanaj kanoq pa japachike ja ri kixok wi, chixkꞌol chilaꞌ kꞌa chixel na loq pa ri tinimit.
5 Nenye be amewo mexɔ mi le du aɖe me o la, midzo le dua me. Ke ne miedzo yina la, miʋuʋu ke si le miaƒe afɔwo ŋuti la ɖi hena ɖaseɖiɖi le dua ŋuti.
We man kixkꞌamawaꞌx pa jun tinimit, chitota kan ri ulew che ri iwaqan are kixel la chilaꞌ, jeriꞌ kiqꞌalajisaj chi man xixkꞌamawaꞌx taj.
6 Ale nusrɔ̃lawo dze mɔ nɔ tsatsam le du kple kɔƒewo me, henɔ nyanyui la kakam, eye wonɔ gbe dam le dɔnɔwo hã ŋu.
Xebꞌe kꞌut ri tijoxelabꞌ, xkitzijoj ri utz laj tzij pa taq ronojel ri leꞌaj, xuqujeꞌ xeꞌkikunaj ri winaq.
7 Esi Herod si nye mɔmefia la se nukunu siwo wɔm Yesu nɔ la, etsi dzimaɖeɖi, eye eƒe susu hã ɖe fu nɛ ŋutɔ, elabena ese ame aɖewo nɔ gbɔgblɔm be, “Yohanes Mawutsidetanamelae gagbɔ agbe.”
Ri nim taqanel Herodes Tetrarca xretaꞌmaj ronojel ri tajin kakꞌulmatajik. Xmayijanik rumal cher e kꞌo jujun winaq kakibꞌij chi xkꞌastaj ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ.
8 Ɖewo hã nɔ gbɔgblɔm be, “Eliya ɖe eɖokui fia.” Ame bubuwo hã be, “Nyagblɔɖila xoxoawo dometɔ ɖekae fɔ tso ame kukuwo dome.”
E kꞌo xuqujeꞌ kebꞌinik are Elías xukꞌut ribꞌ, e jujun xuqujeꞌ kakibꞌij jun laꞌ chike ri najtir taq qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios ri xkꞌastaj loq.
9 Le esia ta la, Herod gblɔ na eɖokui be, “Metso ta le Yohanes nu, ke ame kae nye esia si ŋu mele nya wɔnuku siawo sem tsoe?” Ale wòdi vevie be yeakpɔ Yesu.
Xubꞌij ri Herodes: In xintaqan chi resaxik ri ujolom ri Juan. ¿Jachin ta kꞌu waꞌ we achi riꞌ we kabꞌanow taq we jastaq riꞌ? Are kꞌu karaj karil uwach ri Jesús.
10 Esi apostoloawo trɔ gbɔ va la, wogblɔ nu siwo wowɔ la na Yesu. Emegbe la, Yesu kplɔ wo dzoe dzaa yi Betsaida dua me.
Are xetzalij loq ri tijoxelabꞌ, xkitzijoj che ri Jesús ri xkibꞌano. Ri Jesús xuꞌkꞌam bꞌik, xebꞌe kitukel pa ri tinimit Betsaida.
11 Gake ame geɖewo nya afi si yim wonɔ xoxoxo, eya ta wokplɔ wo ɖo. Exɔ wo alɔ eve, eye wògade asi nufiafia wo me tso mawufiaɖuƒe la ŋu, eye wòyɔ dɔ dɔnɔwo hã le wo dome.
Ri winaq are xketaꞌmaj jawjeꞌ xeꞌ wi ri Jesús xkitereneꞌj bꞌik. Xuꞌkꞌamawaꞌj kꞌu ri Jesús, xutzijoj ri ajawarem ri Dios chike, xuqujeꞌ xuꞌkunaj ri kajawataj kunanik chike.
12 Le ɣetrɔ miaa la, eƒe nusrɔ̃la wuieveawo va ƒoe ɖe enu be, “Na mɔ ameawo be woayi kɔƒewo kple agble siwo te ɖe afi sia ŋu la me aɖadi nuɖuɖu kple dɔƒe na wo ɖokuiwo, elabena naneke mele teƒe tsoabo sia woaƒle aɖu o.”
Are xqaj qꞌij, xeqet ri tijoxelabꞌ rukꞌ, xkibꞌij che: Cheꞌtaqa la bꞌik ri winaq pa taq ri naqaj taq tinimit chutzukuxik kiwa xuqujeꞌ jun kꞌolibꞌal jawjeꞌ kekanaj wi kanoq, maj kariqitaj waral jawjeꞌ ri uj kꞌo wi.
13 Yesu ɖo eŋu na wo be, “Miawoe wòle be miadi nuɖuɖu na wo woaɖu.” Woawo hã gagblɔ nɛ be, “Aleke míawɔ ana nu wo woaɖu esi wònye be abolo atɔ̃ kple tɔmelã eve koe le míawo ŋutɔ si, alo ɖe nèdi be míayi aɖaƒle nuɖuɖu na ame gbogbo siawoa?”
Ri Jesús xubꞌij chike: Chiꞌtzuqu ix. Ri tijoxelabꞌ xkibꞌij: Xaq xwi jobꞌ kaxlan wa xuqujeꞌ kebꞌ kar kꞌo qukꞌ, o are kaj la keꞌqaloqꞌo la kiwa konojel we winaq ri.
14 (Wogblɔ esia, elabena ameha la ƒe xexlẽme ade akpe atɔ̃.) Yesu gblɔ na nusrɔ̃lawo be, “Migblɔ na ameawo be woanɔ anyi ɖe hatsotsowo me; ame abe blaatɔ̃ lɔƒo ene nenɔ hatsotso ɖeka me”
Jewaꞌ xkibꞌij rumal cher xkilo chi e jobꞌ mil achyabꞌ e kꞌolik, ri Jesús xubꞌij chike: Chibꞌij chike ketꞌuyiꞌ pa puq rech nikꞌaj ciento.
15 ale ameha la nɔ anyi nenema.
Jewaꞌ xkibꞌan ri tijoxelabꞌ xeꞌkitaq konojel ri winaq rech ketꞌuyiꞌk.
16 Azɔ Yesu tsɔ abolo atɔ̃ kple tɔmelã evea, eye wòwu mo dzi ɖe dziƒo heda akpe ɖe wo ta. Eŋe wo me kakɛkakɛ, eye wòtsɔ wo na nusrɔ̃lawo be woatsɔ wo aɖo ameawo ƒe akɔme.
Xukꞌam ri Jesús ri jobꞌ kaxlan wa xuqujeꞌ ri kebꞌ kar, xkaꞌy chikaj, xutewechiꞌj, xupirij. Kꞌa te riꞌ xuya chike ri utijoxelabꞌ rech kakijach chike ri winaq.
17 Ame sia ame ɖu nu ɖi ƒo, eye le nua ɖuɖu vɔ megbe la, wofɔ kakɛ siwo susɔ la de kusi wuieve sɔŋ me woyɔ.
Konojel ri winaq xewaꞌik xuqujeꞌ xenojik, are xkimulij ri chꞌaqaꞌp taq kaxlan wa, kabꞌlajuj chakach xmulitajik.
18 Gbe ɖeka la, esi Yesu nɔ gbe dom ɖa la, eƒe nusrɔ̃lawo nɔ egbɔ, eye wòbia wo be, “Ame kae amehawo gblɔna be menye?”
Jun qꞌijal are tajin kubꞌan chꞌawem ri Jesús, e rachiꞌl ri utijoxelabꞌ xuta chike: ¿In jachin in kakibꞌij ri winaq?
19 Nusrɔ̃lawo ɖo eŋu nɛ be, “Ame aɖewo be wòe nye Yohanes Mawutsidenatamela la, bubuwo be Eliya, eye ɖewo hã gblɔ be blema Nyagblɔɖilawo dometɔ ɖeka si gbɔ agbe lae nènye.”
Ri utijoxelabꞌ xkibꞌij che: E kꞌo jujun kakibꞌij chi lal lal Juan Bꞌanal qasanaꞌ, e jujun chik kakibꞌij chi lal lal Elías, e jujun chik kakibꞌij chi lal jun chike ri e najtir taq tzijol rech ri utzij ri Dios, ri xkꞌastaj loq.
20 Yesu bia wo be “Miawo ya ɖe, ame kae miebu be menye?” Petro ɖo eŋu nɛ be, “Wòe nye Mawu ƒe Kristo la!”
Ri Jesús xuta chike: In ¿jachin kꞌu in kibꞌij ix? Lal lal Cristo rech ri Dios, xcha ri Pedro.
21 Ke ede se na wo vevie be womegagblɔ nya sia na ame aɖeke o.
Ri Jesús xuꞌpixibꞌaj ri utijoxelabꞌ rech man kakitzijoj taj we riꞌ che jachinaq. Xubꞌij xuqujeꞌ chike:
22 Eyi edzi gblɔ na wo be, “Ele be Amegbetɔ Vi la nakpe fu geɖe, eye dumegãwo, nunɔlagãwo kple sefialawo agbe nu le egbɔ. Woawui, gake agafɔ le ŋkeke etɔ̃a gbe.”
Ri uKꞌojol ri Achi kuriq na kꞌax, ketzelax na uwach kumal ri e kꞌamal taq bꞌe, ri e kinimaꞌqil ri e bꞌanal taq chꞌawem cho ri Dios xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik. Sibꞌalaj choqꞌaqꞌ wi chi kakamisax na churox qꞌij kꞌut kakꞌastaj uwach.
23 Egblɔ na wo be, “Ame si di be yeanɔ yonyeme la, ele nɛ be wòaɖe asi le xexe sia me nyawo ŋu atsɔ eƒe atitsoga gbe sia gbe, eye wòanɔ ŋunye ɖaa.
Xubꞌij kꞌu chike konojel: We kꞌo jun karaj kubꞌan nutijoxel, mubꞌan ri urayinik, ronojel qꞌij reqaj ri ucheꞌ ripbꞌal xuqujeꞌ chinutereneꞌj.
24 Ame si di be yeaɖe yeƒe agbe la, atsrɔ̃e. Ke ame si tsrɔ̃ eƒe agbe ɖe tanye la, aɖee boŋ.
Xapachin ri karaj kukol ri ukꞌaslemal, kasach na uwach riꞌ. Xapachin kꞌu ri kuya ri ukꞌaslemal wumal we kakolotaj na riꞌ.
25 Viɖe ka ame akpɔ ne nu siwo katã le xexe sia me la zu etɔ ke to esia me la, wòabu eya ŋutɔ ƒe agbe?
¿Jas kutayij che ri achi kuchꞌek ronojel ri qꞌinomal rech ri uwachulew kꞌa te riꞌ ke pa jun alik kaxkꞌolal?
26 “Ame siwo katã nye ŋutɔ kple nye nyawo le ŋu kpem na fifia la, woaɖo ŋku edzi be ne nye Amegbetɔ Vi la metrɔ va le bubu gã si Fofonye anam la me, eye mawudɔla kɔkɔewo ƒo xlãm la, ekema nye hã makpe ŋu le nenem ƒe ame siawo ŋu.
We kꞌo jun kakꞌix chwe, xuqujeꞌ kukꞌixibꞌej ri nutzij, kakꞌix xuqujeꞌ na ri uKꞌojol ri Achi che are kape pa ri ujuluwem xuqujeꞌ pa ri ujuluwem ri Tataxel xuqujeꞌ kech ri Tyoxalaj taq angelibꞌ.
27 “Enye nyateƒe matrɔmatrɔ be mia dometɔ aɖewo siwo le tsitre ɖe afi sia la maku akpɔ o, va se ɖe esime miaƒe ŋkuwo akpɔ mawufiaɖuƒe la!”
Kinbꞌij xuqujeꞌ chiꞌwe chi e kꞌo winaq ri e kꞌo waral man kekam ta na, we man nabꞌe kakil ri ajawarem rech ri Dios.
28 Le ŋkeke enyi megbe la, Yesu kplɔ Petro, Yakobo kple Yohanes ɖe asi woyi togbɛ aɖe dzi, afi si wòɖo be yeado gbe ɖa le.
Wajxaqibꞌ qꞌij ubꞌim ri Jesús we jastaq riꞌ, xpaqꞌi puꞌwiꞌ jun juyubꞌ chubꞌanik chꞌawem, e rachiꞌl ri Pedro, ri Juan xuqujeꞌ ri Jacobo.
29 Esi wònɔ gbe dom ɖa la, eƒe mo de asi keklẽ me. Eƒe awuwo fu tititi henɔ dzo dam miamiamia.
Tajin kubꞌan chꞌawem are xkꞌexkꞌobꞌ ri upalaj, xsaqir ri ratzꞌyaq xuqujeꞌ xuchapleꞌj chuplinem.
30 Ŋutsu eve, Mose kple Eliya
Xkikꞌut xuqujeꞌ kibꞌ e kebꞌ achyabꞌ ketzijon rukꞌ ri Jesús, are Moisés rachiꞌl Elías.
31 wodo kple ŋutikɔkɔe gã aɖe henɔ nu ƒom kple Yesu. Woƒo nu tso eƒe dzodzo si ava va eme kpuie le Yerusalem la ŋu.
Sibꞌalaj jeꞌl ri ujuluwem ri kipalaj. Ketzijon rukꞌ ri Jesús, puꞌwiꞌ ri ukamikal ri kakꞌulmataj na pa ri tinimit Jerusalén.
32 Le ɣeyiɣi sia me la, Petro kple nɔviawo nɔ alɔ̃ dɔm bɔkɔɔ. Esi wonyɔ la, wokpɔ be keklẽ kple ŋutikɔkɔe gã aɖe ƒo xlã Yesu, eye ŋutsu eve le tsitre ɖe egbɔ.
Ri Pedro kꞌut xuqujeꞌ ri e rachiꞌl e kaminaq che waram, are xekꞌastaj qꞌanoq, xeꞌkil we kebꞌ winaq riꞌ xuqujeꞌ ri ujuluwem.
33 Esi ŋutsu eveawo nɔ dzodzom le Yesu gbɔ la, Petro gblɔ nɛ be, “Aƒetɔ, enyo be míeva afi sia. Na míatu agbadɔ etɔ̃, ɖeka na wò, ɖeka na Mose eye ɖeka na Eliya.” (Evɔ Petro menya nya si gblɔm wònɔ o.)
Are kakibꞌan bꞌenam ri e kebꞌ achyabꞌ, xpe ri Pedro, xuchapleꞌj chꞌawem pune man qas ta kuchomaj jas ri tajin kubꞌij: Ajtij, utz waꞌ kujkanaj waral. Kaqayaq oxibꞌ alaj taq ja, jun ech la, jun rech le Moisés, xuqujeꞌ jun rech le Elías.
34 Esi wònɔ nya siawo gblɔm la, lilikpo aɖe va tsyɔ̃ wo dzi, eye vɔvɔ̃ gã aɖe lé wo.
Tajin kachꞌaw na are xaq kꞌa te xpe jun sutzꞌ xechꞌuqutaj chupam, xkixiꞌj kꞌu kibꞌ.
35 Gbe aɖe ɖi tso lilikpo la me be, “Ame sia nye Vinye, si metia la, miɖo toe!”
Xpe kꞌu jun chꞌabꞌal pa ri sutzꞌ kubꞌij: Are waꞌ ri loqꞌalaj nukꞌojol, chitatabꞌej ri kubꞌij.
36 Esi gbea ɖi vɔ ko la, Yesu ɖeɖe koe susɔ ɖe teƒea kple eƒe nusrɔ̃lawo. Nusrɔ̃la siawo mekɔ nu le nu si teƒe wokpɔ la dzi na ame aɖeke o, hena ɣeyiɣi didi aɖe.
Are xtaniꞌ ri chꞌabꞌal, xebꞌe ri e rachiꞌl ri Jesús. Maj kꞌu jachin che xkitzijoj wi ri tijoxelabꞌ ri xkilo.
37 Le ŋufɔke esi woɖi tso togbɛa dzi gbɔna la, ameha gã aɖe va kpe Yesu.
Chukabꞌ qꞌij, are xeqaj loq puꞌwiꞌ ri juyubꞌ, e kꞌi winaq xeꞌl bꞌik chi kikꞌulaxik.
38 Ŋutsu aɖe si nɔ wo dome la kɔ gbe dzi gblɔ nɛ be, “Nufiala, meɖe kuku na wò be nàkpɔ vinye ŋutsuvi sia ɖa; eya koe nye vi le asinye.
Kꞌo kꞌu jun achi chikixoꞌl ri winaq, ko xchꞌawik, xubꞌij: Ajtij, bꞌana la jun toqꞌobꞌ chwe, toꞌo la le nukꞌojol.
39 Ke gbɔgbɔ vɔ̃ aɖe dzea edzi enuenu esi wɔnɛ be wòdoa ɣli sesĩe. Etsɔnɛ xlãna ɖe anyi sesĩe, ale be futukpɔ dona le enu bɔbɔbɔ. Gbɔgbɔ vɔ̃ sia ɖea fu nɛ ɣe sia ɣi kloe, eye menana wòkpɔa vovo kura o.
Kꞌo jun itzel uxlabꞌal che, xaq kꞌa teꞌ kuraqaqej uchiꞌ, katontiꞌrik, kawusuw upuꞌchiꞌ. Tajin kubꞌan kꞌax che.
40 Meɖe kuku na wò nusrɔ̃lawo be woanyae le eme, gake womete ŋui o.”
Xeꞌnbꞌochiꞌj ri tijoxelabꞌ la kakesaj bꞌik ri itzel uxlabꞌal, man xekwin ta kꞌut.
41 Yesu xɔ edzi gblɔ na eƒe nusrɔ̃lawo be, “O! Mi xɔse ʋɛ tɔ kple dzi me makɔmakɔtɔ siawo, ŋkeke neni wòle be manɔ anyi kpli mi, eye mado dzi ahe mi ase ɖo? Kplɔ viwò ŋutsuvi la va afii.”
Ri Jesús xubꞌij: Ri ix winaq sibꞌalaj man kixkojon taj, xuqujeꞌ man sukꞌ ta riꞌ bꞌe. ¿Jampaꞌ xaq in kꞌo iwukꞌ che ikochꞌik? Chakꞌama loq ri akꞌojol.
42 Esi ŋutsuvi la gbɔna ɖe Yesu gbɔ la, gbɔgbɔ vɔ̃ la gaxlãe ɖe anyigba sesĩe, eye wònyamae ŋutɔ. Ke Yesu ɖe gbe na gbɔgbɔ vɔ̃a be wòado go le ɖevia me, eye wòdo le eme enumake; ale Yesu da gbe le ɖevia ŋu hetsɔe na fofoa.
Ri itzel uxlabꞌal xutzaq ri ala pa ri ulew are tajin kaqebꞌ loq. Ri Jesús kꞌut xresaj bꞌik ri itzel uxlabꞌal, xukunaj ri ala, kꞌa te riꞌ xutzalij bꞌik che ri utat.
43 Ame sia ame ƒe mo wɔ yaa le ale si Yesu ɖe Mawu ƒe ŋusẽ fiae la ta. Esi ameha la nɔ nu ƒom le nu wɔnuku siwo katã wɔm wònɔ ŋu la, Yesu trɔ ɖe nusrɔ̃lawo gbɔ, gblɔ na wo be,
Konojel ri winaq xkimayijaj ri nimalaj uchuqꞌabꞌ ri Dios. Are tajin kemayijan ri winaq che ri xubꞌan ri Jesús, ri Jesús xubꞌij chike ri utijoxelabꞌ:
44 “Miɖo to afii, eye mialé nya si gblɔ ge mele na mi la ɖe ta me. Wole nye Amegbetɔ Vi la de ge asi.”
Qas chikojo retal we kinbꞌij chiꞌwe, ri uKꞌojol ri Achi kajach na pa kiqꞌabꞌ ri achyabꞌ.
45 Gake nusrɔ̃lawo mese nya si wògblɔ la gɔme o, elabena wotsyɔ̃ nu woƒe susuwo dzi, gawu la, wovɔ̃ be yewoabia egɔme ase.
Ri utijoxelabꞌ man xkichomaj taj jas ri xubꞌij chike. Jeriꞌ rumal cher tzꞌapital ri kibꞌoqꞌoch rech man kakichꞌobꞌ taj. Man kꞌo ta kꞌu jun karaj kuta che jas ri karaj kubꞌij.
46 Azɔ ʋiʋli aɖe va ɖo nusrɔ̃lawo dome le ame si anye gã wu ŋuti.
Ri tijoxelabꞌ kꞌut xkichapleꞌj utzijoxik rij jachin ri qas nim uqꞌij chike.
47 Ke Yesu nya woƒe dzimesusuwo, eya ta ekɔ ɖevi sue aɖe da ɖe eƒe axadzi.
Retaꞌm ri Jesús ri tajin kakichomaj rumal riꞌ xukꞌam apanoq jun laj nitzꞌ akꞌal, xuya chuxukut.
48 Eye wògblɔ na wo be, “Ame si axɔ ɖevi sue sia le nye ŋkɔ dzi la, nyee wòxɔ. Ke ame si axɔm la, exɔ ame si dɔm la; elabena ame si ke nye suetɔ le mi katã dome la, eyae nye gãtɔ.”
Kꞌa te riꞌ xubꞌij: Ri kukꞌamawaꞌj we akꞌal riꞌ pa ri nubꞌiꞌ, in kinukꞌamawaꞌj, xuqujeꞌ ri kinukꞌamawaꞌj, kukꞌamawaꞌj ri xintaqow loq. Are sibꞌalaj nim uqꞌij ri man nim ta uqꞌij chi ixoꞌl ix.
49 Yesu ƒe nusrɔ̃la Yohanes va egbɔ va gblɔ nɛ be, “Aƒetɔ, míekpɔ ame aɖe wònɔ gbɔgbɔ vɔ̃wo nyam le wò ŋkɔ me ale míegbe nɛ be megawɔe o, elabena menye mía dometɔ ɖekae wònye o.”
Ajtij, xcha ri Juan, xqil jun achi tajin keꞌresaj itzel taq uxlabꞌal pa ri bꞌiꞌ la, ri uj xqaqꞌil kanoq rumal cher man qachiꞌl taj.
50 Yesu ɖo eŋu nɛ be, “Mele be miawɔ nenema o, elabena ame si metsi tsitre ɖe mia ŋu o la le mia dzi.”
Ri Jesús xubꞌij che: Man kiꞌqꞌil taj. Ri man qakꞌulel taj, qachiꞌl riꞌ.
51 Esi Yesu ƒe ɣeyiɣi si wòle be wòatrɔ ayi dziƒo nɔ aƒe tum la, eɖo ta me kplikpaa ɖo ta Yerusalem,
Are xqeteqobꞌ loq ri qꞌij are katzalij ri Jesús pa ri kaj, xuchap ukꞌuꞌx keꞌ pa ri tinimit Jerusalén.
52 eye le mɔa dzi la, edɔ amewo ɖo ɖe Samaria kɔƒe aɖe me be woaɖadi xɔ da ɖi na yeƒe vava.
Xuꞌtaq bꞌik u taqoꞌn kenabꞌej apanoq keꞌkisukꞌumaj ri kꞌolibꞌal jawjeꞌ kawar wi pa ri tinimit ri kꞌo pa Samaria.
53 Gake kɔƒea me tɔwo gbe be yewomana xɔ ame dɔdɔawo o, esi wònye Yerusalem woɖo yina ta.
Ri winaq aꞌj chilaꞌ man xkikꞌulaj ta ri Jesús, rumal cher xkilo chi pa Jerusalén bꞌenam wi rij.
54 Esi Yakobo kple Yohanes se nya sia la, wogblɔ na Yesu be, “Aƒetɔ, míɖe gbe na dzo be wòatso dziƒo ava fia woa?”
Are xkil ri tijoxelabꞌ Jacobo xuqujeꞌ ri Juan ri xkꞌulmatajik, xkita che ri Jesús: Ajawxel, ¿la kaj la kaqata chikajil qꞌaqꞌ pa kiwiꞌ we winaq riꞌ rech kejaꞌrik?
55 Gake Yesu trɔ ɖe wo gbɔ, eye wògbe nya na wo.
Xtzalqꞌomij ri Jesús, xuꞌyajo.
56 Ale wodzo yi kɔƒe bubu me.
Kꞌa te riꞌ xkitaqej. Xebꞌe pa jun leꞌaj chik.
57 Esi wonɔ mɔa dzi nɔ yiyim la, ame aɖe va tu Yesu gblɔ nɛ be, “Medi be makplɔ wò ɖo ayi afi sia afi si nàyi la.”
Are e bꞌenaq pa ri bꞌe, jun achi xubꞌij che ri Jesús: Kinteriꞌ chij la xapawjeꞌ keꞌ wi la.
58 Yesu ɖo eŋu nɛ be, “Abeiwo la, do le wo si wodɔa eme, xeviwo hã, atɔ le wo si wodɔa eme, gake Amegbetɔ Vi la mekpɔ afi si wòatsɔ ta aziɔ ɖo o.”
Xubꞌij ri Jesús che: Ri e par e kꞌo kijul, ri aꞌwaj kerapinik kꞌo kisok. Are kꞌu ri uKꞌojol ri Achi maj jawjeꞌ kuqꞌoyobꞌa wi ri ujolom.
59 Egblɔ na ame bubu be, “Dze yonyeme!” Ke ŋutsu la ɖo eŋu be, “Aƒetɔ, na mayi aɖaɖi fofonye gbã hafi.”
Xubꞌij ri Jesús che jun chik: Chatteren chwij. Ri achi xubꞌij: Ajawxel, ya la bꞌe chwe kinwil na kanoq kamuq ri nutat.
60 Yesu ɖo eŋu gblɔ nɛ be, “Na ame siwo nye ame kukuwo la naɖi woƒe ame kukuwo, ke wò ya yi naɖe gbeƒã mawufiaɖuƒe la na amewo.”
Ri Jesús xubꞌij che: Chaya bꞌe chike ri e kaminaqibꞌ keꞌkimuq ri e kech kaminaqibꞌ. Ri at kꞌut chatan loq, chatzijoj ri ajawarem rech ri Dios.
61 Ame bubu aɖe si hã wòyɔ la gblɔ nɛ be, “Aƒetɔ, madze yowòme, gake na mayi aɖaklã nye ƒometɔwo gbã hafi mava.”
Jun achi chik xubꞌij: Ajawxel, kinteriꞌ chij la, xwi ya na la bꞌe chwe kenchꞌabꞌej kan ri e kꞌo pa ri wachoch.
62 Yesu gblɔ nɛ be, “Ame si le agble ŋlɔm, eye wògale megbe kpɔm la medze na mawufiaɖuƒe la o.”
Ri Jesús xubꞌij che: Man taqal ta che jun winaq kok pa ri ajawarem rech ri Dios we nabꞌe kuya ri uqꞌabꞌ puꞌwiꞌ ri arado kꞌa te riꞌ kakaꞌy kan chirij.

< Luka 9 >