< Yeremia 50 >

1 Esia nye nya si Yehowa gblɔ to Nyagblɔɖila Yeremia dzi ku ɖe Babilonia kple Babiloniatɔwo ƒe anyigba ŋuti:
Ma e wach mane Jehova Nyasaye owacho kuom Babulon kod piny jo-Babulon kokalo kuom Jeremia janabi:
2 “Miɖe gbeƒãe eye mido kpoe le dukɔwo dome, mikɔ aflaga dzi, ne miado bobloe; migagbe nya la katã gbɔgblɔ o, ke boŋ migblɔ be, ‘Woaxɔ Babilonia, ŋukpe alé Bel eye ŋɔdzi alé Marduk vevie. Woado ŋukpe eƒe legbawo eye ŋɔdzi alé eƒe aklamakpakpɛwo.’
“Nyisuru kendo landuru e dier ogendini, tingʼuru bandera kendo landuru; kik upand gimoro, to wachni, ‘Babulon nomaki; Bel wiye nokuodi, Marduk luoro nogo ngoga. Gige mopa nokuod wigi kendo nyisechegi manono nopongʼ gi luoro.’
3 Dukɔ si tso anyiehe la ava dze edzi eye wòagblẽ eƒe anyigba keŋkeŋ. Ame aɖeke manɔ edzi o, amewo kple lãwo siaa asi adzo.”
Piny moa yo nyandwat nomonje kendo pinye nodongʼ gunda. Onge ngʼama nodag e iye; ji kaachiel gi le noringi.”
4 Yehowa be, “Le ŋkeke mawo me, le ɣe ma ɣi me la, Israelviwo kple Yudatɔwo siaa awɔ ɖeka ava Yehowa, woƒe Mawu la gbɔ kple avi.
Jehova Nyasaye wacho niya, “E ndalogo, sa nogono, jo-Israel gi jo-Juda nodhi kaachiel ka pi wangʼ-gi chwer, ka gidwaro Jehova Nyasaye ma Nyasachgi.
5 Woabia Zion ƒe mɔ ta ase eye woatrɔ woƒe mo ɖo ɖe egbɔ. Woava eye woabla nubabla mavɔ kple Yehowa, nubabla si womaŋlɔ be akpɔ o.
Ginipenj yo madhi Sayun kendo gilok wengegi kochiko kuno. Ginibi kendo ginitwere kuom Jehova Nyasaye e singruok mochwere, ma wich ok nowil godo.
6 “Nye dukɔ le abe alẽ tatrawo ene, woƒe kplɔlawoe kplɔ wo trae eye wona wole tsatsam le towo dzi. Wole tsaglãla tsam le towo kple togbɛwo dzi eye woŋlɔ woawo ŋutɔ ƒe nɔƒe be.
“Joga osebedo rombe molal; jokwathgi osewitogi, kendo osemiyogi bayo e gode madongo. Negibayo e gode madongo gi gode matindo, kendo wigi ne owil gi kargi mar yweyo.
7 Ame sia ame si ke ɖe wo ŋu la vuvua wo; woƒe futɔwo gblɔ be, ‘Míedze agɔ o, elabena wowɔ nu vɔ̃ ɖe Yehowa, woƒe lãnyiƒe vavã, kple Yehowa wo fofowo ƒe mɔkpɔkpɔ ŋuti?’
Ngʼato angʼata mane oyudogi nokidhogi; wasikgi nowacho niya, ‘Ok wan joketho, nimar negitimo richo ni Jehova Nyasaye, kar kwadhgi madiera, Jehova Nyasaye, geno mar wuonegi.’
8 “Misi do go le Babilonia, midzo le Babiloniatɔwo ƒe anyigba dzi eye minɔ abe agbowo le alẽhawo ŋgɔ ene,
“Ringuru uwuog Babulon; ayeuru e piny jo-Babulon, kendo uchal gi diek motelone jamni.
9 elabena made adã ta me na dukɔ siwo le anyiehenyigba dzi ɖe Babilonia ŋu eye woawɔ ɖeka aho ɖe eŋu. Woava aƒu asaɖa anyi ɖe eŋu eye woava lée tso anyiehe gome. Woƒe aŋutrɔwo magbɔ ƒuƒlu o, elabena woanɔ abe ame siwo bi ɖe aʋawɔwɔ me la tɔwo ene.
Anami ogendini maroteke moriwore moa yo nyandwat obi omonj Babulon. Ginikaw keregi mondo gimonje, kendo koa yo nyandwat enomake. Aserni mag-gi nochal gi jolweny molony, ma ok duogi gi lwetgi nono.”
10 Ale Babilonia azu nuhaha eye ame siwo hae la akpɔ afunyinuwo fũu.” Yehowae gblɔe.
Jehova Nyasaye wacho niya, “Omiyo Babulon noyaki; jogo moyake nokaw gik moromogi.
11 “Esi mi ame siwo nye avuzi le nye domenyinu dzi, kpɔ dzidzɔ, hetso aseye eye esi mieti kpo abe nyinɔvi si le bli nyɔm ene, hexlɔ̃ abe sɔtsuwo ene ta la,
“Nikech un gi ilo kendo umor, un joma ketho girkeni maga, nikech uchwe ka nyaroya machamo lum kendo ugiro ka farese,
12 Ŋukpe gã aɖe ava mia dada dzi eye ame si dzi mi, woado vloe. Anye suetɔ le dukɔwo dome, azu gbegbe, kuɖiɖinyigba kple dzogbe.
minu wiye nokuodi malich; ngʼatno mane onywolou nobed gi wichkuot maduongʼ. En ema nobedie ngʼat matin kuom ogendini, nochal thim, piny motimo ongoro, kama otwo.
13 Le Yehowa ƒe dziku helĩhelĩ ta la, ame maganɔ eme o, ke boŋ azu aƒedo. Ame sia ame si to Babilonia ŋu yi la ƒe nu aku eye woaɖu fewu le woƒe abixɔxɔwo katã ta.
Nikech ich wangʼ mar Jehova Nyasaye, ok nobed gi joma odak e iye, to enobed gunda chuth. Jogo duto makalo Babulon, nobed gi bwok maduongʼ kendo nyiere nikech adhondene duto.
14 “Mi ame siwo daa aŋutrɔ, midze aʋa ɖe Babilonia ŋu. Mida aŋutrɔe! Midae, ɖeke megasusɔ o, elabena ewɔ nu vɔ̃ ɖe Yehowa ŋu.
“Kawuru kereu e alwora mar Babulon, un duto maywayo atungʼ. Bayeuru gi asere! Kik uwe asere moro amora, nimar osetimo richo ne Jehova Nyasaye.
15 Miɖe to ɖee miado ɣli ɖe eta! Ena ta, eƒe gbetakpɔxɔwo mu dze anyi eye wogbã eƒe gliwo ƒu anyi. Esi wònye Yehowa ƒe hlɔ̃biabiae ta la, mibia hlɔ̃e; miwɔe nɛ abe ale si wòwɔe na ame bubuwo ene.
Gone koko kuonde duto! Otingʼo bade kanyiso ni oloye, kuondene mag ngʼicho motingʼore gi malo podho, ohinga mage imuko. Nikech ma e chulo kuor mar Jehova Nyasaye, chulneuru kuor; timneuru kaka osetimo ni joma moko.
16 Mitsrɔ̃ nukuƒãla kple nuŋela kple eƒe nuŋehɛ siaa le Babilonia le nuŋeɣi. Le nugblẽla ƒe yi ta la, ame sia ame netrɔ yi eya ŋutɔ ƒe amewo gbɔ, eye ame sia ame nesi yi eya ŋutɔ ƒe anyigba dzi.
Gol jachwoyo oko e Babulon, kod jakeyo gi pande mar keyo. Nikech ligangla mar ngʼama thiro ji we ngʼato ka ngʼato odog ir joge, we ngʼato ka ngʼato oringi odhi e pinye owuon.
17 “Israel nye alẽha si dzatawo ɖe ɖe nu, eye wokaka gbẽe. Ame gbãtɔ si vuvui lae nye Asiria fia ame mamlɛtɔ si gbã eƒe ƒuwo lae nye Babilonia fia Nebukadnezar.”
“Israel chalo gi rombe mokee ma sibuor oseriembo. Mano mane okwongo kidhe ne en ruodh Asuria; mano mogik mane oturo chokege ne en Nebukadneza ruodh Babulon.”
18 Eya ta ale Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔ, Israel ƒe Mawu la gblɔe nye esi: “Mahe to na Babilonia fia kple eƒe anyigba abe ale si mehe to na Asiria ene.
Emomiyo ma e gima Jehova Nyasaye Maratego, ma Nyasach Israel, wacho: “Anakum ruodh Babulon gi pinye kaka ne akumo ruodh Asuria.
19 Ke matrɔ Israel agbɔe va eya ŋutɔ ƒe gbe dama dzi, aɖu gbe le Karmel kple Basan eye akpɔ ƒoɖiɖi le Efraim kple Gilead togbɛwo dzi.”
To anaduog Israel e kare mar kwath kendo enokwa e Karmel kod Bashan; noyiengʼ e gode matindo mag Efraim gi Gilead.”
20 Yehowa be, “Le ŋkeke mawo me, le ɣe ma ɣi me, woatsa, adi Israel ƒe agɔdzedze gake womakpɔ ɖeke o eye woadi Yuda ƒe nu vɔ̃wo gake womakpɔ ɖeke o, elabena matsɔe ake ame susɔe siwo megblẽ ɖi.”
Jehova Nyasaye wacho niya, “E ndalogo, e sechego, nomany ketho Israel, to onge manoyudi, kendo ne richo Juda, to onge manoyudi, nimar anangʼwon-ne jogo mane odongʼ mane aweyo.”
21 Yehowa be, “Wɔ avu kple Merataim kple ame siwo le Pekod. Ti wo yome, wu wo eye nàtsrɔ̃ wo keŋkeŋ. Wɔ nu siwo katã ƒe se mede na wò.
Jehova Nyasaye wacho niya, “Monj piny Merathaim kod jogo modak Pekod. Lawgi, neg-gi kendo utiekgi duto. Timuru gimoro amora masechikou.
22 Aʋaɣli le anyigba dzi, eye gbegblẽ gã si le edzi yim la ƒe hoowɔwɔ le ɖiɖim.
Koko mar lweny ni e piny, koko mar kethruok maduongʼ!
23 Aleke woŋe, eye wohekaka anyigba blibo la ƒe zu ale! Aleke Babilonia zu gbegbe le dukɔwo dome ale!
Mano kaka nyundo mar piny ngima otur kendo obarore! Mano kaka Babulon odongʼ, gunda e dier pinje!
24 O Babilonia, metre mɔ na wò eye mɔ ɖe wò hafi nèva nya gɔ̃ hã. Woke ɖe ŋuwò eye wolé wò elabena ètsi tsitre ɖe Yehowa ŋu.
Achikonu obadho, yaye Babulon, kendo nomaku kapod ok ungʼeyo; noyudu kendo omaku nikech ne ukwedo Jehova Nyasaye.
25 Yehowa ʋu eƒe aʋawɔnuwo ƒe ʋɔ eye wòɖe eƒe dɔmedzoe helĩhelĩ ƒe aʋawɔnu do goe, elabena dɔ le Aƒetɔ Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔ la, ŋu wòawɔ le Babiloniatɔwo ƒe anyigba dzi.
Jehova Nyasaye oseyawo kare mar kano gige lweny, kendo ogolo gige mag lweny mag mirimbe, nimar Jehova Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto kendo Maratego nigi tich monego ti e piny jo-Babulon.
26 Mitso adzɔge miava ƒo ɖe edzi. Migbã eƒe nuɖuɖudzraɖoƒewo, milɔe ƒo ƒu abe ale si wolia kɔ agblemenukuwo ene. Mitsrɔ̃e keŋkeŋ eye migasusɔ ame ɖeka hɔ̃ɔ hã ɖi o.
Bi imonje gi kuma bor. Yiech deche mage; choke ka pith mar cham. Tieke chuth, kendo kik obed gi ngʼato moro amora motony.
27 Miwu eƒe nyitsu viwo katã; mikplɔ wo yi lãwuƒee! Baba na wo! Elabena woƒe ŋkeke la ɖo, ɣeyiɣi la de na wo be woaxɔ tohehe.
Neguru nyirwedhi mage duto; we gidhi e kar yengʼo! Mano kaka gininee malit! Nimar odiechiengʼ osechopo, kinde monego kumgi.
28 Miɖo to miase Babilonia ƒe aʋaléleawo kple aʋasilawo ƒe nya si gblɔm wole le Zion tso ale si Yehowa, míaƒe Mawu la bia hlɔ̃ woe, ebia hlɔ̃ na eƒe gbedoxɔ.
Winjuru jo-Israel maringo kod matony koa Babulon, mawacho e Sayun ni mano kaka Jehova Nyasaye ma Nyasachwa osechulo kuor, kuor nikech hekalu mare.
29 “Miyɔ aŋutrɔdalawo vɛ, ne woaɖe to ɖe Babilonia, ame siwo katã hea da me la neva. Miva ɖe to ɖee godoo va kpe, migana ame aɖeke nasi o. Mixe nu siwo katã wòwɔ la ƒe fe nɛ, miwɔe nɛ abe ale si eya hã wɔe na ame bubuwo ene. Elabena edze aglã ɖe Yehowa, Israel ƒe Kɔkɔetɔ la ŋu.
“Chikuru jo-aserni mondo omonj Babulon, jogo duto maywayo atungʼ. Chokreuru bute; kik uwe ngʼato pondi. Chuleuru nikech timbene; timneuru kaka osetimo. Nimar ok osewinjo Jehova Nyasaye, Jal Maler mar Israel.”
30 Eya ta eƒe ɖekakpuiwo aku akaka ɖe mɔtatawo dzi eye ɖoɖoe azi le eƒe asrafowo nu gbe ma gbe.” Yehowae gblɔe.
Jehova Nyasaye wacho niya, “Emomiyo, joge matindo nogore piny e yore; jolweny mage duto nonegi odiechiengno.”
31 Aƒetɔ Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔ lae gblɔ be, “Kpɔ ɖa, metso ɖe ŋutiwò, O dadala, elabena wò ŋkeke la va ɖo, wò toheɣi ɖo.
Ruoth, Jehova Nyasaye Maratego wacho niya, “Ne, ok adwari, yaye janjore, nimar odiechiengi osechopo, kinde mari mar kum.
32 Dadala la akli nu adze anyi eye ame aɖeke mafɔe ɖe tsitrenu o. Matɔ dzo eƒe duwo eye dzo la afia ame siwo katã ƒo xlãe la hã.”
Janjore nochwanyre kendo podhi kendo onge ngʼama nochunge malo; anamok mach e dalane manowangʼ jogo duto man machiegni kode.”
33 Ale Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔ la, gblɔe nye esi: “Wote Israelviwo kple Yudatɔwo siaa ɖe anyi. Ame siwo katã ɖe aboyo wo la lé wo goŋgoŋ, eye wogbe asiɖeɖe le wo ŋu.
Ma e gima Jehova Nyasaye Maratego wacho: “Jo-Israel ithiro, kaachiel gi jo-Juda bende kamano. Joma ne omakogi nomakogi matek, ma ok nyal weyogi gidhi.
34 Evɔ la, woƒe Xɔnametɔ nye ŋusẽtɔ hafi, Yehowa, Dziƒoʋakɔwo ƒe Aƒetɔe nye eŋkɔ. Aʋli wo ta vevie, ale be wòana gbɔdzɔe woƒe anyigba, gake ana ame siwo katã le Babilonia la natsi dzimaɖi.”
Kata kamano Jawar margi en ratego; Jehova Nyasaye Maratego e nyinge. Enokonygi gi nyalone duto mondo omi gibed gi yweyo e pinygi; to jo-Babulon nomi obed gi tungni.”
35 Yehowa be, “Yi le Babiloniatɔwo yome! Etso ɖe ame siwo le Babilonia, woƒe dumegãwo kple woƒe nunyalawo ŋuti!
Jehova Nyasaye wacho niya, “Ligangla notiek jo-Babulon! Notiek jogo modak Babulon kendo notiek jotende kod joge mariek!
36 Yi atso ɖe eƒe aʋatsonyagblɔɖilawo ŋu eye woazu bometsilawo. Yi ati woƒe kalẽtɔwo yome eye ŋɔdzi alé wo!
Ligangla notiek jonabi mage mag miriambo! Ginibed joma ofuwo. Ligangla notiek jolweny mage! Luoro maduongʼ nomakgi.
37 Yi atso ɖe eƒe sɔwo, tasiaɖamwo kple amedzro siwo katã wotsɔ aʋae la ŋuti eye woanɔ abe nyɔnuwo ene! Yi atso ɖe eƒe kesinɔnuwo ŋu eye woaha wo!
Ligangla notiek faresege gi gechene kod welo duto mane ondiko e lweny! Ginibed ka mon. Ligangla notiek kuondegi mag kano mwandu kendo nokwalgi!
38 Kuɖiɖi neto eƒe tɔsisiwo me, ne woamie ƒiaƒiaƒia, elabena enye anyigba si yɔ fũu kple legbawo, legba siwo adze aɖaʋa le ŋɔdzi ta.”
Pige mag aoregi nodwon matuo. Nimar en piny mopongʼ gi nyiseche manono, ma gin nyiseche mamiyo neko nomaku.
39 Yehowa be, “Ava eme be lã wɔadãwo kple amegaxiwo anɔ afi ma, eye golowo hã atso aƒe ɖe afi ma. Maganye amenɔƒe alo amewo magatso aƒe ɖi akpɔ o, tso dzidzime yi dzidzime.
“Omiyo gige thim kod ondiegi nodag kanyo, kendo kanyo tula nodagie. Onge gima nobedie kendo onge ngʼama nochak odagie e tienge duto.”
40 Anɔ ko abe ale si metsrɔ̃ Sodom kple Gomora kple du siwo ƒo xlã wo lae ene, ale be ame aɖeke magatso aƒe ɖi o eye ame aɖeke manɔ afi ma hã o.”
Jehova Nyasaye wacho niya, “Mana kaka Nyasaye noketho Sodom gi Gomora, kaachiel gi mier mokiewo kodgi, e kaka en bende nobedi maonge ngʼato angʼata, modak kanyo kendo.
41 “Kpɔ ɖa! Aʋakɔ aɖe ho tso anyiehe gbɔna, wode adã ta me na dukɔ gã aɖe kple fia gbogbo aɖewo tso anyigba ƒe mlɔenuwo ke gbɔna.
“Neuru! Jolweny biro koa yo nyandwat; oganda maduongʼ kod ruodhi mangʼeny itugo koa e tunge piny.
42 Wogbɔna kple aŋutrɔ kple akplɔ. Woƒe ta me sẽ, eye womekpɔa nublanui o. Esi wole woƒe sɔwo dzi gbɔna la, woƒe hoowɔwɔ le abe atsiaƒue dze agbo ene. Wobla akpa abe ame siwo dze aʋa ɖi ene be woava akpe aʋa kpli wò, Oo, Babilonia vinyɔnu.
Gimanore gi atungʼ kod tongʼ; giger kendo gionge ngʼwono. Gimor ka nam mogingore ka giriembo faresegi; gibiro ka ji mochanore komanore gi gige lweny mondo gimonju, yaye Nyar Babulon.
43 Babilonia fia se nya tso wo ŋu xoxo eye eƒe lãme fa. Vɔvɔ̃ ɖoe eye wòse veve abe nyɔnu si le ku lém la ene.
Ruodh Babulon osewinjo humbgi; kendo bedene onge gi teko. Rem malich osemake, ka rem mar dhako mamuoch kayo.
44 Abe dzata si do go tso Yɔdan ƒe ave dodo me, hege ɖe gbe dama nyui dzi ene la, nenema maɖe Babilonia ɖe nu tso eƒe anyigba dzi zi ɖeka kpoyi! Ame kae nye ame tiatia si madɔ wòawɔ esia? Ame kae le abe nye ene eye ame kae ate ŋu anɔ te ɖe nunye? Alẽkplɔla ka ate ŋu atsi tsitre ɖe ŋunye?”
Mana ka sibuor mabiro koa e bungu moyugno mar Jordan, nyaka kar kwath man-gi lum, e kaka anariemb Babulon oa e pinye kadiemo wangʼ. En ngʼa mowal manyalo yiero ne ma? En ngʼa machalo koda kendo manyalo chungʼ koda? Koso jakwath mane manyalo chungʼ koda?”
45 Eya ta se nu si Yehowa ɖo ɖe Babilonia ŋu kple nu si ƒe susu wòwɔ ɖi ɖe Babiloniatɔwo ƒe anyigba ŋu: Woakplɔ lãha ƒe suetɔwo adzoe, agblẽ woƒe gbeɖuƒe keŋkeŋkeŋ le woƒe nuwɔwɔwo ta.
Emomiyo, winj gima Jehova Nyasaye osechano timo ne Babulon, gima oseramo ni nyaka otimne piny jo-Babulon: Nyithi rombe bende nokaw; enoketh chuth kuondegi mag kwath nikech gin.
46 Babilonia xɔxɔ ƒe ɣli ana anyigba naʋuʋu, eye eƒe aviɣli aɖi le dukɔwo dome.
E kinde ma Babulon nomaki piny noyiengni; ywakne nowinjre e dier pinje.

< Yeremia 50 >