< Luka 4 >

1 Azɔ Yesu si me Gbɔgbɔ Kɔkɔe la yɔ fũu la dzo le Yɔdan tɔsisi la to, eye Gbɔgbɔ la kplɔe yi ɖe Yudea ƒe gbedadaƒo afi aɖe.
Kisha, Yesu bho amemili Roho mtakatifu, akerebhwiki kuhoma ku kiholo Jordani, na alongosibhu ni Roho mu jangwa.
2 Enɔ afi ma ŋkeke blaene, eye Abosam va tee kpɔ le ŋkeke siawo katã me. Meɖu naneke le ŋkeke siawo katã me o, ale dɔ wui vevie.
Kwa magono arobaini, na okhu ajaribibhu ni ibilisi. Wakati obhu alilepi kyokyoha, ni mwisho bhwa wakati akipeliki njala.
3 Abosam gblɔ nɛ be, “Nenye be Mawu vie nenye tututu la, ekema ɖe gbe na kpe siawo be woatrɔ zu abolo.”
Ibilisi akan'jobhela, “Kama bhebhe mwana ghwa K'yara, liamuruajhi liganga ele kujha n'kate.”
4 Yesu ɖo eŋu nɛ be, “Woŋlɔ ɖe Ŋɔŋlɔ Kɔkɔea me be, Menye nuɖuɖu ɖeɖe ko ŋuti ame nanɔ agbe ɖo o.”
Yesu akan'jibu, “Jhilembibhu; 'munu ibeta lepi kuishi kwa n'kate bhuene.”
5 Abosam kplɔe yi teƒe kɔkɔ aɖee, eye wòɖe xexea me fiaɖuƒewo katã fiae le ɣeyiɣi kpui aɖe ko me,
Kisha Ibilisi akendongosya panani pa kilele kya kid'onda ni kundasya falme syoha sya dunia kwa muda mfupi.
6 eye wògblɔ na Yesu be, “Wòe matsɔ ŋusẽ sia katã kple ŋutikɔkɔe ana; elabena tɔnyewoe, eye mate ŋu atsɔ wo na ame sia ame si melɔ̃.
Ibilisi akan'jobhela, “Nibetakupela mamlaka gha kutawala falme ese syoha pamonga ni fahari syake. Nibhwesya kuketa naha kwandabha fyoha fikabidhibhu kwa nene nifitawaleyi, na nibhwesya kumpela jhejhioha jha nilonda kumpela.
7 Eya ta ne èdze klo de ta agu nam ko la, matsɔ wo na wò.”
Kwa hiyo, kama wibetakunijhinamila ni kuniabudu, fenu efe fyoha fibetakujha fya bhebhe.”
8 Yesu ɖo eŋu nɛ be, “Abe ale si woŋlɔ ɖe Ŋɔŋlɔ Kɔkɔea mee ene la, Mawu ɖeka hɔ̃ɔ ko wòle be míasubɔ.”
Lakini Yesu ajibili ni kun'jobhela, “Jhilembibhu, “lazima umwabuduajhi Bwana k'yara ghwa jhobhi, na lazima un'tumililayi muene tu.”
9 Azɔ Abosam gakplɔe yi Yerusalem, eye wòtsɔe ɖo gbedoxɔ la ƒe kɔkɔƒe kekeake. Egblɔ nɛ be, “Nenye Mawu vie nènye vavã la, ti kpo tso afi sia.
Baadaye Ibilisi andonguisi Yesu hadi Yerusalemu ni kumbeka sehemu jha panani kabisa jha lijengo lya hekalu ni kun'jobhela, “kama bhebhe ndo mwana ghwa K'yara, kisopayi pasi kuhomela apu.
10 Elabena woŋlɔ ɖi be, “‘Ade se na eƒe dɔlawo le ŋutiwò be woakpɔ tawò nyuie
Kwandabha jhilembibhu, “Ibetakubhalangisya malaika bha muene bhahidayi kukutunze ni kukul'enda,
11 woatsɔ wò ɖe woƒe asiwo me, ale be màtsɔ wò afɔ axlã ɖe kpe aɖeke o.’”
na bhibetakujhinula panani mu mabhoko gha bhene ili kwamba usilamasi magono gha jhobhi panani pa maganga.”
12 Yesu ɖo eŋu nɛ be, “Ŋɔŋlɔ Kɔkɔe la gblɔ be, ‘Mègate Mawu wò Aƒetɔ la kpɔ o.’”
Yesu ajibili an'jobhili, “Jhinenibhu, “usin'jaribu Bwana K'yara ghwa jhobhi.”
13 Esi Abosam wu tetekpɔwo katã nu la, egblẽ Yesu ɖi dzo le egbɔ hena ɣeyiɣi bubu.
Ibilisi bho amali kun'jaribu Yesu, akabhoka ni kundeka hadi wakati bhongi.
14 Gbɔgbɔ Kɔkɔe la ƒe ŋusẽ yɔ Yesu me fũu azɔ ale wòtrɔ yi Galilea. Eteƒe medidi o la, amewo nyae le nuto sia me kpe ɖo.
Kisha Yesu akerebhwiki Galilaya kwa nghofu sya Roho, ni habari kun'husu muene sya jhemili ni kusambala mu mikoa ghioha ghya jirani.
15 Le mawunya deto siwo wògblɔna le woƒe ƒuƒoƒewo ta la, ame sia ame kafunɛ ŋutɔ.
Afundisi mu masinagogi gha bhene, ni kila mmonga an'sifili.
16 Eva Nazaret, afi si wonyii le, eye wòyi woƒe ƒuƒoƒe le Dzudzɔgbe ŋkekea dzi abe ale si wòwɔnɛ ene. Esi wòtso be yeaxlẽ mawunya la,
Ligono limonga alotili Nazareti, mji ambabho alelibhu ni kukholela. Kama kyajhijhele desturi jha muene ajhingili mu sinagogi ligono lya sabato naajhemili kusoma maandiku.
17 wotsɔ Nyagblɔɖila Yesaya ƒe agbalẽ nɛ be wòaxlẽ. Eʋu teƒe si woŋlɔ ɖo be,
Akabidhibhu gombo lya nabii Isaya, hivyo, afunguili gombo na alondili sehemu jha jhilembibhu,
18 “Aƒetɔ la ƒe Gbɔgbɔ le dzinye, eya ta wosi ami nam ɖo, edɔm ɖa be magblɔ nyanyui la na ame dahewo, edɔm ɖa be maɖe gbeƒã be woaɖe ga aboyomenɔlawo, eye ŋkunɔwo ƒe ŋkuwo aʋu. Ame siwo wote ɖe anyi la, ado le wo teɖeanyilawo si me,
Roho ghwa Bwana ajhele panani pa nene, kwandabha anisopili mafuta kuhubiri habari jhinofu kwa maskini. Anilaghisi kutangasya uhuru kwa bhafungwa, ni kubhafuanya bhabhibela bhabhwesiajhi kulola kabhele. kubhabheka huru bhala bhabhigandamisibhwa,
19 eye maɖe gbeƒã Aƒetɔ la ƒe ƒe nyui la.”
Kubhutangasya mwaka ambabho Bwana ibetakulasya wema bhwa muene.”
20 Esi wòxlẽ nya siawo vɔ la, etu agbalẽa, tsɔe na dɔla la, eye eya ŋutɔ yi ɖanɔ anyi. Ke ame siwo katã nɔ ƒuƒoƒea la fɔ ŋku ɖe edzi gãa.
Kisha akalifunga gombo, akan'kerebhusila ndongosi ghwa sinagogi ni kutama pasi. Mihu gha bhanu bhoha bha bhajhele mu sinagogi ghanda ngili muene.
21 Yesu gagblɔ na ameawo be, “Mawunya sia va eme le egbeŋkeke sia dzi.”
Akajhanda kulongela nabhu akajobha, “Lelu lijhandiku e'le litimisibhu mu mb'olokoto sya jhomu.”
22 Ame siwo katã nɔ xɔa me la kafui, eye woƒe mo wɔ yaa le amenuvevenya siwo wògblɔ la ta. Wobia wo nɔewo be, “Nya kae nye esia? Alo menye Yosef vie oa?”
Khila mmonga pala ashuhudili kya ajobhili Yesu, na bhingi miongoni mwa bhene bhasyangesibhu ni malobhi gha hekima ghaghajhele ghihomela mu kinywa kya muene. Bhakajha bhijobha, “ojho ndo n'songolo tu ghwa Yusufu, naha lepi?”
23 Yesu ɖo eŋu na wo be, “Ɖewohĩ miaɖo ŋku lododo sia adzi be, ‘Gbedala, da gbe le wò ŋutɔ ɖokuiwò ŋu’ esi gɔmee nye be, ‘Nu ka ta mèwɔ nukunuwo le wò ŋutɔ wò dedu me abe ale si nèwɔe le Kapernaum ene o?’
Yesu akabhajobhela, “hakika mwibeta kujobha methali ejhe kwa nene, “Tabibu, ukiponesijhi ghwe muene. Kyokyoha kyatupeliki wibhombha Karperinaumu, kibhombayi hapa kabhele pakijiji kya jhobhi.”
24 “Vavã mele egblɔm na mi be, bubu menɔa nyagblɔɖila aɖeke ŋu le eya ŋutɔ ƒe dedu me o.
Kabhele ajobhili, “hakika nikabhajobhela muenga, ajhelepi nabii jha ikakubalika mu nchi jha muene.”
25 Mele egblɔm na mi kple kakaɖedzi be ahosi geɖewo nɔ Israel le Eliya ŋɔli, esi wotu dziƒo nu ƒe etɔ̃ kple afã, eye dɔwuame sesẽ aɖe va anyigba blibo la dzi.
Lakini nikabhajobhela ukweli muenga kujha kwajhele ni bhajane bhingi Israeli mu kipindi kya Eliya, wakati mbingu jhidendibhu kusijhi ni fula kwa miaka midatu ni nusu, wakati kujhele ni njala mbaha mu nchi jhioha.
26 Gake womeɖo Eliya ɖe wo dometɔ aɖeke gbɔ o, ke boŋ woɖoe ɖe ahosi aɖe si tso Zarefat le Sidon nuto me la gbɔ.
Lakini Eliya atumibhu lepi kwa jhejhioha mmonga ghwa bhene, lakini kwa mjane mmonga tu jhaatameghe sarepta karibu ni mji bhwa Sidoni.
27 Mibu Nyagblɔɖila Elisa, ame si da gbe le Naaman si nye Siriatɔ la ŋu kpɔ. Togbɔ be kpodɔléla geɖewo hã nɔ Israel siwo hiã gbedada vevie hã, Elisa meda gbe le woawo ŋu o, negbe Naaman Siriatɔ la ko.”
Kabhele, kwajhele ni bhakoma bhamehele Israeli katika kipindi kya Elisha nabii, lakini ajhelepi hata mmonga bhabhi jha aponyisibhu isipokujha Naamani munu ghwa Siria.
28 Yesu ƒe nya siawo ve dɔ me na ameawo ŋutɔ le ƒuƒoƒea esi wose wo.
Bhanu bhoha mu sinagogi bhamemibhu ni gadhabu bho bhaghapheliki agha ghoha.
29 Woƒe dziwo ho ɖe eŋu ale wotso hetutu asi ʋu me nɛ do goe le xɔa me. Wokplɔe yi togbɛ si dzi wotu dua ɖo la ƒe kɔkɔƒe be yewoatutui tso teƒe sia wòayi aɖadze agame.
Bhajhemili ni kun'sukumila kwibhala jhe mji nikundongosya hadi kuligema lya kundonda bhwa mji ambabho mji bhwa bhene ghwajengibhu panani pake, ili bhabhwesiajhi kun'tegha pasi.
30 Gake ezɔ to amehawo dome hedzo le wo gbɔ kɔ̃ɔ.
Lakini ap'etili salama pagati pa bhene kwilotela.
31 Yesu trɔ yi Kapernaum si nye du aɖe si le Galilea nuto me la me, eye le afi sia egblɔ mawunya na amewo le Dzudzɔgbe ŋkeke ɖe sia ɖe dzi le woƒe ƒuƒoƒewo.
Kisha aselelili Kapernaumu, mu mji ghwa Galilaya. Sabato jhimonga akajha ifundisya bhanu mu lisinagogi.
32 Eƒe nyagbɔgblɔwo wɔ nuku na ameawo katã le afi sia hã, elabena eƒo nu ŋusẽtɔe.
Bhasiyangesibhu ni mafundisu gha muene, kwandabha afundisi kwa mamlaka.
33 Gbe ɖeka esi Yesu nɔ mawunya gblɔm le ƒuƒoƒea la, ŋutsu aɖe si me gbɔgbɔ vɔ̃ aɖe le la de asi ɣlidodo me ɖe eta be,
Henu ligono elu mu sinagogi, kwajhele ni muene ghe ajhele ni roho chafu jha pepo, na alelili kwa sauti jha panani,
34 “Yesu Nazaretitɔ, nu ka ta nèle fu ɖem na mí ɖo? Ɖe nèva be yeatsrɔ̃ mía? Menya ame si nènye, wòe nye Mawu ƒe Vi Kɔkɔetɔ la.”
“Tujhe ni kiki nabhi, Yesu ghwa Nazareti? Uhidili kutujhangamisya? Nimanyili kujha bhebhe ndo niani! Bhebhe ghwe mtakatifu ghwa K'yara!”
35 Yesu blu ɖe eta gblɔ be, “Zi ɖoɖoe!” Azɔ egblɔ na gbɔgbɔ vɔ̃ la be, “Do go le ame sia me!” Gbɔgbɔ vɔ̃ la tsɔ ŋutsua xlã ɖe anyi ŋɔdzitɔe, ameha la ƒo zi ɖe eŋu henɔ ekpɔm. Ke gbɔgbɔ vɔ̃ la do go le amea me, eye megawɔ nu vevi aɖekee o.
Yesu an'kemili pepo akajobha, “Gudamayi kununu, na umbo kayimunu ojho!” Pepo jhola bho an'sopili munu jhola pasi pagati pa bhene, ambokili munu jhola bila jha kun'sababishila maumivu ghoghoha ghala.
36 Esia wɔ nuku na ameawo ŋutɔ, ale wobia wo nɔewo be, “Ŋusẽ ka ƒomevie le ame sia ƒe nyawo ŋu, ale be gbɔgbɔ vɔ̃ ŋutɔwo gɔ̃ hã ɖoa toe?”
Bhanu bhoha bha syangele, na bhajhendelili kulongelela lijambo elu kila mmonga ni njinu. Bhakajobha, “Ndo malobhi gha aina jheleku agha?” Akabhaamuru roho kwa mamlaka ni nghofu na bhibhoka.”
37 Nukunu si Yesu wɔ la kaka ɖe nutoa katã me le ɣeyiɣi kpui aɖe ko me.
Efyo, habari juu jha Yesu syajhenili khila sehemu mu maeneo ghaghisyonghoka mkoa oghu.
38 Esi Yesu do go le ƒuƒoƒea gbe ma gbe la, eyi Simɔn ƒe aƒe me, eye wòke ɖe Simɔn lɔ̃xo ŋu wònɔ ŋudza sesẽ aɖe lém. Ame sia ame kloe va ɖe kuku na Yesu gblɔ be, “Míeɖe kuku na wò da gbe le eŋu.”
Kisha Yesu akabhoka mu mji obhu ni kujhingila mu nyumba jha Simoni. Henu, n'kwibhi ghwa Simoni akajha ilwala homa jhikali, na bhakan'sihi kwa niaba jha muene.
39 Yesu yi ɖatsi tsitre ɖe dɔnɔa ƒe aba gbɔ, eye wòɖe gbe na dɔlélea be wòaɖe asi le eŋu. Dzoxɔxɔ sesẽ si nɔ nyɔnu la ƒe lãme la nu bɔbɔ enumake, eye eƒe lãme sẽ. Ale wòtso yi ɖaɖa nu va ɖo woƒe akɔme.
Efyo, Yesu akan'hegelela, akajhikemela home jhela ni kupona. Ghafla akajhema ni kujhanda kubhatumikila.
40 Le ɣetrɔ miaa la, kɔƒea me tɔwo katã kplɔ ame siwo katã nɔ dɔ vovovowo lém le woƒe aƒewo me la vɛ na Yesu, eye wòda asi ɖe wo katã dzi heyɔ dɔ wo.
Lijobha bho lijhibhela, bhanu bhake ndetela Yesu khila n'tamu ni kubhaponesya bhohba.
41 Gbɔgbɔ vɔ̃ tɔ aɖewo hã nɔ ameawo dome, ke Yesu ɖe gbe na gbɔgbɔ vɔ̃ siawo be woado go le ameawo me, eye wodo go le eƒe nya nu henɔ ɣli dom be, “Wòe nye Mawu Vi la.” Esi Yesu kpɔ be gbɔgbɔ vɔ̃wo nya be yee nye Kristo la, eɖe gbe na wo be woazi ɖoɖoe.
Mapepo kabhele ghabhapitili bhamehele ghakajhe ghilela kwa sauti ni kujobha, “bhebhe ndo mwana ghwa K'yara!” Yesu abhakemili mapepo ni kubharuhusu bhalongelayi, kwandabha bhamanyili kwamba muene ajhele ndo Kristu.
42 Le ŋkeke evea gbe ƒe ŋdi kanyaa la, efɔ, eye wòɖe eɖokui ɖe aga. Ameha la dii vevie le teƒe geɖewo, eye esi wova ke ɖe eŋu mlɔeba la, woɖe kuku nɛ be megadzo o, ke boŋ wòanɔ yewo gbɔ le Kapernaum.
Bho kubhebhele, alotili lieneo lya libeli kujha ni bhanu. Makutano gha bhanu bhajhele bhakandonda na bhakahida mu lieneo lya ajhele. Bhakajaribu kun'besya asiloti patali ni bhene.
43 Ke Yesu ɖo eŋu na wo be, “Ele be magblɔ mawufiaɖuƒe la ƒe nyanyui la na du bubuwo hã, elabena esia tae wodɔm ɖo.”
Lakini akabhajobhela, “Lazima kabhele nihubiriajhi habari sinofu sya ufalme bhwa K'yara mu miji ghenge, ghimehele kwandabha ejhe ndo sababu nalaghisibhu apa.”
44 Ale wòdzo henɔ tsatsam le Yudea nutowo katã me kpe ɖo, nɔ mawunya gblɔm na amewo le woƒe ƒuƒoƒewo.
Kisha ajhendelili kuhubiri mumasinagogi mu uyahudi jhioha.

< Luka 4 >