< Luka 10 >
1 Azɔ Aƒetɔ Yesu tia nusrɔ̃la bubu blaadre-vɔ-eve, eye wòdɔ wo eveve ɖo ɖe du kple kɔƒe siwo me eya ŋutɔ ɖo be yeava yi emegbe la me.
Basa ma, Yesus pili nala ana dedꞌenun laen atahori hitu nulu rua. Basa de Ana bꞌanggi se atahori rua-ruaꞌ, fo reu raꞌahuluꞌ E sia mamana-mamanaꞌ fo nae neuꞌ a.
2 Egblɔ na wo be, “Nuŋeŋe la sɔ gbɔ, gake dɔwɔlawo mede ha o, eya ta miɖe kuku na nuŋeŋe la ƒe Aƒetɔ be wòadɔ dɔwɔlawo aɖo ɖe eƒe nuŋeŋe la me.
Ana denu se nae, “Hambu atahori hetar onaꞌ are mbule manahuniꞌ ena. Helaꞌ a tenu osiꞌ a haitua atahori mana tao ues nara rema etu-oru. Dadꞌi hei musi hule-oꞌe moꞌe Lamatualain haitua seluꞌ mana tao ues nara fo raꞌabꞌue rala atahori mana nae tungga Au ra. Huu, atahori mana nae tungga Au ra, hetar. Te atahori mana tao ues ra hidꞌaꞌ a.
3 Azɔ miheyi, eye miɖo ŋku edzi be miele abe alẽvi siwo wodɔ ɖo ɖe amegaxiwo dome ene.
Ia naa ama laoꞌ leo! Au denu nggi mii sia atahori hetar. Te misinedꞌa taꞌo ia. Hei onaꞌ bibꞌi lombo ana rala maloleꞌ, mana neu sia busa fui deꞌulakaꞌ ra taladꞌan.
4 Migatsɔ ga aɖeke ɖe asi o, migatsɔ mɔzɔkotoku loo alo afɔkpa dodo bubu o. Migagblẽ ɣeyiɣi le mɔ dzi anɔ gbe dom na amewo o!
Ama afiꞌ mendi dꞌoiꞌ, do tas bꞌua-baꞌus, do laopei lenaꞌ sia dalaꞌ. Afi ngganggari fai parsumaꞌ a, huu akaꞌ mitea atahori sia dalaꞌ.
5 “Ne miege ɖe aƒe aɖe me la, gbã, migblɔ be, ‘Ŋutifafa na aƒe sia.’
Mete ma hei misiꞌ kamboꞌ sa, afiꞌ lali-laliꞌ mia ume sa misiꞌ ume laen. Mete ma atahori simbo hei no maloleꞌ sia ume sa, na, mihani sia naa leo, losa hei lao hela kamboꞌ naa. Mete ma hei misiꞌ ume sa, hei musi moꞌe fo Lamatualain fee papala-babꞌanggiꞌ neu atahori sia ume naa. Mete ma tenu umeꞌ a simbo nggi no malolole, dei fo Lamatuaꞌ natudꞌu rala malolen neu ume isiꞌ naa ra. Te mete ma ara nda nau simbo nggi sa, na, hela neu fo Lamatuaꞌ natudꞌu rala malolen neu akaꞌ mesaꞌ nggi. Mete ma hei misiꞌ ume sa, do, kamboꞌ sa, na, mia-minu sudꞌiꞌ a saa fo ara feeꞌ ra. Simbo no rala nemehoꞌot, te nandaa ara fee nggi taꞌo naa fo nggati mbusa-titi mara.
6 Ne ŋutifafame aɖe le afi ma la, miaƒe ŋutifafa anɔ edzi; ke ne menye nenem o la, agbugbɔ ava mia dzi.
7 “Nenye be mieɖo kɔƒe aɖe me la, miganɔ tsatsam tso aƒe me yi aƒe me o, midze aƒe ɖeka ko me, eye miaɖu nu alo ano nu sia nu si wotsɔ ɖo mia kɔme la numaƒomaƒoe. Nenye be wona nane mi la, migagbe exɔxɔ o, elabena dɔwɔla ɖe sia ɖe dze na eƒe fetu.
8 “Nenye be miege ɖe du aɖe me eye dua me tɔwo xɔ mi nyuie la, ekema miɖu nu sia nu si wotsɔ ɖo miaƒe akɔme.
9 Mida gbe le dɔnɔ siwo le afi ma la ŋu, eye miɖe gbeƒã na wo be, ‘Mawufiaɖuƒe la va ɖo mia dome vɔ azɔ.’
Tao mihaiꞌ sira atahori mamahedꞌiꞌ nara. Boe ma mifadꞌe se mae, ‘Lamatualain toꞌu parendan deka ena!’
10 “Ne womexɔ mi le du aɖe me o la, mige ɖe dua ƒe ablɔwo dzi ne miagblɔ be,
Te dei fo hambu kamboꞌ ruma atahori nara nda nau simbo nggi sa. Mete ma ara tao taꞌo naa mbali nggi, na, mii mimbiriiꞌ sia kamboꞌ a dꞌalan fo olaꞌ mae,
11 ‘Míeʋuʋu miaƒe du ƒe ke si lé ɖe afɔwo ŋuti na mí ɖi abe ɖaseɖiɖi ene. Ke minya nyuie be: mawufiaɖuƒe la gogo.’
‘Rena malolole! Hai ima mendi Lamatuaꞌ Hara-liin neu nggi, te hei nda nau mbei-mbei sa boe. Dadꞌi ia naa hai hendaꞌ hendi kamboꞌ ia afun sia hai ei mara, fo dadꞌi bukti oi, dei fo hei lemba-misaa ao mara! Te misinedꞌa malolole! Lamatualain toꞌu parendan deka ena!’
12 Mele gbe tem ɖe edzi na mi be nuwo anɔ bɔbɔe na Sodom wu du sia le Ʋɔnudrɔ̃gbe la.
Hei bubꞌuluꞌ kota Sodꞌom deꞌulakan, to? Au ufadꞌe, e! Dei fo nandaa no fai neteteꞌen, Lamatuaꞌ fee huhuku-dꞌodꞌokiꞌ neu atahori nda mana simbo heiꞌ ra sa, beran lenaꞌ atahori Sodꞌom ra!”
13 “Baba na wò Korazin! Baba na wò Betsaida! Elabena ne Tiro kple Sidon duwo mee mewɔ nukunu siwo mewɔ le mia dome le la, anye ne ameawo trɔ dzime xoxoxo, ata akpanya anɔ anyi ɖe afi me.
Yesus olaꞌ seluꞌ fai nae, “Hei mana sia kambo Korasin ma kambo Betsaida ra, ama besa-bꞌesa! Sosoeꞌ dai nggi ena! Au tao manadadꞌiꞌ mataꞌ-mataꞌ sia mata mara ena, te hei nda nau mimihere Lamatuaꞌ sa. Tao-tao te, hei ia ra, atahori Yahudi mana mitaa mae hei mihine E. Te onaꞌ manadadꞌiꞌ fo Au tao sia hei kambom dadꞌi sia kota Tirus no Sidꞌon, neꞌo doo basa ia de atahori sia naa ra dꞌoaꞌ memaꞌ ena, ma lao hela basa sala-kilu nara fo tungga Lamatuaꞌ ena. Neꞌo ara pake bua-baꞌu sususaꞌ, ma mbori afu neu langga nara fo dadꞌi bukti rae, sira fale ralan nara mia sala-kilu nara. Tao-tao te atahori Tirus ro Sidꞌon ia ra, nda atahori Yahudi mana rataa rae sira rahine Lamatuaꞌ.
14 Le nyateƒe me la, tohehe si woana Tiro kple Sidon la anɔ wodzoe wu esi woana mi le ʋɔnudrɔ̃gbe la.
Tebꞌe! Hei mete neuꞌ ena! Mete ma Lamatuaꞌ naꞌetuꞌ basa atahori dedꞌea nara, atahori Tirus ro Sidꞌon ra huhuku-dꞌodꞌoki nara feꞌe nggafat lenaꞌ hei huhuku-dodꞌoki mara.
15 Mi Kapernaumtɔwo, ɖe woade bubu mia ŋuti le dziƒoa? Gbeɖe, woaɖo mi ɖe dzomavɔʋe la me.” (Hadēs )
Besa-bꞌesa hei atahori kambo Kapernaum! Ama afiꞌ duꞌa mae, dei fo Lamatuaꞌ soꞌu bꞌotiꞌ nggi sorga mii. Hokoꞌ! Dei fo Lamatuaꞌ mbia nggi naraka rala mii! (Hadēs )
16 Egblɔ na nusrɔ̃lawo be, “Ame siwo ɖo to mi la, nyee woɖo toe, eye ame siwo gbe mi la, nyee wogbe eye ame siwo gbem la gbe Mawu ame si dɔm ɖa la.”
Misinedꞌa malolole! Atahori mana rena hei, onaꞌ ara rena neu Au boe. Ma atahori nda mana nau rena hei sa, onaꞌ ara nda nau rena Au sa boe. Lenaꞌ fai, atahori nda mana nau rena Au sa, onaꞌ ara nda nau rena Lamatualain sa, mana denu Au raefafoꞌ uma.”
17 Esi nusrɔ̃la blaadre-vɔ-eveawo trɔ gbɔ la, wogblɔ nɛ dzidzɔtɔe be, “Aƒetɔ, ne míeyɔ wò ŋkɔ ko la, gbɔgbɔ vɔ̃wo gɔ̃ hã ɖoa to mí.”
Leleꞌ dedꞌenu kahitu nulu rua ra baliꞌ rema, rala nara ramahoꞌo. Boe ma rafadꞌe neu Yesus rae, “Awii! Manaseliꞌ tebꞌe! Leleꞌ hai oi nitu ra mendiꞌ Amaꞌ naran, nitu ra rena hai boe, de rela neuꞌ ena! Manaseliꞌ tebꞌe!”
18 Yesu ɖo eŋu be, “Nyateƒee, nye ŋutɔ mekpɔ Satana wòge tso dziƒo abe dzikedzo ene!
Boe ma Yesus nataa se nae, “Tebꞌe! Leleꞌ hei tao taꞌo naa, Au ita Lamatualain mbia hendi nitu ra no malanggan mia lalai, onaꞌ ndelas nakahahadꞌoꞌ dii-onaꞌ mia lalai!
19 Mena ŋusẽ mi be miaɖu Futɔ la ƒe ŋusẽwo katã dzi, eye be miazɔ le dawo kple ahɔ̃wo me anye avuzi le wo dzi. Ke nu vevi aɖeke mawɔ mi o.
Misinedꞌa, e! Nitur malanggan naa, hita musun. Eni o ma koasa boe! Te Au o fee nggi koasa fo misenggiꞌ koasan. Mete ma hei tabꞌu mala mengge marasoꞌ, do uraꞌ, na, hei nda taꞌo bee sa boe. Nda hambu saa bisa tao nasoeꞌ nggi sa.
20 Gake migakpɔ dzidzɔ be gbɔgbɔ vɔ̃wo ɖo to mi o. Ke boŋ midzɔ dzi be woŋlɔ miaƒe ŋkɔwo ɖe dziƒonɔlawo dome.”
Hei rala mara maꞌahee, huu nitu ra rena nggi. Malole boe, te naa feꞌe dꞌala anadikiꞌ! Malole lenaꞌ rala mara maꞌahee, huu Lamatuaꞌ suraꞌ nala nara mara fo dadꞌi rauinggun mana masoꞌ sorga.”
21 Gbɔgbɔ Kɔkɔe yɔ eƒe dzi me fũu kple dzidzɔ blibo, eye wògblɔ be, “Mekafu wò, O Fofo, dzi kple anyigba ƒe Aƒetɔ, be nèɣla nu siawo ɖa tso xexe sia me nunyala gãwo gbɔ, eye nèɖee fia ame siwo xɔ dziwò se abe ɖeviwo ene. Nyateƒe, Fofo, akpe na wò, elabena aleae nèdi be wòanɔ.
Leleꞌ naa, Lamatuaꞌ Dula-dale Meumaren tao Yesus ralan namahoꞌo. De Ana koa-kio Lamatualain nae, “Amaꞌ! Amaꞌ mana dadꞌi Malangga Monaeꞌ sia lalai no raefafoꞌ. Au oꞌe makasi nae-nae, huu Amaꞌ babꞌata mala basa dalaꞌ ra mia atahori mana tao aon onaꞌ mahineꞌ ma mana koaoꞌ ra. Te Amaꞌ mutudꞌu basa dalaꞌ ia ra neu anadiki ra ma neu atahori mana maloe-madꞌae ralaꞌ ra. Tebꞌe, Amaꞌ! Huu naa mana tao Amaꞌ ralan namahoꞌo!”
22 Fofonye tsɔ nuwo katã de asi nam, eye ame aɖeke menya Vi la o, negbe Fofo la ko, eye ame aɖeke hã menya Fofo la o, negbe Vi la kple ame siwo wòlɔ̃ ɖe eɖokui fia la ko.”
Basa ma Yesus nafadꞌe atahori hetar nae, “Rena o! Ama ngga sia sorga fee basa koasa neu Au ena. Mana nahine tebꞌe nae, Au ia, seka, naeni akaꞌ Amaꞌ. Ma mana nahine tebꞌe nae, Amaꞌ naa, seka, akaꞌ Amaꞌ Anan, naeni Au. Ma atahori laen fo Au pili ala ae ufadꞌe se, fo ara o rahine E boe.”
23 Azɔ etrɔ ɖe nusrɔ̃la wuieveawo ŋu, eye wògblɔ na wo dzaa be, “Woayra ŋku siwo le nu siwo kpɔm miele la kpɔm.
Basa de Yesus heoꞌ mbali ana dedꞌenun nara, de nafadꞌe neuꞌ a mesaꞌ se nae, “Hei onton tebꞌe, huu mita Lamatuaꞌ koasan ena.
24 Nyagblɔɖilawo kple fia siwo nɔ anyi tsã la di vevie be yewoanɔ anyi le ŋkeke siawo me, eye yewoakpɔ nu siwo kpɔm miele, eye yewoase nya siwo sem miele, gake womete ŋui o!”
Mane-maneꞌ ro mana ola-ola maꞌahuluꞌ ra rae rita saa fo hei mitaꞌ a ena, te ara nda bisa rita sa. Ara o hii rae rena saa fo hei hambu renaꞌ a, te ara nda hambu rena sa.”
25 Gbe ɖeka sefiala aɖe si nya Mose ƒe seawo nyuie ŋutɔ la va be yeado Yesu ƒe nyateƒetɔnyenye kpɔ. Ebiae be, “Nufiala, nu kae mawɔ be manyi agbe mavɔ dome mahã?” (aiōnios )
Lao esa, hambu atahori Yahudi mahine hukun esa, nambariiꞌ nae naꞌatutudꞌaꞌ Yesus. Ana natane nae, “Ama Meser! Tulun mufadꞌe dei! Au musi tao saa, fo ona bee naa au uhine hambu usodꞌa ukundoo o Lamatuaꞌ sia sorga?” (aiōnios )
26 Yesu ɖo eŋu nɛ be, “Aleke Mose ƒe sea gblɔ tso nu sia ŋuti?”
Yesus nataa nae, “Baꞌi Musa suraꞌ saa soꞌal dalaꞌ ia ra? Tungga dudꞌuꞌam na taꞌo bee?”
27 Eɖo eŋu be, “Mose ƒe se la gblɔ be, ‘Lɔ̃ Aƒetɔ wò Mawu la kple wò dzi kple luʋɔ blibo la kple wò susu kple wò ŋusẽ katã hã, eye nàlɔ̃ hawòvi abe wò ŋutɔ ɖokuiwò ene.’”
Atahori naa nataa nae, “Ana suraꞌ nae: ‘Ho musi sue Lamatualain, ho Lamatua ma, lena basaꞌ e. Huu naa, ho ralam musi hii mukundoo E, manggate fo tungga hihii-nanaun, ma muhine E.’ Ma nenesuraꞌ oi, ‘Ho musi sue toronoom onaꞌ ho sue aom boe.’”
28 Yesu gblɔ nɛ be, “Èɖo eŋu nyuie ŋutɔ, heyi, eye nàwɔ esiawo katã, ekema agbe mavɔ la asu asiwò!”
Yesus nataa nae, “Tebꞌe! Mete ma ho tao tungga tao naa, na, musodꞌa mo Lamatuaꞌ mukundondoꞌ a.”
29 Ŋutsu sia di be yeatso afia na ye ɖokui, elabena eya ŋutɔ melɔ̃a ame sia ame o, eya ta wòbia Yesu be, “Ame kae nye hanyevi?”
Te atahori naa nae tao aon onaꞌ atahori maloleꞌ. Boe ma natane Yesus nae, “Te, au ‘toronoo’ nggara, seka ra?”
30 Yesu ɖo biabia sia ŋu nɛ kple lododo sia be, “Ŋutsu aɖe si nɔ mɔ zɔm tso Yerusalem yina ɖe Yeriko la va ge ɖe adzodalawo si me. Adzodalawo vuvu awu le eŋu, ƒoe vevie, eye wògblẽe ɖe mɔa to wòku afã kple afã.
Boe ma Yesus nataa nae, “Taꞌo ia! Au ae ufadꞌe nekendandaaꞌ esa. Dei fo mufadꞌe, bee ka tebꞌe-tebꞌeꞌ ‘toronooꞌ’. Dꞌudꞌuin taꞌo ia: Hambu atahori Yahudi esa mia kota Yerusalem, onda nisiꞌ Yeriko neu. Te aibꞌoiꞌ ma, hambu mana rambok ra rema rambok e. Ara momoko e, basa ma rambas rala dꞌoiꞌ ma basa bꞌua-baꞌu nara. Boe ma ara nggari hendi e nisiꞌ dalaꞌ suun, de lao hela e neu naa. Atahori naa naeꞌ a mate ena.
31 Dzɔgbenyuitɔe la, Yudatɔwo ƒe nunɔla aɖe va to afi ma yina, esi wòkpɔ amea le mɔa to la, edze to eŋu yi ɖato mɔa ƒe akpa evelia, eye wòdzo le egbɔ.
Te dodꞌoo ma, malangga agama Yahudi sa laoꞌ tungga naa boe. Te leleꞌ ana nita atahori maꞌahinaꞌ mana lengga-lengga sia dalaꞌ suun, ana nda nambariiꞌ fo tulu-fali atahori naa sa, te ana dꞌinggoꞌ nisiꞌ dalaꞌ suun seri de lao nakandoo.
32 Levitɔ aɖe si nye ame siwo naa kpekpeɖeŋu le gbedoxɔ me la dometɔ aɖe hã va kpɔ amea wòmlɔ mɔa to, gake eya hã tso eme dzo.
Nda dooꞌ sa ma, atahori laen sa nema tungga naa fai. Eni, atahori mia leo Lewi mana ue-tao sia Lamatualain Ume Hule-oꞌe Huu na. Leleꞌ ana nita atahori na sia dalaꞌ suun, ana neu deka-deka de meteꞌ a, te nda tulu-fali e sa, ma dinggoꞌ nisiꞌ dalaꞌ suun seri de lao nakandoo.
33 Gake Samariatɔ, ame siwo womebuna ɖe naneke me o hã va yina, eye esi wòkpɔ amea la, eƒe nu wɔ nublanui nɛ ŋutɔ.
Nda dooꞌ sa fai ma, atahori sa mia kambo Samaria tungga naa no banda keledei nara. Basa nggita bubꞌuluꞌ tae, atahori Yahudi ra raloe-radꞌae atahori Samaria ra. Te, leleꞌ atahori Samaria a nita atahori mana neneramboꞌ naa, ma ana kasian e. Ana neu deka-deka fo nae tulu-fali atahori naa. Ana ombo oe anggor de safe nameu hinaꞌ ra, ma tao mina neu se. Basa ma ana mbalu malolole e, de oꞌo e keledei ata neu. Boe ma no atahori naa losa kota. Ana fee atahori naa leo sia ume sesebꞌaꞌ, ma mete-seꞌu e no maloleꞌ.
34 Etɔ, dze klo ɖe egbɔ, eye wòklɔ eƒe abiawo hetsɔ ami kple wain ɖo wo me hebla abiawo. Emegbe ekɔe da ɖe eƒe tedzi dzi, eye wòkplɔe ɖɔɖɔɖɔ va ɖo amedzrodzeƒe aɖe, eye wònɔ egbɔ zã bliboa.
35 Esi ŋu ke la, Samariatɔ la tsɔ ga home si hiã la na amedzrodzeƒedzikpɔla be wòatsɔ akpɔ amea dzii. Egblɔ kpe ɖe eŋu be, ‘Nenye be nu si miegblẽ ɖe eta sɔ gbɔ wu ga home si metsɔ na mi la, mava xe fea mamlɛa nenye be megatrɔ va afii.’”
Mbilaꞌ neu ma, atahori Samaria naa neu fee naꞌahuluꞌ doi fulaꞌ rua neu tenu umeꞌ a, de nafadꞌe nae, ‘Mala dꞌoiꞌ ia fo mete-seꞌu neu atahori mamahedꞌiꞌ a losa ana hai. Mete ma nda dai sa, na, tulun mete-seꞌu mendiꞌ doi ma fo au uma fai, fo fee baliꞌ amaꞌ dꞌoin.’”
36 Yesu bia agbalẽfiala la azɔ be, “Le ame etɔ̃ siawo dome ɖe, kae nèbu be enye havi na ame si dze adzodalawo si me?”
Yesus nekendandan losaꞌ a naa ena. Basa ma Ana natane mana mahine hukun a nae, “Tungga dudꞌuꞌam na, bee ka tebꞌe-tebeꞌ ‘toronooꞌ,’ soaꞌ neu atahori neneramboꞌ faaꞌ ra?”
37 Ŋutsu la ɖo eŋu nɛ be, “Ame si kpɔ nublanui nɛ lae nye ehavi.” Yesu gblɔ nɛ be, “Eɖo eŋu nyuie, heyi, eye wò hã nawɔ nenema.”
Atahori naa nataa nae, “Se fai, neꞌo atahori mana tudꞌa kasian neu e,” Yesus nae, “Tebꞌe, aꞌa! Baliꞌ leo, fo tao tungga,”
38 Yesu kple eƒe nusrɔ̃lawo nɔ woƒe mɔzɔzɔ la dzi ɖo ta Yerusalem, eye wova ɖo kɔƒe aɖe me. Nyɔnu aɖe si woyɔna be Marta la xɔ wo ɖe eƒe aƒe me.
Basa ma, Yesus no ana dedꞌenun nara lao rakandoo risiꞌ Yerusalem. Ara tuli mia kamboꞌ sa. Sia naa hambu toronoo odꞌi-aꞌaꞌ rua, nara nara Marta ma Maria. Marta noꞌe fo Yesus se leo sia eni umen. De ara leo raꞌatataaꞌ sia naa. Leleꞌ Yesus endoꞌ nanori atahori ra, Marta mbute-mue no nanaa-nininuꞌ sia dapu rala. Te odꞌin Maria, endoꞌ deka-deka sia Yesus ein, fo rena oꞌolan. Nda dooꞌ sa, ma ‘Marta rala neu de oꞌolaꞌ neu Yesus nae, “Amaꞌ, e! Taꞌo bee, o! Au mbute-mue ulalau nanaa-nininuꞌ itaꞌ mamate ngga, te odꞌi ngga endoꞌ teꞌe-teꞌe sia ia. Tulun dei! Denu e tulun au mbei sia dapu rala.”
39 Marta nɔvi Maria va nɔ Aƒetɔ la ƒe afɔ nu le anyigba nɔ eƒe nyawo sem.
40 Ke Marta ya tsi dzodzodzoe nɔ nu ɖam na Yesu. Sẽe la, Marta te ɖe Yesu ŋu, eye wògblɔ nɛ be, “Aƒetɔ mèkpɔe be medze be nɔvinye nanɔ anyi ɖe afi sia, eye nye ɖeka manɔ dɔawo katã wɔm oa? Gblɔ nɛ be neva kpe ɖe ŋunye.”
41 Gake Aƒetɔ la ɖo eŋu nɛ be, “O, Marta, Marta, èle agbagba dzem le fu ɖem na ɖokuiwò le nu geɖewo ŋuti.
Te Lamatuaꞌ Yesus nataa nae, “Marta, Marta. Ho ia, mbute-mue moꞌa dudꞌuꞌa-afiꞌ mataꞌ-mataꞌ.
42 Ke nu ɖeka koe le vevie, eyae nye nu si Maria tia, eya womele exɔ ge le esi o.”
Malole boe, te leleꞌ ia hambu dalaꞌ nggunan naeꞌ lenaꞌ. Maria endoꞌ rena Au Dedꞌea oꞌola ngga, na, ana pili nala maloleꞌ a ena. Huu atahori nda bisa haꞌi rala Dedꞌea-oꞌola ngga ia mia e sa.”