< Dɔwɔwɔwo 27 >

1 Mlɔeba la, woɖoe be míadze mɔ ayi Italia kple tɔdziʋu. Wotsɔ Paulo kple gamenɔla bubu aɖewo de asi na Yulio si nye Kaisaro ƒe asrafowo ƒe amegã ɖeka be wòakplɔ wo ayii dedie.
Pea kuo pau ke mau folau ki ʻItali, naʻa nau tuku ʻa Paula mo e kau pōpula kehe ki [he tokotaha ]ko Suliusi hono hingoa, ko e ʻeikitau ʻi he “Kongakau ʻa ʻAokositusi.”
2 Míeɖo ʋu aɖe si tso Adramitio, eye wòyina tɔtɔ ge ɖe ʋudzeƒe geɖewo le Asia la hedze mɔ. Makedoniatɔ, Aristako si tso Tesalonika la hã nɔ ʋu la me kpli mí.
Pea naʻa mau heka ʻi he vaka mei ʻAtalamaito, naʻe te u folau ki he matātahi ʻo ʻEsia; pea naʻa mau fai ia, pea ko homau tokotaha ko ʻAlisitake, ko e Masitōnia mei Tesalonika.
3 Le ŋkeke evea gbe la, míeva ɖo Sidon. Asrafoawo ƒe amegã, Yulio nyo dɔ me na Paulo, ale be wòɖe mɔ nɛ wòɖi tsa de dua me ɖakpɔ xɔlɔ̃awo ɖa, eye wodi eƒe nu hiahiã aɖewo nɛ.
Pea pongipongi hake ai, naʻa mau tuku taula ʻi Saitoni. Pea naʻe ʻofa ʻa Suliusi kia Paula, ʻo ne tukuange ia ke ʻalu ki ʻuta, ke ne maʻu ʻae ʻofa ʻa hono kāinga.
4 Esi míegadze mɔ tso afi ma teti ko la, míedo abala to Kipro ƒukpo la ƒe anyiehe gome, elabena ya sesẽ aɖe ƒo va kpe mí.
Pea kuo mau fai lā mei ai, pea mau folau mo fakaū ʻi Saipalo, he naʻe tokai ʻae matangi.
5 Míeto Kilikia kple Pamfilia ŋu, eye míeva ɖi go ɖe Mira le Likia nuto me.
Pea kuo mau folau ʻi he tahi ʻo Silisia mo Pamifilia, pea mau aʻu atu ki Maila ʻi Lisia.
6 Le afi sia la, míaƒe kplɔla la kpɔ Egipte tɔdziʋu aɖe si tso Aleksandria yina Italia, eye míeɖoe.
Pea ʻilo ai ʻe he ʻeikitau ʻae vaka mei ʻAlekisānitia, naʻe te u folau ki ʻItali; pea naʻa ne fakaheka ai ʻakimautolu.
7 Míenɔ tsia dzi, eye míekpe fu ŋkeke geɖewo hafi va ɖo Knido gbɔ lɔƒo. Ya nɔ ƒoƒom sesĩe ale gbegbe be ɖeko míegbɔ eme to Salmone ʋudzeƒe la ŋu heyi Kreta.
Pea kuo ʻaho lahi mo ʻemau folau siʻi pē, he naʻe tokai ʻae matangi, pea kuo mau feʻunga nai mo Naitusi, pea ne mau folau ʻo fakaū ʻi Keliti, ʻo ofi ki Salamone;
8 Míenɔ ahom gã sia me wònɔ fu ɖem na mí alea heto fugo la ŋu ɖɔɖɔɖɔ va ɖo teƒe aɖe si woyɔna be “Ʋudzeƒe Nyui” la. Teƒe sia te ɖe Lasea dua ŋu.
Pea naʻe ʻikai mei tō ia, pea naʻa mau lava ki he potu ʻoku ui, Ko e taulanga lelei; ʻaia naʻe ofi ki ai ʻae kolo ko Lesea.
9 Míenɔ afi sia ŋkeke geɖewo. Le ɣeyiɣi siawo me la, ƒudzimɔzɔzɔ yi didiƒewo menɔ bɔbɔe o, elabena ƒea wu enu vɔ, eye ɣeyiɣi sia mee ahom sesẽwo tuna le ƒu dzi. Paulo kpɔe dze sii alea, ale wòyɔ tɔdziʋua kulawo hegblɔ na wo be,
Pea kuo ʻosi ʻae ngaahi ʻaho lahi, pea kuo hoko ʻo faingataʻa ʻae folau, koeʻuhi kuo hili ʻae ʻaukai, pea valokiʻi ʻe Paula,
10 “Amegãwo, edze nam abe ne míeyi míaƒe mɔzɔzɔ sia dzi fifia la, nya aɖe ava dzɔ ɖe mía dzi ene. Ɖewohĩ ʋua anyrɔ, eye míaƒe agbawo abu, amewo axɔ abi, eye ame aɖewo aku gɔ̃ hã.”
‌ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAe kau matāpule, ʻoku ou ʻilo ko e folau ni ʻe tuʻutāmaki mo kovi lahi, pea ʻoku ʻikai ki he ʻuta mo e vaka pē, ka ki heʻetau moʻui foki.”
11 Ke asrafowo, ame siwo ƒe kpɔkplɔ te gamenɔlawo nɔ la meɖo to Paulo o, ke boŋ wose tɔdziʋua kulawo ƒe amegã ƒe aɖaŋu boŋ.
Ka naʻe tui lahi ʻae ʻeikitau ki he toutai mo e ʻeiki vaka, kae ʻikai ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula.
12 Eye esi wònye be Ʋudzeƒe Nyui sia hã menyo tututu be woanɔ le vuvɔŋɔli me o ta la, tɔdziʋua me nɔla geɖewo lɔ̃ ɖe edzi be yewoadze agbagba ayi ŋgɔ, aɖo Foenike be yewoatsi afi ma le vuvɔŋɔli la. Foenike si nye Kreta ƒe ʋudzeƒe la trɔ mo de dzigbemeɣetoɖoƒe kple anyigbemeɣetoɖoƒe.
Pea koeʻuhi naʻe ʻikai lelei ʻae taulanga ke nau ʻi ai ʻi he faʻahitaʻu afā, pea pehē ʻe he tokolahi ke fusi taula, ʻo ʻahiʻahi ke nau lava ki Finesi, ke nau ʻi ai ʻi he faʻahitaʻu afā; ko e taulanga ia ʻi Keliti, pea ʻoku ava ia ki he tonga-hihifo mo e lulunga.
13 Le ɣe ma ɣi me tututu la, ya aɖe nɔ ƒoƒom tso anyigbeme gome, eye wòdze abe enyo be míadze mɔ ene eya ta wodo abalawo, eye míedze mɔ henɔ go ŋu tom to Kreta ŋkume kekeake.
Pea ʻi he angi iiki ʻae matangi tonga, pea nau pehē, kuo nau lavaʻi ia, naʻa nau fusi taula, ʻo folau ʻo ofi ki Keliti.
14 Sẽe ko la, yame trɔ zi ɖeka, eye ahom sesẽ aɖe si woyɔna be “anyigbemeɣetoɖoƒeya” la ƒo kpe mí tso ƒukpo la dzi.
Ka kuo fuofuoloa siʻi pē, pea puke ʻae matangi mālohi, ʻoku ui ko e “ʻUlokitone.”
15 Ahom la lɔ ʋu la ɖe nu, ale be ʋua kulawo ɖe asi le eŋu nɛ, eye wòkplɔ mí dzoe.
Pea ʻi he moʻua ai ʻae vaka, mo e ʻikai faʻa fakatauala, naʻa mau hafu ai.
16 Mlɔeba la, mieto ƒukpo sue aɖe si woyɔna be “Kauda” la godo, eye to agbagbadzedze geɖe me la, wote ŋu he tɔdziʋu sue si woti kae ɖe ʋu si míeɖo ŋu la,
Pea ʻi heʻemau folau ʻo fakaū ʻi he motu ʻoku ui ko Kalauta, naʻe faingataʻa ʻaupito ʻemau maʻu mai ʻae vaka fokotuʻu:
17 eye wobla tsɔdziʋu la sesĩe be wòagaʋã alo anɔ ʋuʋum o. Tɔdziʋua kulawo nɔ vɔvɔ̃m be míaƒe ʋua ava ɖo ba alo asi ke le Afrika ƒuta, eya ta woɖiɖi abalawo, ale ya kɔ mí ɖe nu heyii.
Pea kuo nau fusi hake ia, pea nau tāliu, ʻo haʻihaʻi ʻae vaka: pea tuku fanā, ko e manavahē naʻa toka [ʻae vaka ]ʻi he ʻoneʻone holo, pea mau hafu pe.
18 Esi ŋu ke, eye ahom la nu ganɔ sesẽm ɖe edzi la, ʋua kulawo fɔ agbawo ƒu gbe ɖe ƒua me.
Pea ʻi heʻemau mātuʻaki tōmohopo ʻi he afā, ʻo pongipongi ai, naʻa nau tolo;
19 Le ŋkeke etɔ̃a gbe la, wofɔ dɔwɔnu siwo katã le ʋua me la hã ƒu gbe ɖe ƒua me.
Pea ʻi hono ʻaho tolu, naʻa nau laku ʻaki honau nima ʻae alanga vaka.
20 Ahom la nu gasẽ ɖe edzi hena ŋkeke geɖewo, eye míete ŋu kpɔ ɣe alo ɣletiviwo le dziŋgɔli me gɔ̃ hã o. Esia na be míebu mɔkpɔkpɔ keŋkeŋ.
Pea ʻi he ʻikai hā mai ʻae laʻā pe ko e fetuʻu ʻi he ngaahi ʻaho lahi, pea ʻalo ʻae afā, naʻe mole ʻiate kimautolu ʻae ʻamanaki ki he moʻui.
21 Anɔ abe ŋkeke nanewo nye esi ene, ame aɖeke meɖu naneke o, ke mlɔeba la, Paulo yɔ ʋua me nɔlawo ƒo ƒu, eye wògblɔ na wo be, “Ɖe miese nye gbe, eye míetsi Kreta la, anye ne dzɔgbevɔ̃e sia mava mia dzi o.
Pea kuo fuoloa mo e ʻaukai pē, pea toki tuʻu hake ʻa Paula ʻi honau ʻao, ʻo ne pehē, “ʻAe kau matāpule, naʻe totonu hoʻomou tui mai kiate au, ke ʻoua naʻa fusi taula ʻi Keliti, ke hoko ai ʻae kovi mo e maumau ni.
22 Ke milé dzi ɖe ƒo elabena togbɔ be tɔdziʋua anyrɔ hã la, mía dometɔ aɖeke mele tsɔtsrɔ̃ ge o.
Ka ko eni, ʻoku ou pehē atu kiate kimoutolu, “ke mou fiemālie: koeʻuhi ʻe ʻikai mate ha taha ʻiate kimoutolu, ka ko e vaka pē.
23 Elabena le zã si va yi me la, nye Mawu si mesubɔna la ɖo eƒe dɔla ɖe gbɔnye wòva gblɔ nam be,
He naʻe tuʻu ofi mai kiate au ʻi he poōni ha ʻāngelo ʻae ʻOtua, ʻaia ʻoku ʻaʻana au, pea ko ia ʻoku ou tauhi.
24 ‘Paulo, mègavɔ̃ o, elabena àva ɖo Kaisaro gbɔ dedie be wòadrɔ̃ ʋɔnu wò. Gawu la, Mawu se wò gbedodoɖa, eya ta ame siwo katã le ʋua me kpli wò la atsi agbe’
‌ʻO ne pehē mai, ‘ʻE Paula, ʻoua naʻa ke manavahē; he te ke aʻu atu koe ki he ʻao ʻo Sisa:
25 Eya ta nɔvinyewo, milé dzi ɖe ƒo, elabena mexɔ Mawu dzi se nyuie eye menya be nu si wògblɔ la ava eme tututu.
Ko ia ʻae kau matāpule, ke mou fiemālie: he ʻoku ou tui ki he ʻOtua, ʻe fai ʻo hangē ko e meʻa kuo tala mai.”
26 Ke ele na mí be míadze go ɖe ƒukpo aɖe dzi.”
Ka ʻe tūkia ʻakitautolu ʻi ha motu ʻe taha.
27 Tɔdziʋu la ƒe gbagbã le míaƒe ƒudzinɔnɔ ƒe ŋkeke wuienelia ƒe zãtitina lɔƒo, esi ahom la ganɔ mía nyamam le Adria ƒu me la, ʋua kulawo bu xaa be yewote ɖe anyigba aɖe ŋu.
Pea kuo kakato ʻae pō ʻe hongofulu ma fā, pea kuo mau hafu fano ʻi he tahi ʻo ʻAtilia, pea tuʻuapō nai, pea mahalo ʻae kau vaka kuo nau ofi ki ha fonua;
28 Ale woda dzidzeka ɖe ƒua me, eye wokpɔ be tso ƒua dzi yi egɔme anɔ abe mita blaetɔ̃-vɔ-etɔ̃ ko ene. Sẽe la, wogadae eye azɔ la, wokpɔ be anɔ afɔ blaasiekɛ pɛ ko.
Pea naʻa nau tukutuku, pea ʻilo ko e ofa ʻe uangokumi: pea kuo nau ngaholo siʻi atu, pea toe tukutuku, pea ʻilo ko e ofa ʻe tekumi mā nima.
29 Ʋua kulawo nya be madidi hafi míava ɖi go o, ke esi wonɔ vɔvɔ̃m be ɖewohĩ míava ɖi go ɖe agakpewo dome ta la, woda seke ene ɖe ʋua me hedo gbe ɖa na agu ƒe dzedze.
Pea naʻa nau manavahē telia naʻa mau toka ʻi ha hakau, pea nau lī ʻae taula ʻe fā ʻi he taumuli, mo nau fakaʻamu ki he ʻaho.
30 Ʋua kula aɖewo wɔ ɖoɖo be yewoasi le tɔdziʋu la me ale woɖiɖi tɔdziʋu sue la ɖe tsia dzi abe seke da ge woyina ene.
Pea naʻe fai ke feholaki ʻae kau kauvaka mei he vaka, he naʻa nau tuku hifo ʻae vaka fokotuʻu ki tahi, ʻo hangē ko haʻanau fie ʻave taula ki he taumuʻa;
31 Ke Paulo gblɔ na asrafoawo kple woƒe amegã be, “Mía tɔwo, ne mia dometɔ aɖe dzo le tɔdziʋua me la, matsi agbe o.”
Ka naʻe pehē ʻe Paula ki he ʻeikitau mo e kau tau, “Kapau ʻe ʻikai nofo ʻakinautolu ni ʻi he vaka, ʻe ʻikai te mou moʻui.”
32 Ale asrafoawo lã ka si wosa ɖe tɔdziʋu sue la ŋu be wòge dze tsia dzi.
Pea naʻe toki tutuʻu ʻe he kau tau ʻae maea ʻoe vaka fokotuʻu, pea ʻauhia ia.
33 Le fɔŋli la, Paulo gblɔ na ameawo be, “Mía tɔwo, kɔsiɖa eve sɔŋ enye esi ame aɖeke meɖu naneke o
Pea kuo ofi ʻae ʻaho, pea kole ʻa Paula kiate kinautolu kotoa pē ke nau kai, ʻo ne pehē, “Ko hono hongofulu ma fā eni ʻoe ʻaho mo hoʻomou nofo, ʻo taʻefai-hoʻomou-keinanga.
34 eya ta meɖe kuku na mi, miɖe dzi ɖi ne miaɖu nu, elabena naneke mele dzɔdzɔ ge ɖe mía dometɔ aɖeke dzi o.”
Pea ko ia ʻoku ou kole kiate kimoutolu ke mou kai; ke mālohi ai homou sino: koeʻuhi ʻe ʻikai tō ʻi he ʻulu ʻo homou tokotaha ha tuʻoni louʻulu ʻe taha.”
35 Azɔ Paulo ŋutɔ tsɔ abolo aɖe, eye esi wòdo gbe ɖa, da akpe na Mawu ɖe eta vɔ la, eka ɖe heɖu.
Pea kuo pehē ʻene lea, pea ne toʻo ʻae mā, ʻo fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē: pea kuo ne pakiʻi ia, pea ne kamata kai.
36 Nu sia do ŋusẽ ʋua me nɔlawo katã, ale be ame sia ame di nane de nu me azɔ.
Pea naʻa nau toki fiefia kotoa pē, pea kai foki ʻekinautolu.
37 Ʋua me nɔlawo katã ƒe xexlẽme anɔ ame alafa eve blaadre-vɔ-ade.
Pea naʻa mau toko uangeau mo e toko fitungofulu ma toko ono ʻi he vaka.
38 Esi woɖu nu ɖi ƒo vɔ la, wolɔ bli kotoku mamlɛawo katã ƒu gbe ɖe ƒua me be ʋua nanɔ wodzoe ale be wòaganyrɔ o.
Pea hili ʻenau fakamaʻamaʻa ʻae vaka, ʻo tolo ʻae uite ki tahi.
39 Esi ŋu ke la, womekpɔ anyigba dze si o, elabena afu do, gake wokpɔ ƒuta ƒe afi aɖe ɖaa. Esia na be wonɔ ta me bum be ne yewoate ŋui la ne yewoatrɔ ʋu la ayi afi ma.
Pea ʻi heʻene ʻaho, naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻae fonua: ka naʻa nau vakai ki he ava naʻe ai hono fanga, pea naʻa nau holi ʻo kapau ʻe mafai, ke fakaʻoho ai ʻae vaka.
40 Mlɔeba la, woɖoe be yewoatee akpɔ, ale wolã sekeawo hegblẽ wo ɖe ƒua me, wotu kuɖɔkawo hã, eye wodo abala heɖo ta gota.
Pea kuo nau motuhi ʻae ngaahi taula, ʻo tuku pe ʻi tahi, pea veteange ʻae taufoe ʻoe foheʻuli, ʻonau fai ia, ke ʻalu ki ʻuta.
41 Ke dzɔgbevɔ̃etɔe la, tɔdziʋu la si ke. Eƒe ŋgɔgbe lɔƒo tsi teƒe ɖeka, ale be ahom la hã nɔ eƒe megbe lɔƒo kakam.
Pea naʻa nau tō ki he potu ʻoku fetaulaki ai ʻae tahi ʻe ua, ʻonau fakatoka ai ʻae vaka; pea naʻe toka maʻu ʻae taumuʻa, pea ʻikai faʻa ueʻi, ka naʻe maumau hono taumuli ʻe he mālohi ʻoe peau.
42 Esi wòdzɔ alea ko la, asrafoawo gblɔ na woƒe amegã be wòaɖe mɔ na yewo yewoawu gamemɔlawo katã, ale be wo dometɔ aɖeke nagadzo dze ƒua me, aƒu tsi asi dzo le yewo gbɔ o.
Pea naʻe fakakaukau ʻae kautau ke tāmateʻi ʻae kau pōpula, telia naʻa kakau ha niʻihi, ʻo hao.
43 Ke le esi woƒe amegã, Yulio di be yeaɖe Paulo ƒe agbe ta la, melɔ̃ ɖe woƒe susu si wodo ɖa la dzi o. Ke boŋ eɖe gbe be ame siwo nya tsiƒuƒu la nadze agbagba aƒu tsi ayi gota.
Ka naʻe fie fakamoʻui ʻa Paula ʻe he ʻeikitau mei honau loto, ko ia ne ne taʻofi ʻakinautolu; ʻo ne fekau kiate kinautolu ʻoku faʻa kakau ke nau hopo, ʻo muʻomuʻa ki ʻuta:
44 Ke ame mamlɛawo dometɔ aɖewo nanɔ ʋuƒowo dzi, eye bubuwo hã nanɔ ʋua ƒe kakɛwo dzi ayi gota. Ale ame sia ame dze agbagba alea ɖo gota dedie.
Pea ko hono toe, ko e niʻihi ʻi he laupapa, ko e niʻihi ʻi he ngaahi meʻa ʻoe vaka. Pea fai fai ia pea mau hao kotoa pē ki ʻuta.

< Dɔwɔwɔwo 27 >