< Dɔwɔwɔwo 7 >
1 Nunɔlagã la bia Stefano be, “Nɔvi, ɖe nya siwo katã wogblɔ le ŋuwò le eme vavãa?”
Pea toki pehē ʻe he taulaʻeiki lahi, “ʻOku moʻoni ʻae ngaahi meʻa ni?
2 Stefano ɖo eŋu be, “Nɔviwo kple fofowo miɖo tom. Ŋutikɔkɔe ƒe Mawu la ŋutɔ ɖe eɖokui fia mía tɔgbui Abraham le esime wònɔ Mesopotamia hafi wòva yi Haran.
Pea pehē ʻe ia, “ʻAe kau tangata kāinga mo e mātuʻa, mou fanongo; naʻe hā mai ʻae ʻOtua lāngilangi ki heʻetau tamai ko ʻEpalahame, ʻi heʻene kei ʻi Mesopōtemia, kae teʻeki nofo ia ʻi Kalana,
3 Mawu gblɔ nɛ be, ‘Do go le wò dukɔ kple wò ƒometɔwo dome, eye nàyi anyigba bubu aɖe sãa si mafia wò la dzi.’
ʻO ne pehē kiate ia, ‘ʻAlu ʻi ho fonua, mei ho kāinga, pea ke ʻalu ki he fonua te u fakahā kiate koe.’
4 “Ale Abraham dzo le Kaldeanyigba dzi ɖanɔ Haran va se ɖe esime fofoa ku gblẽe ɖi. Esia megbe la, Mawu kplɔe va Israelnyigba sia dzi.
Pea toki haʻu ia mei he fonua ko Kalitia, ʻo nofo ʻi Kalana: pea ʻi he pekia ʻa ʻene tamai, pea toki hiki ia mei ai ki he fonua ni, ʻaia ʻoku mou nofo ai ni.
5 Ke Mawu metsɔ anyigba sia ƒe akpa aɖeke na Abraham be wòanye etɔ o. Menye afɔ ɖeka teti hã o. Gake Mawu do ŋugbe nɛ be le ɣeyiɣi aɖewo megbe la, anyigba blibo la azu eya kple eƒe dzidzimeviwo tɔ, togbɔ be vi aɖeke menɔ Abraham si haɖe o hã.
Pea naʻe ʻikai te ne foaki kiate ia ha ʻapi ʻi ai, pe ha potu ke tuʻu ai hono vaʻe: ka naʻa ne fakaʻilo te ne foaki ia moʻona, pea mo hono hako ki mui ʻiate ia, ka naʻe teʻeki ai haʻane fānau.
6 Mawu gagblɔ na Abraham be, ‘Wò dzidzimeviwo adzo le anyigba la dzi aɖanɔ dzronyigba aɖe dzi ƒe alafa ene sɔŋ abe kluviwo ene.
Pea naʻe pehē ʻae folofola ʻae ʻOtua, ‘ʻE nofo ʻāunofo hono hako ʻi ha fonua kehe; pea ʻe fakapōpulaʻi ʻakinautolu ʻe he kakai, mo ngaohi kovi ʻi he taʻu ʻe fāngeau.’
7 Ke hã la, mahe to na dukɔ si ado kluvi Israelviwo, eye emegbe la, Israelviwo agatrɔ va woƒe anyigba la dzi ava subɔm le afi sia.’
Pea naʻe pehē ʻe he ʻOtua, Te u tautea ʻae puleʻanga te nau pōpula ki ai: pea hili ia, te nau haʻu mei ai, ʻo tauhiʻi au ʻi he potu ni.
8 Mawu de se na Abraham be wòatso aʋa na via ŋutsuviwo abe nubabla si le Mawu kple Abraham ƒe dzidzimeviwo dome la ƒe kpeɖodzinu ene. Le esia ta la, esi Isak si nye Abraham ƒe viŋutsu xɔ ŋkeke enyi ko la, fofoa tso aʋa nɛ. Isak ƒe viŋutsue nye Yakob, ame si hã ƒe viŋutsu wuieveawo me Israel dukɔa ƒe tɔgbui wuieveawo dzɔ tso.
Pea ne tuku kiate ia ʻae fuakava ʻoe kamu: pea naʻe tupu ʻa ʻAisake, pea kamu ia ʻi hono ʻaho valu; pea tupu ʻia ʻAisake ʻa Sēkope; pea tupu ʻia Sēkope, ʻae houʻeiki mātuʻa ʻe toko hongofulu ma toko ua.
9 “Yosef si nye Yakob ƒe vi mamlɛtɔ la ƒe nu menyo nɔvia bubuawo ŋu o, ale wodzrae na kluvisitsalawo, ame siwo kplɔe yi Egipte abe kluvi ene. Ke hã la, Mawu nɔ kplii
“Pea naʻe loto meheka ʻae kau mātuʻa kia Siosefa, pea naʻa nau fakatau ia ki ʻIsipite: ka naʻe ʻiate ia ʻae ʻOtua,
10 ale gbegbe be wòɖee tso eƒe fukpekpewo katã me, eye gawu la, Mawu na be Egipte Fia Farao kpɔ ŋudzedze le eŋu. Le nunya manyagblɔ si Mawu na Yosef ta la, Farao tsɔe ɖo dudzikpɔla gãe le Egipte dukɔa me, eye wògaɖoe tatɔe le eƒe fiasã blibo la me hã.
ʻO ne fakamoʻui ia mei heʻene mamahi kotoa pē, pea naʻa ne pule ke ʻofeina ia mo poto ʻi he ʻao ʻo Felo ko e tuʻi ʻo ʻIsipite; pea ne fakanofo ia ko e pule ki ʻIsipite mo hono fale kotoa pē.
11 “Eva eme be dɔ sesẽ aɖe va to le Egipte kple Kananyigba dzi, ale be mía tɔgbuitɔgbuiwo kpe fu ŋutɔ. Nuɖuɖu vɔ le wo si keŋkeŋ.
Pea naʻe hoko ʻae honge mo e mamahi lahi ki he fonua kotoa pē ʻo ʻIsipite mo Kēnani: pea naʻe ʻikai maʻu ha meʻakai ʻe heʻetau ngaahi tamai.
12 Yakob se be nuɖuɖu le Egiptenyigba dzi ale wòdɔ viawo ɖa be woaɖaƒle ɖe vɛ.
Pea ʻi he fanongo ʻa Sēkope ʻoku ʻi ʻIsipite ʻae uite, naʻa ne tomuʻa fekau atu) ʻa ʻetau ngaahi tamai.
13 Esi wogayi Egipte zi evelia la, Yosef ɖe eɖokui fia nɔviawo, elabena womekpɔe dze sii zi gbãtɔ si wode afi ma o. Eɖe wo fia Fia Farao hã.
Pea ʻi hono tuʻo ua [hifo], naʻe fakahā ʻa Siosefa ki hono kāinga; pea naʻe fakahā ʻae kāinga ʻo Siosefa kia Felo.
14 Yosef dɔ nɔviawo be ne woyi la, woakplɔ ye fofo Yakob, ye nɔviwo kple woƒe ƒometɔwo katã, ame siwo ƒe xexlẽme nɔ ame blaadre-vɔ-atɔ̃ la vɛ na ye le Egipte.
Pea toki fekau ʻe Siosefa, ke ʻomi ʻa ʻene tamai ko Sēkope, mo hono kāinga kotoa pē, ko e toko fitungofulu ma toko nima.
15 Esiae na be Yakob kple viawo katã ʋu va tsi Egipte, afi si wo katã ku ɖo,
Pea naʻe ʻalu hifo ʻa Sēkope ki ʻIsipite, pea naʻe pekia ai, ʻaia mo e tau ngaahi tamai.
16 eye wokɔ Yakob kple viawo va Sikem, eye woɖi wo ɖe yɔdo si Abraham ƒle le Hamor ƒe viwo gbɔ la me.
Pea naʻe fetuku ʻakinautolu ki Sikemi, ʻo tuku ki he fonualoto naʻe fakatau ʻe ʻEpalahame ʻaki ʻae ngaahi paʻanga mei he foha ʻo ʻEmoa ko e tamai ʻa Sikemi.
17 “Esime ɣeyiɣi si Mawu ɖo na Abraham be yeaɖe eƒe dzidzimeviwo tso kluvinyenye me le Egipte ɖo vɔ la, Israelviwo gadzi ɖe edzi fũu ŋutɔ le Egipte.
“Ka kuo fakaʻaʻau ʻo ofi ʻae kuonga naʻe talaʻofa ki ai, ʻaia naʻe fuakava ki ai ʻe he ʻOtua kia ʻEpalahame, pea tupu ʻo tokolahi ʻae kakai ʻi ʻIsipite,
18 Ke ‘fia bubu va zi dzi le Egipte, ame si menya naneke tso Yosef ŋu o.’
ʻO aʻu ki he hoko ʻae tuʻi ʻe taha, ʻaia naʻe ʻikai ʻilo ʻe ia ʻa Siosefa.
19 Le esia ta la, ewɔ funyafunya mía tɔgbuitɔgbuiwo, eye wòde se be woatsɔ woƒe vidzĩwo aƒu gbe ne woaku.
Pea naʻe fai kākā ia ki hotau kāinga, mo fai fakamamahi ki heʻetau ngaahi tamai, pea naʻa nau lī ai kituaʻā ʻenau fānau valevale, ke ʻoua naʻa nau moʻui.
20 “Le ɣeyiɣi sia me lɔƒo la, wodzi Mose si nye ɖevi dzeɖekɛ aɖe. Le se si nɔ anyi ɣe ma ɣi me ta la, esi wodzi Mose la, edzilawo dzrae ɖo ɖe xɔ me ɣleti etɔ̃ sɔŋ.
Pea feʻunga mo ia naʻe fanauʻi ʻa Mōsese, pea naʻe fakaʻofoʻofa lahi ia, pea naʻe tauhi [fufū ]ia ʻi he fale ʻo ʻene tamai ʻi he māhina ʻe tolu:
21 Ke esi wòva dzɔ be womagate ŋu adzrae ɖo o ta la, wokɔe yi ɖada ɖe teƒe aɖe. Fia Farao ƒe vinyɔnuvi va fɔe le afi ma ale wòtsɔe abe via ene hekpɔ edzi.
Pea ʻi he tuku ia kituʻa, naʻe toʻo hake ia ʻe he ʻofefine ʻo Felo, pea naʻe ngaohi ia maʻane tama.
22 Wohe Mose ɖe Egiptetɔwo ƒe nunya nu, ale wòtsi va zu fiavi xɔŋkɔ aɖe le nunya kple dɔwɔwɔ me.
Pea naʻe akonakiʻi ʻa Mōsese ʻi he poto kotoa pe ʻoe kakai ʻIsipite, pea naʻe mālohi ia ʻi he lea mo e ngaue.
23 “Esi Mose xɔ abe ƒe blaene ene la, ewɔ susu gbe ɖeka be yeaɖi tsa aɖakpɔ ye nɔvi Israelviwo ɖa.
“Pea kuo kakato kiate ia ʻae taʻu ʻe fāngofulu, pea tupu ʻi hono loto ke ʻaʻahi ki hono kāinga ko e fānau ʻa ʻIsileli.
24 Le tsaɖiɖi sia me la, eva ke ɖe Israel ɖekakpui aɖe kple Egiptetɔ aɖe ŋu wonɔ dzre wɔm. Mose kpɔe be Egiptetɔ la nɔ Israel ɖekakpui la ƒom, nɔ funyafunya wɔmii, eya ta edze Egiptetɔ la dzi hewui.
Pea ʻi heʻene mamata ki he tokotaha naʻe teʻia taʻetotonu, naʻa ne langomakiʻi ia, ʻo totongi, ia kuo fakamālohiʻi, mo tāmateʻi ʻae tangata ʻIsipite:
25 Mose bui be wɔna sia ana be eya ŋutɔ nɔviawo axɔe se be Mawue ɖo ye ɖa be yeava ɖe wo le aboyo me hafi, gake womexɔe nenema o.
He naʻe mahalo ʻe ia kuo ʻilo ʻe hono kāinga ʻe fakamoʻui ʻe he ʻOtua ʻakinautolu ʻi hono nima: ka naʻe ʻikai te nau ʻilo.
26 Esi ŋu ke la, Mose gaɖi tsa yi etɔ Israelviwo gbɔ. Kasiaa, ekpɔ Israelvi dzidzi eve hã wonɔ dzre wɔm vevie. Mose te ɖe wo ŋu enumake be yealé avu le wo dome. Egblɔ na wo be, ‘Nɔviwo, menyo kura be miawo ɖeɖe mianɔ dzre wɔm alea o eya ta midzudzɔ, ne miawɔ ɖeka.’
Pea pongipongi ai, naʻa ne fakahā ia kiate kinautolu lolotonga ʻenau kē, pea ne fai ke fakalelei ʻakinautolu, ʻo ne pehē, ‘Kau tangata, ko e kāinga ʻakimoutolu; ko e hā ʻoku mo fefaikoviʻaki ai?’
27 “Ke ame siawo dometɔ si ƒe nya medzɔ o la gblɔ na Mose be wòakpɔ eya ŋutɔ ƒe nya gbɔ eye megade nu yewo tɔ me o. Ebia Mose be, ‘Ame kae ɖo wò fia kple ʋɔnudrɔ̃la ɖe mía dzi?’ Eyi edzi bia Mose be,
Ka ko ia naʻe fai kovi ki hono kaungāʻapi, ne ne tekeʻi atu ia, ʻo pehē, ‘Ko hai naʻa ne fakanofo koe koe pule mo e fakamaau kiate kimautolu?’
28 ‘Alo ɖe nèdi be yeaƒo nye hã awu abe ale si nèwu Egiptetɔ ma etsɔ enea?’
Te ke tāmateʻi au, ʻo hangē ko hoʻo tāmateʻi ʻaneafi ʻae tangata ʻIsipite?
29 Nya sia sese te ɖe Mose dzi ale wòsi dzo le nuto la me yi ɖanɔ Midianyigba dzi afi si wòdzi eƒe viŋutsu eveawo le.
Pea toki hola ʻa Mōsese ʻi he lea ko ia, pea ʻāunofo ia ʻi he fonua ko Mitiani, pea naʻe tupu ʻiate ia ʻi ʻae foha ʻe toko ua.
30 “Le ƒe blaene megbe la, mawudɔla aɖe ɖe eɖokui fia Mose le gbedzi le teƒe aɖe si te ɖe Sinai to la ŋu. Mawudɔla la ɖe eɖokui fiae le gbe aɖe si nɔ bibim la me.
“Pea kuo hili ʻae taʻu ʻe fāngofulu, pea hā mai kiate ia, ʻi he toafa ʻoe moʻunga ko Sainai, ha ʻāngelo ʻae ʻEiki, ʻi he ulo afi ʻi he ʻulu ʻakau.
31 Esi Mose kpɔ dzobibia la, ewɔ nuku nɛ ŋutɔ, eya ta eƒu du yi teƒea be yeakpɔ nu si wònye. Ke esi wòƒu du yina la, ese Mawu ƒe gbe be,
Pea ʻi he mamata ʻa Mōsese ki ai, naʻe ofo ia ʻi heʻene hā mai: pea ʻi heʻene ʻunuʻunu atu ke vakai, naʻe ongo mai kiate ia ʻae leʻo ʻoe ʻEiki,
32 ‘Nyee nye tɔgbuiwòwo Abraham, Isak kple Yakob ƒe Mawu la.’ Dzidzi ƒo Mose ale gbegbe be mete ŋu fɔ ta dzi be yeakpɔ afi si gbea le ɖiɖim tso la o.
[ʻO pehē], ‘Ko e ʻOtua au ʻo hoʻo ngaahi tamai, ko e ʻOtua ʻo ʻEpalahame, ko e ʻOtua ʻo ʻAisake, pea ko e ʻOtua ʻo Sēkope.’ Pea naʻe toki tetetete ʻa Mōsese, pea manavahē ke sio.
33 “Mawu ƒe gbe yi edzi gblɔ nɛ be, ‘Ɖe wò afɔkpawo le afɔ, elabena teƒe si nèle la nye teƒe kɔkɔe.
Pea pehē ʻe he ʻEiki kiate ia, Toʻo ho topuvaʻe ʻi ho vaʻe; he ko e potu ʻoku ke tuʻu ai ko e potu māʻoniʻoni.
34 Mekpɔ fu gã si kpem vinyewo le le Egiptenyigba dzi, eye mese woƒe nublanuiɣli si dom wole la hã, eya ta meva be maɖe wo tso fukpekpe sia me. Va ne madɔ wò ɖe Egipte ne nàwɔ dɔ sia nam.’
Kuo u mamata, kuo u mamata, ki he mamahi, ʻa hoku kakai ʻi ʻIsipite, pea kuo u fanongo ki heʻenau toʻe, pea kuo u ʻalu hifo ke fakamoʻui ʻakinautolu. Pea ke haʻu, te u fekau koe ki ʻIsipite.
35 “Ale Mose si gbɔ etɔwo gbe nu le, eye wobiae be, ‘Ame kae ɖo wò fia kple ʋɔnudrɔ̃la ɖe mía dzi hã?’ la, eyae Mawu ɖo ɖa be wòanye woƒe ɖela kple kplɔla to mawudɔla, si ɖe eɖokui fiae le ŋuvea me la dzi.
Ko Mōsese ʻeni, ʻaia naʻa nau liʻaki, ʻo pehē, ‘Ko hai ne ne fakanofo koe koe pule mo e fakamaau?’ Ko ia ia naʻe fekau ʻe he ʻOtua ko e ʻeiki mo e huhuʻi, ʻi he nima ʻoe ʻāngelo naʻe hā mai kiate ia ʻi he ʻulu ʻakau.
36 Ale to nukunu geɖewo wɔwɔ me la, Mose kplɔ Israelviwo tso Egipte. Woto Ƒu Dzĩ la me, eye wozɔ mɔ to gbedzi ƒe blaene sɔŋ.
Pea ne ʻomi ʻakinautolu mei ai, kuo hili ʻene fai ʻae ngaahi mana mo e ngāue fakaofo ʻi he fonua ko ʻIsipite, mo e Tahi Kulokula, pea mo e toafa, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu.
37 “Mose ŋutɔ gblɔ na Israelviwo be, ‘Mawu ana nyagblɔɖila aɖe adzɔ tso mia nɔviwo dome abe nye ke ene.’
Pea ko e Mōsese ko ia eni, naʻe pehē ki he fānau ʻa ʻIsileli, ‘ʻE fokotuʻu kiate kimoutolu ʻe he ʻEiki ko homou ʻOtua ha palōfita ʻi homou kāinga, ke hangē ko au; pea te mou fanongo kiate ia.’
38 Mose ƒe nya sia va eme pɛpɛpɛ elabena esi wonɔ gbedzi nɔ yiyim la, Mose nye avuléla si nɔ Israelviwo kple mawudɔla si na Mawu ƒe sewo le Sinai to dzi la dome. Se si nye Agbenya lae wòna wo.
Ko ia ia naʻe ʻi he fakataha ʻi he toafa, mo e ʻāngelo ʻaia naʻe lea kiate ia ʻi he moʻunga ko Sainai, pea mo ʻetau ngaahi tamai; ʻaia naʻe maʻu ʻae ngaahi fekau moʻui ke tuku kiate kitautolu:
39 “Ke nublanuitɔe la, mía tɔgbuiwo gbe nu le Mose gbɔ, eye wodi be yewoatrɔ ayi Egipte.
“ʻAia naʻe ʻikai talangofua ki ai ʻetau ngaahi tamai, ka naʻe tekeʻi atu ia ʻiate kinautolu, pea nau foki ʻi honau loto ki ʻIsipite,
40 Le nyateƒe me la, woyɔ Aron hegblɔ nɛ be, ‘Nɔvi, me legba siwo anye míaƒe mawu siwo akplɔ mí agbugbɔ yi Egipte la na mí, elabena míenya nu si dzɔ ɖe Mose si kplɔ mí dzoe le Egiptenyigba dzi la dzi o.’
ʻO nau pehē kia ʻEloni, ‘Ngaohi moʻotautolu ha ngaahi ʻotua ke muʻomuʻa ʻiate kitautolu: he ko e Mōsese ni, ʻaia naʻe ʻomi ʻakitautolu mei he fonua ko ʻIsipite, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe ʻoku ʻi fē ia.’
41 Eya ta wowɔ legba ɖe nyivi ƒe nɔnɔme me, eye wosubɔ nu si wotsɔ woƒe asi wɔe la kple dzidzɔ blibo hesaa vɔ nɛ.
Pea naʻa nau ngaohi ʻae ʻuhikiʻi pulu ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, pea feilaulau ki he tamapua, ʻo fiefia ʻi he ngāue ʻa honau nima.
42 Wɔna sia na be Mawu hã ɖe asi le wo ŋu, eye wosubɔ ɣe, ɣleti kple ɣletiviwo abe ale si woŋlɔ ɖe Nyagblɔɖilawo ƒe agbalẽ me ene. “‘Israeltɔwo, nyee mietsɔ lã wuwuwo kple numemewo sa vɔ na esi mienɔ gbedzi ƒe blaene sɔŋ mahã?
Pea naʻe tafoki ʻae ʻOtua, ʻo fakatukutukuʻi ʻakinautolu, ke nau lotu ki he ngaahi meʻa ʻoe langi; ʻo hangē ko ia kuo tohi ʻi he tohi ʻoe kau palōfita, ‘ʻAe fale ʻo ʻIsileli, he kuo mou tauhi ʻaki au ʻae manu tāmateʻi, mo e feilaulau, ʻi he taʻu ʻe fāngofulu ʻi he toafa?
43 Kpao, menye nyee miesa vɔ na o, ke boŋ miaƒe susuwo katã nɔ Molek ƒe agbadɔ kple mawu Refan ƒe ɣletivinɔnɔme, siwo nye legba miewɔ be miasubɔ la ŋu. Le esia ta la, maɖo mi ɖe aboyo me, ayi keke Babilonia godo ke.’
ʻIo, pea mou toʻo hake ʻae fale fehikitaki ʻo Moloke, mo e fetuʻu ʻo homou ʻotua ko Lemafani, ʻae ngaahi fakatātā naʻa mou ngaohi ke mou lotu ki ai: pea te u fetuku ʻakimoutolu kituʻa Papilone.’
44 “Mía tɔgbuitɔgbuiwo tsɔ ɖaseɖiɖi ƒe agbadɔ la ɖe ta nɔ gbea dzi, nɔ yiyim tso teƒe yi teƒe. Wowɔ ɖaseɖiɖi ƒe agbadɔ sia ɖe nɔnɔme si Mawu ɖee fia Mose be wòawɔe la nu.
“Naʻe ʻi heʻetau ngaahi tamai ʻae fale fehikitaki ʻoe fakamoʻoni ʻi he toafa, ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻo ia naʻe folofola kia Mōsese, ke ne ngaohi ia ʻo fakatatau ki he fakatātā kuo ne mamata ki ai.
45 Le ƒe aɖewo megbe la, esi Yosua va zu kplɔla, eye wòho aʋa ɖe dukɔwo ŋu la, wokɔ agbadɔ sia yi woƒe nɔƒe yeye si wonɔ la, eye wowɔ eŋuti dɔ va se ɖe Fia David ŋɔli.
ʻAia naʻe ʻomi ʻe heʻetau ngaahi tamai mo Siosiua ki he fonua ʻoe kakai Senitaile, ʻakinautolu naʻe kapusi ʻe he ʻOtua mei he ʻao ʻo ʻetau ngaahi tamai, ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ʻo Tevita,
46 Mawu yra Fia David ŋutɔ, eye David hã bia be Mawu naɖe mɔ na ye yeatu gbedoxɔ gã aɖe si anɔ anyi tegbee la na eya Yakob ƒe Mawu la.
ʻAia naʻe ʻofeina ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua, pea ne holi ke ne ʻilo ha nofoʻanga mo e ʻOtua ʻo Sēkope.
47 Ke David ƒe vi Solomo boŋue nye ame si va tu gbedoxɔ la nɛ.
Ka naʻe langa ʻe Solomone ʻae fale moʻona.
48 “Ke hã la, Mawu Dziƒoʋĩtɔ la menɔa gbedoxɔ si amegbetɔ ŋutɔ tsɔ eƒe asi tui la me o, elabena Mawu ŋutɔ gblɔ to eƒe Nyagblɔɖila Yesaya dzi be,
“Ka ʻoku ʻikai nofo ʻae Fungani Māʻolunga ʻi he ngaahi fale kuo ngaohi ʻaki ʻae nima; ʻo hangē ko e lea ʻae palōfita,
49 “‘Nye fiazikpuie nye dziƒo, eye anyigbae nye nye afɔɖodzinu. Aƒe ka ƒomevi koŋ ame ate ŋu atu nam? Aƒetɔ la gblɔe. Alo Afi ka nye gbɔɖemeƒe anɔ?
‘ʻOku pehē ʻe he ʻEiki, Ko hoku nofoʻa ʻae langi, pea ko hoku tuʻungavaʻe ʻa māmani: ko e hā ʻae fale te mou langa moʻoku? pea ko e hā hoku mālōlōʻanga?
50 Alo Menye nye asie wɔ esiawo katã oa?’
ʻIkai naʻe ngaohi ʻe hoku nima ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē?’
51 “Mi tosesẽtɔ siawo, ɖe wòle be miasẽ dzime atsi tsitre ɖe Gbɔgbɔ Kɔkɔe la ŋu ɣe sia ɣia? Ɛ̃, Alea tututu mia tɔgbuiwo wɔe nye esi, eye eya ƒomevi ko wɔm miawo hã miele.
“ʻAe kau kia kekeva, pea taʻekamu ʻae loto mo e telinga, ʻoku mou tekeʻi maʻuaipē ʻae Laumālie Māʻoniʻoni: ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi tamai.
52 Mitɔ asi nyagblɔɖila si yome mia tɔgbuiwo meti hewɔ fui o la dzi nam. Wowu nyagblɔɖila siwo gblɔ Dzɔdzɔetɔ la ƒe vava ɖi eye miawo hã miede ame sia asi, eye miewui.
Ko e palōfita fē naʻe ʻikai fakatangaʻi ʻe hoʻomou ngaahi tamai? Pea kuo nau tāmateʻi ʻakinautolu naʻe muʻaki fakahā ʻae haʻu ʻoe Toko Taha Angatonu; ʻaia kuo mou toki lavakiʻi mo tāmateʻi:
53 Ɛ̃, togbɔ be mawudɔlawoe tsɔ Mawu ƒe seawo vɛ na mi hã la, mieɖo koŋ gblẽ seawo to wo dzi dada me.”
ʻAkimoutolu naʻe maʻu ʻae fono ʻi he ʻao ʻoe kau ʻāngelo, kae ʻikai fai ki ai.”
54 Stefano ƒe nya sia tɔ dzi na Yudatɔwo ƒe kplɔlawo ŋutɔ. Wodo dziku vevie henɔ nyanyram le wo ɖokuiwo me.
Pea kuo nau fanongo ki he ngaahi meʻa ni, naʻe tekelili honau loto ʻi he ʻita, pea nau fakalili honau nifo kiate ia.
55 Ke Stefano, ame si me Gbɔgbɔ Kɔkɔe la yɔ fũu la li eƒe ŋkuwo ɖe dzi gãa, ekpɔ Mawu ƒe ŋutikɔkɔe gã la, eye Yesu nɔ tsitre ɖe Mawu ƒe nuɖusime.
Ka naʻe pito ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, pea sio fakamamaʻu ia ki he langi, ʻo ne mamata ki he nāunau ʻoe ʻOtua, mo Sisu ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua,
56 Stefano gblɔ na ameha la be, “Mikpɔ ɖa, mekpɔ dziƒo nu ʋu, eye Amegbetɔ Vi la tsi tsitre ɖe Mawu ƒe nuɖusime.”
ʻO ne pehē, “Vakai, ʻoku ou mamata ki he langi kuo matangaki, mo e Foha ʻoe tangata ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua.”
57 Nya sia gado dziku na wo ŋutɔ, ale wo katã wotsɔ woƒe asiwo xe to me be yewomagase nya aɖeke o. Wodze Stefano dzi henɔ ɣli dom be ame aɖeke megase eƒe nya o.
Pea naʻa nau toki kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, mo tāpuni honau telinga, ʻo feʻohofi fakataha kiate ia,
58 Emegbe la, wohee do goe le dua me be yewoaƒu kpee wòaku. Ɖasefowo kple amewulawo ɖe woƒe awuwo na ɖekakpui aɖe si woyɔna be Saulo la be wòakpɔ wo dzi na yewo.
ʻO lī ia ki he tuaʻā kolo, mo tolongaki ʻaki ʻae maka: pea naʻe tuku hifo ʻe he kau fakamoʻoni honau kofu ʻi he vaʻe ʻoe talavou, ko Saula hono hingoa.
59 Esi wonɔ kpe fum Stefano la, edo gbe ɖa gblɔ be, “Aƒetɔ Yesu, xɔ nye gbɔgbɔ.”
Pea naʻa nau tolongaki ʻa Setiveni, kae lotu pe ia, mo pehē, “ʻEiki Sisu, ke ke maʻu hoku laumālie.”
60 Emegbe la, edze klo eye wòdo ɣli gblɔ be, “Aƒetɔ, mègaɖo nu vɔ̃ sia teƒe na wo o.” Ale wòdze anyi heku.
Pea tuʻulutui ia, ʻo kalanga ʻaki ʻae leʻo lahi, “ʻEiki, ʻoua naʻa lau ʻae angahala ni kiate kinautolu.” Pea kuo ne leaʻaki ia, pea mohe. Pea naʻe loto lelei ʻa Saula ki heʻene mate.