< Yohanes 8 >
1 Yesu dzo yi Amito la dzi.
Yesu nodhi e Got Zeituni.
2 Le fɔŋli la, egatrɔ yi gbedoxɔ la me. Ameha gã aɖe gaƒo ƒu ɖe eŋu, eye wònɔ anyi hefia nu wo.
Kinyne gokinyi nochak odok e hekalu, kama ji duto nochokore kolwore, kendo nobet piny mopuonjogi.
3 Esi wònɔ nu ƒom la, agbalẽfialawo kple Farisitɔwo kplɔ nyɔnu aɖe si wolé asiasii, wònɔ ahasi wɔm la vɛ, eye wokplɔe da ɖe ameawo ƒe titina,
Jopuonj Chik kod jo-Farisai nokelo dhako moro mane onwangʼ ka terore. Negikete ochungʼ e nyim joma ne ni kanyo duto,
4 eye wogblɔ na Yesu be, “Nufiala, míelé nyɔnu sia asiasii wònɔ ahasi wɔm.
bangʼe negiwachone Yesu niya, “Japuonj, dhakoni nende omaki rando ka terore.
5 Mose ƒe se la gblɔ be, ne wolé ame aɖe alea la, ele be woaƒu kpee wòaku. Aleke nèkpɔ tso nya sia ŋu?”
Musa to nomiyowa chik mondo wachiel mon ma kamago gi kite. In to iwacho angʼo kuom wachni?”
6 Ame siawo bia nya sia Yesu be yewoatsɔ atre mɔ nɛ ale be ne wògblɔ nya aɖe ko la, yewoatsɔ nya ɖe eŋu. Ke Yesu bɔbɔ ta tsɔ eƒe asibidɛ ŋlɔ nue ɖe anyigba.
Negiketo wachno e nyim Yesu mondo gigajego kendo giyud yo mane ginyalo donjonego. Yesu to nokulore piny kendo nochako ndiko e lowo gi lith lwete.
7 Esi woganɔ fu ɖem nɛ kokoko be neɖo nya la ŋu na yewo la, efɔ kɔ dzi gblɔ na wo be “Mia dometɔ si mewɔ nu vɔ̃ kpɔ o la netre kpe la ƒuƒui!”
Kane gimedo dhi nyime gipenje, noa malo mowachonegi niya, “Ngʼato kuomu mapok otimo richo ema okuong goye gi kidi.”
8 Esi Yesu gblɔ nya siawo vɔ la, egabɔbɔ ta, eye wògade asi nua ŋɔŋlɔ me ɖe anyigba.
Eka nochako okulore piny mondiko e lowo.
9 Esi wose nya sia la, wode asi dzodzo me ɖekaɖeka, tso tsitsitɔ dzi va se ɖe esime wo katã wodzo negbe Yesu kple nyɔnu la koe susɔ.
Gikanyono, joma nowinjo gima nowachono nochako wuok achiel kaachiel, chakre jomadongo nyaka nyithindo mi dhakono ema nodongʼ kende kochungʼ but Yesu.
10 Yesu fɔ ta dzi bia nyɔnu la be, “Afi ka ame siwo tsɔ nya ɖe ŋuwò la le? Wo dometɔ aɖeke meƒu kpe wò oa?”
Yesu noa malo kendo nopenje niya, “Nyarwa, eregi? Onge ngʼama odongʼ ma pod donjoni?”
11 Nyɔnu la ɖo eŋu nɛ be, “Ao, Aƒetɔ.” Yesu gblɔ nɛ be, “Nye hã nyemebu fɔ wò o; heyi, eye tso esia dzi, la mègawɔ nu vɔ̃ azɔ o.”]
Nowacho niya, “Jaduongʼ, onge ngʼat modongʼ.” Yesu nokone niya, “Kata an bende ok angʼadni bura. Wuogi idhi, to kik ichak itim richo kendo.”]
12 Yesu gaƒo nu na ameawo, eye wògblɔ be, “Nyee nye xexea me ƒe Kekeli la. Ame si dze yonyeme la, mazɔ viviti me o, elabena agbe ƒe kekeli la aklẽ ɖe eƒe mɔ dzi.”
Yesu nochako owuoyo kodgi, kowacho niya, “An e ler mar piny, ngʼato angʼata ma luwa ok nyal wuotho e mudho, to enobed gi ler mar ngima.”
13 Farisitɔ siwo nɔ afi ma la gblɔ nɛ be “Wò la, ɖokuiwò ko dom nèle ɖe dzi. Wò ɖaseɖiɖiwo menye nyateƒe o.”
Omiyo jo-Farisai nokwede kagiwacho niya, “Itimo mana nendi iwuon, omiyo ok wanyal yie ni gik miwacho gin adier.”
14 Yesu ɖo eŋu na wo be, “Ne meɖi ɖase le ɖokuinye ŋu hã la, nye ɖaseɖiɖi la nye nyateƒe, elabena menya afi si metso kple afi si meyina. Gake miawo la, mienya afi si metso alo afi si meyina o.
Yesu nodwokogi niya, “Kata obedo ni atimo nenda awuon to nenda pod en mana adier nimar angʼeyo kuma ne aaye gi kuma adhiye. Un to ukia kuma aaye kata kuma adhiye.
15 Miawo la, miedrɔ̃a ʋɔnu le amegbetɔwo ƒe nugɔmesese nu. Nye la, nyemedrɔ̃a ʋɔnu ame aɖeke o.
Ungʼado bura gi rieko mar dhano, an to ok angʼad bura ni ngʼato.
16 Gake ne medrɔ̃ ʋɔnu la, anye ʋɔnudɔdrɔ̃ dzɔdzɔe, elabena menye nye ɖekae li o. Nye kple Fofo si dɔm lae li.
To ka angʼado bura to paro ma angʼadogo bura nikare nikech ok atime kenda, to atime gi paro mar Wuoro mane oora.
17 Miaƒe se la gblɔ be, ne ame eve ƒe ɖaseɖiɖi le nya aɖe ŋu sɔ ko la, enye nyateƒe.
Ondiki e chiku ni nend ji ariyo nyalo bedo adiera mi yiego.
18 Nye la, meɖia ɖase tso ɖokuinye ŋu. Fofo si dɔm la hã ɖia ɖase tso ŋunye.”
An atimo nenda awuon, to ngʼama chielo matimo nenda en Wuoro mane oora.”
19 Ameawo biae be, “Afi ka fofowòa le?” Yesu ɖo eŋu na wo be, “Miawo la, mienya ame si menye o, eya ta mienya Fofonye hã o. Ne ɖe mienyam la, anye ne mienya Fofonye hã.”
Eka negipenje niya, “Wuonuno nikanye?” Yesu nodwokogi niya, “Ukiaya kendo Wuora bende ukia. Ka dine bed ni ungʼeya, to Wuora bende dine ungʼeyo.”
20 Yesu gblɔ nya siawo, esi wònɔ nu fiam le gbedoxɔ la ƒe teƒe si te ɖe afi si wodaa nunaɖakawo ɖo. Gake ame aɖeke melée o, elabena eƒe ɣeyiɣi la meɖo haɖe o.
Ne owacho wechegi kane oyudo opuonjo e laru mar hekalu, but kama ji ne ketoe sadaka. To onge ngʼama nomake, nikech kindene ne pok ochopo.
21 Yesu gagblɔ na wo hã be, “Nye la mele dzodzo ge. Miadim, gake miakpɔm o. Miaku ɖe miaƒe nu vɔ̃wo me. Afi si meyina la, miate ŋu ava o.”
Yesu nowachonegi kendo niya, “Abiro dhi aweyou, kendo ubiro manya, to unutho mana e richou. Kuma adhiye ok unyal bire.”
22 Esia ta Yudatɔwo bia be, “Ame sia ɖe, ɖe wòle eɖokui wu gea? Esia tae wògblɔ be, ‘Afi si meyina la, miate ŋu ava oa?’”
Wachneno nomiyo jo-Yahudi openjore niya, “Dibed ni ngʼatni dwaro dere? Dipo mano emomiyo owacho ni, ‘Kuma adhiye ok unyal bire?’”
23 Yesu gagblɔ na wo be, “Miawo la, anyigba sia dzie mietso, ke nye la, dziƒoe metso. Miawo la, xexe sia me tɔwoe mienye, ke nye la, nyemetso xexe sia me o.
To nomedo wachonegi niya, “Unua mwalo e piny, an to aa malo e polo. Un jopinyni, to an ok an japinyni.
24 Esia ta megblɔ na mi be miaku ɖe miaƒe nu vɔ̃wo me ɖo. Le nyateƒe me la, ne miexɔ dzinye se be nyee nye ame si le vava ge o la, miaku ɖe miaƒe nu vɔ̃wo me.”
Ne asenyisou ni ubiro tho e richou. Ka utamoru yie ni an ngʼama asebedo ka awachonu ni an, to ubiro tho e richou adier.”
25 Ameawo gabiae be, “Gblɔ ame si tututu nènye la na mi.” Yesu ɖo eŋu na wo be, “Megblɔ ame si menye la na mi tso gɔmedzedzea me ke.
Negipenje niya, “In ngʼa?” Yesu nodwokogi niya, “An mana ngʼama asebedo ka awacho ni an nyaka aa chakruok.
26 Nya geɖe le asinye magblɔ tso mia ŋuti, eye mate ŋu adrɔ̃ ʋɔnu mi ɖe wo ta. Ame si dɔm la nye nyateƒetɔ, eye nya siwo mese tso egbɔ lae megblɔna na xexea me.”
An gi gik mangʼeny monego awachnu mondo angʼadnugo bura. To Jal mane oora en ja-adiera, kendo anyiso piny gik ma asewinjo kuome.”
27 Ameawo mese nu si gblɔm wònɔ na wo tso Fofo la ŋuti la gɔme o.
Ne ok gingʼeyo ni ne owuoyonegi kuom Wuoro.
28 Ale Yesu gagblɔ na wo be, “Ne miekɔ Amegbetɔ Vi la ɖe dzi la, ekema mianya be, nyee nye ame si megblɔ be menye la, eye nyemewɔa naneke le ɖokuinye si o, ke boŋ nya siwo Fofo la fiam be magblɔ la.
Omiyo Yesu nowachonegi niya, “Bangʼ ka useguro Wuod Dhano eka unungʼe ni an ngʼama asebedo ka anyisou ni an, kendo ni onge gima atimo kenda, to awacho mana gik ma Wuora opuonja.
29 Eya ame si dɔm la li kplim; magblẽm ɖi o, elabena mewɔa eƒe lɔlɔ̃nu ɣe sia ɣi.”
Jal mane oora ni koda kendo pok oweya kenda, nimar atimo gik malongʼone kinde duto.”
30 Esi wònɔ nu ƒom la, ame geɖewo xɔ edzi se.
Ji mangʼeny noyie kuome seche ma nowuoyono.
31 Yesu gblɔ na Yudatɔ siwo xɔ edzi se la be, “Ne mielé nye nufiafiawo me ɖe asi la, ekema mianye nye nusrɔ̃la vavãwo.
Yesu nowacho ni jo-Yahudi manoyie kuome niya, “Ka usiko kumako puonjna, eka un jopuonjrena adier.
32 Mianya nyateƒe la hã, eye nyateƒe la awɔ mi ablɔɖeviwoe.”
Kutimo kamano, to ubiro ngʼeyo adiera kendo adiera nomi ubed thuolo.”
33 Ameawo ɖo eŋu nɛ be, “Míawo la, Abraham ƒe dzidzimeviwoe míenye, eye míenye kluviwo na ame aɖeke kpɔ o. Nu ka ta nègblɔ be, míazu ablɔɖeviwo ɖo?”
To negidwoke niya, “Wan koth Ibrahim kendo pok ne wabedo wasumb ngʼato nyaka nene. Ere gima omiyo iwachonwa ni ibiro miyowa wabed thuolo.”
34 Yesu ɖo eŋu na wo be, “Mele egblɔm na mi le nyateƒe me be ame sia ame si wɔa nu vɔ̃ la nye nu vɔ̃ ƒe kluvi.
Yesu nodwokogi niya, “Awachonu adier, ni ngʼato ka ngʼato matimo richo, en misumba richo.
35 Kluviwo la, gomekpɔkpɔ aɖeke meli na wo le ƒomea me o, gake gomekpɔkpɔ li na aƒea tɔ ƒe vi la tegbee. (aiōn )
To ongʼere ni misumba ok luong ni wuod dala, to wuod wuon dala ema iluongo kamano nyaka chiengʼ. (aiōn )
36 Eya ta ne Vi la na miekpɔ ablɔɖe la, ekema miezu ablɔɖeviwo vavã.
Omiyo ka Wuowi ema omiyo ubedo thuolo, to ubiro bedo thuolo chutho.
37 Menya be Abraham ƒe dzidzimeviwoe mienye. Gake miedi be yewoawum, elabena miexɔ nye nyawo dzi se o.
Angʼeyo ni un koth Ibrahim, kata kamano udwaro nega, nikech udagi miyo Wachna thuolo e chunyu.
38 Nu siwo gblɔm mele na mi la nye esiwo teƒe mekpɔ le Fofonye gbɔ, gake miawo la, miewɔna ɖe nya si mia fofo gblɔ la dzi.”
An awachonu gik ma aseneno kuom Wuora wangʼ gi wangʼ, to un usiko utimo mana gik ma useneno kuom wuonu.”
39 Ameawo ɖo eŋu nɛ be, “Mía fofoe nye Abraham.” Yesu gblɔ be, “Gbeɖe! Ɖe mienye Abraham ƒe viwo la, ne miawɔ nu si Abraham wɔ.
Negidwoke niya, “Wan Ibrahim e Wuonwa.” Yesu nowachonegi niya, “Ka dine bed ni un nyithind Ibrahim adier, to dine utimo gik ma Ibrahim notimo;
40 Ke miawo la, miele agbagba dzem be yewoawum, elabena mele nyateƒe si mese tso Mawu gbɔ la gblɔm na mi. Abraham mewɔ nu siawo ƒomevi aɖeke o.
to kar timo kamano to udwaro mana nega nikech asebedo kanyiso weche mag adiera mane Nyasaye omiya. Ibrahim to ne ok otimo gik ma kamago.
41 Nu siwo mia fofo wɔ la wɔm miele.” Woɖo eŋu nɛ be, “Míawo la, menye ahasiviwo míenye o. Fofo ɖeka si le mía si lae nye Mawu ŋutɔ.”
Un timbe wuonu ema utimo.” Ne gikone ka gikwere niya, “Wan ok wan kimirwa. Wuoro ma wan-go en Nyasaye owuon.”
42 Yesu gblɔ na wo be, “Ɖe Mawu nye mia Fofo la, anye ne mialɔ̃m, elabena Mawu gbɔe metso va afi sia. Nyemeva le ɖokuinye si o, ke boŋ Mawue dɔm.
Yesu nowachonegi niya, “Ka dine bed ni Nyasaye en Wuoru, dine uhera, nimar ne aa ir Nyasaye kendo koro an ka, ok asebiro kenda awuon, to en ema noora.
43 Nu ka ta miele nye nyawo gɔme sem o ɖo? Elabena mieɖoa to nye nyawo o.
Angʼo momiyo gik mawacho ok nyal donjonu kendo ok unyal winjo tiendgi?
44 Miawo la, Abosam ƒe viwoe mienye, eye miedina be yewoawɔ mia fofo ƒe didi. Amewula wònye tso gɔmedzedzea me ke, eye melɔ̃a nu si nye nyateƒe o. Nyateƒe aɖeke mele eme o. Ne ele aʋatso kam la, egblɔnɛ ɖe wo de gbe me. Aʋatsotɔ kple aʋatsofofo wònye.
Un nyithind wuonu ma Satan kendo dwach wuonuno ema uhero timo. Ne en janek nyaka aa chakruok, kendo ok odwar adiera nikech adiera onge kuome. Koriambo to otimo gima ongʼiyogo, nimar en ja-miriambo, kendo en e wuon miriambo duto.
45 Eya ta ne mele nyateƒe la gblɔm na mi la, miexɔa dzinye sena o.
To an ok uyie kuoma nikech awacho adiera!
46 Mia dometɔ kae ate ŋu atɔ asi nu vɔ̃ si mewɔ la dzi? Ne mele nyateƒea gblɔm la, nu ka ta miexɔa dzinye sena o ɖo?
Ere ngʼato kuomu ka manyalo ngʼengʼa ni an jaricho? To ka awachonu adier to angʼo momiyo udagi yie kuoma?
47 Ame si nye Mawu tɔ la ɖoa to Mawu ƒe nyawo. Susu si ta mieɖoa to Mawu ƒe nyawo o ɖo lae nye be mienye etɔwo o.”
Ngʼat Nyasaye winjo weche Nyasaye, to un ok uwinj wach Nyasaye nikech ok un joge.”
48 Yudatɔwo ɖo eŋu nɛ be, “Ɖe menye nyateƒe wònye míegblɔ be Samariatɔ si me gbɔgbɔ vɔ̃ le lae nènye oa?”
Jo-Yahudi nodwoke niya, “Donge wan kare ka wawacho ni in ja-Samaria kendo ni in gi jachien?”
49 Yesu ɖo eŋu na wo be, “Gbɔgbɔ vɔ̃ aɖeke mele menye o. Nye la, medea bubu Fofonye ŋu, ke miawo la, miele vlo domem.
Yesu nodwokogi niya, “Aonge gi jachien. Wuora ema amiyo duongʼ to un to uchaya.
50 Nyemele ɖokuinye dom ɖe dzi o, gake ame aɖe li si le didim be woade bubu ye ŋu, eye eyae nye ʋɔnudrɔ̃la la.
An ok adwar mondo umiya duongʼ, to nitie Jal machielo madwaro mondo ayud duongʼ, kendo en e jangʼad bura.
51 Mele nyateƒe la gblɔm na mi be ame si ɖoa tom la, mele kuku ge akpɔ o.” (aiōn )
Awachonu adier ni ka ngʼato orito wachna, to ok notho nyaka chiengʼ.” (aiōn )
52 Yudatɔwo ƒe dumegãwo gagblɔ nɛ be, “Azɔ míeka ɖe edzi be, gbɔgbɔ vɔ̃ le mewò vavã, elabena Abraham kple nyagblɔɖilawo hã ku. Ke wò la, èle gbɔgblɔm be ame si xɔ ye dzi se la maku gbeɖe o. (aiōn )
Kane jo-Yahudi owinjo wachno, negiwachone niya, “Koro wangʼeyo maonge kiawa ni in gi jachien! Ibrahim notho, kendo jonabi bende notho, to in to iwacho ni ka ngʼato orito wachni to ok notho. (aiōn )
53 Ɖe nèle gbɔgblɔm be yede ŋgɔ wu mía fofo Abraham si kua? Abraham kple nyagblɔɖilawo ku. Ame ka nèbuna be yenye?”
Iparo ni iduongʼ moloyo kwarwa Ibrahim? Ka en notho, to jonabi bende notho, in to iparo ni in ngʼa?”
54 Yesu ɖo eŋu na wo be, “Nenye nye ŋutɔe le ɖokuinye kafum la, ekema nye kafukafu la menye naneke o. Fofonye, ame si miebe enye yewoƒe Mawu lae le kafuyem.
Yesu nodwokogi niya, “Ka dipo ni amiyora duongʼ kenda, to duongʼna onge tich. Wuora, ma un bende uluongo ni Nyasachuno ema miya duongʼ.
55 Togbɔ be mienyae o hã la, nye ya menyae. Ne megblɔ be nyemenyae o la, ekema menye alakpatɔ abe miawo ke ene. Ke nye la, menyae, eye meɖoa to eƒe gbe.
Kata obedo ni ok ungʼeye, anto angʼeye. Ka anyalo wacho ni ok angʼeye, to anyalo bedo ja-miriambo mana ka un, to angʼeye adier kendo pile angʼeyo wachne.
56 Mia fofo Abraham kpɔ dzidzɔ esi wòse be megbɔna, eye eƒe dzidzɔkpɔkpɔ de blibo esi wòkpɔ ŋkeke la.”
Ibrahim kwaru ne mor koneno ndalona; adier, nonene mobedo mamor.”
57 Yudatɔwo gabiae be, “Mèxɔ ƒe blaatɔ̃ gɔ̃ hã haɖe o, eye nèle gbɔgblɔm be yekpɔ Abraham mahã?”
Jo-Yahudi nowachone niya, “Pok ichopo kata higni piero abich, to Ibrahim to iseneno kanye!”
58 Yesu ɖo eŋu na wo be, “Nyateƒe gblɔm mele na mi be meli hafi wodzi Abraham.”
Yesu nowachonegi niya, “Awachonu adier ni kane pok onywol Ibrahim, to ne Antie!”
59 Esi wògblɔ nya sia la, Yudatɔwo fɔ kpe be yewoaƒui, gake Yesu ɣla eɖokui, eye wòdo go le gbedoxɔ la me.
Gikanyono ne gikwanyo kite mondo gichielgo Yesu, to nopondonigi, mopusore oa e laru mar hekalu.