< Dɔwɔwɔwo 16 >
1 Teƒe gbãtɔ si Paulo kple Sila de lae nye Derbe. Emegbe la, woyi Listra. Le afi sia la, wodo go nusrɔ̃la aɖe si ŋkɔe nye Timoteo, ame si dada nye Yudatɔ kple xɔsetɔ, ke fofoa nye Grikitɔ.
U Pauli vope akhincha khu Derbe nu Lystra; bakho alepo onkhongi uvealangagwa Timotheo, ale n-demi aveakholiwe nu vanine va Uyahudi alemwedekhi nu dadaye ale Mgiriki.
2 Timoteo nye ɖekakpui aɖe si ƒe dɔwɔwɔ dze kristotɔ siwo le Listra kple Ikonio la ŋu ŋutɔ.
Avanu va Listra nu Ikonia vamwedikhe vononu.
3 Le esia ta la, Paulo bia tso esi be wòadze yewo yome le yewoƒe mɔzɔzɔ la me. Hafi woadze mɔ la, Paulo tso aʋa na Timoteo be wòaganye nuɖianu na Yudatɔ siwo le nuto la me o, elabena ele nyanya me na ame sia ame be Helatɔe nye Timoteo fofo.
Pauli akhanogwa ukhuta elongonche neve, pwu akhantola nu khunkegeta ulwa khuva Wayahudi avale ukhwa vammanyile ukhuta udadaye Mgiriki.
4 Azɔ woyi woƒe mɔzɔzɔ dzi henɔ tsatsam le duwo me. Afi sia afi si woɖo la, wogblɔa nya siwo dzi apostolowo kple hamemegãwo ɖo kpee le Yerusalem la na wo be woalé wo me ɖe asi.
Vwuviluta vakhagenda mu miji nukhulagela mu- mipelela ukhwedekha indagelo incho inchasimbiwe na vasukhiwa na vavakha vakhju Yelusalemu.
5 Esia na be hameawo tsi ɖe edzi le xɔse me, eye woƒe xexlẽme hã dzi ɖe edzi.
Pwu imipelela gekhahangala mu lukungu na vedekhi vakhava vingi amanchuva goni.
6 Tso afi ma la, woyi Frigia kple Galatia nuto me, elabena Gbɔgbɔ Kɔkɔe la meɖe mɔ na wo be woayi Asianyigba dzi le ɣeyiɣi sia me o.
Pauli nevanine vakhaluta khu Firigia na khu Galatia, ulwa khuva Umepo va Nguluve avabenchiche ukhulombelela elimenyu okhwa khu Asia.
7 Woto Misia liƒo dzi heyina Bitinia lɔƒo. Ke Yesu ƒe gbɔgbɔ gaxe mɔ na wo, eya ta womete ŋu yi Bitinia o,
Vwu valepakhifikha Misia, vakhagela ukhuluta khu Bithinia, pwu Umepo va Yiisu akhavabencha.
8 ke boŋ woto Misia nuto me heyi Troa.
Pwu vakhalutanincha pa Misisa vakhincha pa Troa.
9 Le gbe ma gbe ƒe zã me la, Paulo kpɔ ŋutega aɖe. Ekpɔ ame aɖe si tsi tsitre ɖe Makedonia le Helanyigba dzi nɔ kuku ɖem nɛ be, “Tso ƒu la nàva mía gbɔ le Makedonia afi sia, ne nàva kpe ɖe mía ŋu.”
U Pauli akhagogwa pakhelo, pale nu munu va Makedonia emile, alekhwelanga ukhuta, “Mwinchage mututange khu Makedonia”.
10 Enumake míeɖoe be míayi Makedonia, elabena edze na mí kɔtɛe be Mawu le mía ɖom ɖe afi ma be míaɖagblɔ nyanyui la.
Pauli vwu agogilwe, pwu tukhetesania ukhuluta khu Makedonia, akhalumanya ukhuta u-Nguluve atwelangile ukhuluta khulumbelela elimenyu.
11 Míeɖo tɔdziʋu le Troa va Samotrake, eye le ŋkeke evea gbe la, míeva ɖo Neapoli.
Pwu tukhahega khu Troa, tukhaluta khu Samothrake, ne elinchuva elekhongile tukhafikha khu Neapoli.
12 Mlɔeba la, míeva ɖo Filipi si nye Romatɔwo ƒe du aɖe si le Makedonianyigba ƒe liƒo dzi tututu. Míenɔ afi ma ŋkeke geɖewo.
Ukhohuma apo tukhaluta khu Filipi ugwale nnjini gwa Makedonia, gwale nnjini ugwa emelivwagwa nava Rumi pwu tukhatama amanchuva madebe.
13 Le Dzudzɔgbe dzi la, míeyi tɔsisi aɖe si didi tso dua gbɔ vie la to, afi si míese be ame aɖewo ƒoa ƒu ɖo doa gbe ɖa le, eye gbe ma gbe la, míegblɔ mawunya na nyɔnu siwo va teƒea.
Elinchuva lya Sabato, tukhaluta khonji tukhagenda mu- ndogasi, pakho twasagile ukhuta piva pakhovombela ulwesayo. Twatamile pasi nu khunchova na vadala avainchile popaninie.
14 Nyɔnu siawo dometɔ ɖekae nye Lidia, si nye avɔdzrala aɖe tso Tiatira. Enye mawuvɔ̃la xoxo, eye esi Paulo nɔ nu ƒom la, Mawu ʋu eƒe dzi, eye wòxɔ nya siwo katã Paulo gblɔ la dzi se.
Udala yomo aveaelangagwa Lidia, akonchega e zambarau, akhomile khu Tiatria, unyakhwisaya khwa Nguluve, atopalekhinche. Untwa akhadendula enumbula ya mwene akhavekhe amamenyu aganchovwagwa nu Pauli.
15 Esia ta míede mawutsi ta na eya kple eƒe aƒemetɔwo katã, eye emegbe la, ekpe mí be míava dze yeƒe aƒe me. Lidia gblɔ na mí be, “Ne miexɔe se tututu be menye Aƒetɔ la dzixɔsela vavã la, ekema miva dze gbɔnye.” Eƒoe ɖe mía nu ʋuu va se ɖe esime míelɔ̃ ɖadze egbɔ.
Vwu onchiwe, umwene nu vunchenge vwa mwene, akhatudova ukhuta “nelemwedekhi khwa Ntwa, nikhovadova mwingele nu khutama khulyone”. Akhatovadova fincho.
16 Gbe ɖeka la, esi míenɔ mɔ dzi yina gbedoɖaƒe le tɔa to la, míedo go dɔlanyɔnuvi aɖe si me gbɔgbɔ vɔ̃ nɔ, eye wòtea ŋu kaa nu na amewo, eye to esia me wòwɔa ga geɖe ŋutɔ na eƒe aƒetɔ, elabena kluvi wònye.
Vwu twilota pa khwesaya, ung'enja yomo oveale ni mepo indagwunchi akhagane nufwe. Agegile u munu va mwene uvukhavi mu - mbulagunchi.
17 Ɖetugbi sia nɔ Paulo kple mía yome nɔ ɣli dom be, “Ame siawo la, Mawu Dziƒoʋĩtɔ la ƒe dɔlawo wonye, eye ɖe wova be yewoafia ale si miawɔ be miakpɔ ɖeɖe la mi.”
Udala ayo akhankonga uPauli paninie nufwe alekhuywega ukhuta “Ava gosi vavombi va Nguluve umbakha, vikhovavola umwe elimenyu lya vwupokhi”.
18 Ɖetugbi la wɔ nu sia ŋkeke geɖe, ke gbe ɖeka la, eva glo Paulo, ale wòtrɔ ɖe ɖetugbi la ŋu heblu ɖe gbɔgbɔ vɔ̃ si le eme la ta be, “Mele gbe ɖem na wò le Yesu Kristo ƒe ŋkɔ me be nàdo go le ɖetugbi sia me fifi laa!” Gbɔgbɔ vɔ̃ la do go le eme enumake.
Akhavomba evo amanchuva mingi, uPauli lya nkaliunche elyoavombaga, akhasyefukha nukhunchivola imepo, “Nikhoholagela khu litawa lya Yiisu ukhume khu dala ayo.” Imepo nchikhahuma nu khundekha udala.
19 Nuwɔna sia do dziku na ɖetugbi sia ƒe aƒetɔwo, elabena wobu woƒe gakpɔmɔnu. Le esia ta la, wona wolé Paulo kple Silas hekplɔ wo yi dumegãwo ƒe ŋkume le dutoƒo.
Avavakha va mwene vuvavwene ukhuta uvwutang'eli vwukhegile vakhavinata uPauli nu Sila nu khuluta navo khu sokhoni khuvene - avavakha va selekhali.
20 Wotso wo nu le ʋɔnudrɔ̃lawo ŋkume be, “Yudatɔ siawo va le to gblẽm na amewo le dua me
Vwu vafikhe navo khuvahegi, vakhata, “Avagosi ava Wayahudi vivomba amatata amavakhe pa nnjini gweto.
21 be woawɔ nu siwo tsi tsitre ɖe Romatɔwo ƒe sewo ŋu.”
Vimanyisya imbombo nchicho sio lulagelololwa satwaopele khu Varumi.”
22 Kasia, ameha gã aɖe va ƒo ƒu tsi tsitre ɖe wo ŋu. Ʋɔnudrɔ̃lawo na be wodze woƒe awuwo, eye woɖe gbe be woaƒo wo kple ati.
Ululundamano lukhava khenyume nu Pauli nu Sila, avakhegi vakhadyefula emiendegya vene nu khuvafula vakopiwe, ni mbekhe.
23 Esi woƒo wo wòte wo ŋu nyuie la, wotsɔ wo de gaxɔ me, eye wogblɔ na gaxɔdzikpɔla vevie be wòakpɔ wo dzi nyuie.
Vwu vakopiwe ni mbekhe nyingi, vakhahelekhwa mu - khekongwa - nu kuvalagela avasikhali ukhuvalolela vononu.
24 Le esia ta la, gaxɔdzikpɔla hã mefe kpli wo kura o. Etsɔ wo de gaxɔa ƒe gogloeaƒe ke, eye wòde ga afɔ na wo sesĩe.
Vwu vapokhile ululagelo, avasikhali va nkekongwa akhevingenche mu - kheyumba ekhya gati, akhavakonga amahunde ga vene khuhwa avavekhile.
25 Le zã bliboa me la, Paulo kple Silas wonɔ gbe dom ɖa, nɔ ha dzim, nɔ Mawu kafum. Gaxɔmenɔla bubuawo hã nɔ woƒe hawo sem.
Emisekhe gya pakhelo pagati, uPauli nu Sila vakekwisaya nu khwimba inyemboincha khuginia uNguluve khunu avakhongwa avange vikhovapolehencha,
26 Le zã ga wuieve me lɔƒo la, anyigba ʋuʋu sesĩe, eye gaxɔ blibo la ƒe gɔmeɖokpewo ʋuʋu kpekpekpe, ʋɔtruawo katã ʋu le wo ɖokuiwo si, eye ga si wode gaxɔmenɔla ɖe sia ɖe la ɖe ɖa.
Pwu khehahomela ekhesenyende ekhevakha ekhekhongwa, ne minyororo gya vakhongwa voni gekhasupuliwa.
27 Esi gaxɔdzikpɔla nyɔ tso alɔ̃ me, eye wòkpɔ be ʋɔtruawo katã nɔ ʋuʋu ɖi la, vɔvɔ̃ ɖoe, elabena ebu be gamenɔlawo katã si dzo. Le esia ta la, eɖe eƒe yi le aku me be yeawu ye ɖokui.
Ondoleli va khekongwa akhasisimukha ukhuhuma mu - tulo pwu akhavona emilyango gyoni egya khekongwa; gedenduliwe akhatola emundu ya mwene anogwaga ukhwebuda ulwa khuva asagile ukhuta avakhongwa voni vanyilile,
28 Ke Paulo do ɣli gblɔ nɛ be, “Nɔvi, mègawɔ nu vevi ɖokuiwò o; mí katã míele afi sia.”
Pwu, uPauli akhaywega khu limenyu elivakha, akhata “usite ukhwelemanche ulwa khuva twe voni potole apa”.
29 Enumake gaxɔdzikpɔla la bia akaɖi; eƒu du yi ɖe eme, eye wòdze klo ɖe Paulo kple Silas ƒe afɔ nu le dzodzom nyanyanya.
Ondoleli va khekongwa akhadova alumuli akhingela mu - khekongwa na mbeve, alekhutetema nu khudwada, akhafugama pa Pauli nu Sila,
30 Ekplɔ wo do goe hebia be, “Aƒetɔwo, nu kae le nam be mawɔ be makpɔ ɖeɖe?”
akhavakhomia khunji akheta, “Vavakhanevombe khehi nekhave uwupokhi?”
31 Woɖo eŋu nɛ be, “Xɔ Aƒetɔ Yesu dzi se, ekema wò kple wò aƒe blibo la miakpɔ xɔxɔ.”
Avene vakhambala ukhuta, “Mwedekhe Untwa uYiisu pwu vwikheva uvwupokhi nu vunchenge.”
32 Wogblɔ Aƒetɔ la ƒe nya na eya kple eƒe aƒemetɔwo katã.
Vakhanchova elimenyu lya Ntwa khumwene, paninie na vanu voni avambunchenge vwa mwene,
33 Le zã ma ke me la, gaxɔdzikpɔla klɔ woƒe abiwo na wo, eye enumake wode mawutsi ta na eya kple eƒe aƒe blibo la.
Ondoleli va khekongwa akhavatola ekhelo ela, akhavakhalafya mumwa valemile, omwene paninie navanu va mumbunchenge vwa mwene valihonchiwa.
34 Ena nu wo woɖu, eye aƒea me tɔwo katã yɔ fũu kple dzidzɔ, elabena wotrɔ zu Mawu dzi xɔselawo.
Akhavagega uPauli nu Sila mumbunchenge uvwa mwene nukhuvatelekhela ekhahulya. Pwu akhava lulokhovokho ulwakhe paninie navanu va mbunchenge vwa mwene ulwakhuva vamwedikhe uNguluve.
35 Le ŋdi me la, ʋɔnudrɔ̃lawo ɖo kpovitɔwo ɖe gaxɔdzikpɔla la kple gbeɖeɖe sia be, “Ɖe asi le ŋutsu mawo ŋu ne woadzo.”
Guvile gufikhe umusi, avakhegi vakhasuha avanu khu ndoleli vakhekongwa ukhuta, “Ovatavule avanu vala valotage”,
36 Gaxɔdzikpɔla la gblɔ nya la na Paulo be, “Ʋɔnudrɔ̃lawo ɖo gbe ɖa be woaɖe asi le wò kple Sila ŋuti, eya ta miate ŋu adzo azɔ. Miyi le ŋutifafa me.”
Ondoleli va khekongwa akhambula uPauli amamenyu ago ukhuta, “Avakhegi vasukhile ukhuta mukhegage: mukhome khunji mulotage nulunon'chehencho.”
37 Ke Paulo gblɔ na kpovitɔwo be, “Woƒo mí le dutoƒo ʋɔnumadrɔmadrɔ̃e togbɔ be míenye Romatɔwo hã; wode mí gaxɔ me, ke azɔ la, woaɖe mí ado goe le adzamea? Gbeɖe! Ɖeko woawo ŋutɔ nava hafi woakplɔ mí adoe.”
Pwu Pauli akhavavola, “Vatotovile pa vuvalafu, avanu vavo Varumi khetatukhega nu khulamula ukhutukhonga mu khekongwa; leno vinogwa ukhutuhomia khuvutitu? Ate, satukhwedekha, vinche vavo vatokhomie apa”.
38 Kpovitɔ siwo wodɔ ɖo ɖe gaxɔdzikpɔla gbɔ la trɔ va gblɔ Paulo ƒe nya la na ʋɔnudrɔ̃lawo, eye vɔvɔ̃ ɖo wo ŋutɔ esi wose be Paulo kple Sila nye Romatɔwo ta.
Avaloleli vakhavavola avakhegi amamenyu gala, avakhegi vakhadwada vavile valumanyile ukhuta uPauli nu Sila vale Varumi.
39 Dumegãwo ɖe abla va wo gbɔ le gaxɔ la me, eye woɖe kuku na wo be woado go adzo le dua me.
Avakhagi vakhinche khuhovadova vakhome vwu vavakhominche khunji khukhekongwa vakhadova uPauli nu Sila vakhome khunji ya khelunga khavo.
40 Wodo go le gaxɔ la me. Ale Paulo kple Sila trɔ yi Lidia ƒe aƒe me, eye xɔsetɔwo va ƒo ƒu ɖe wo ŋu, eye wogagblɔ nyanyui la na wo hafi dzo le dua me.
Pwu uPauli nu Sila vakhahuma khunji uhukhekongwa vakhinja mu mbunchenge uvwa Lidia. Pauli nu Sila vovavavwene avalokholo vakhavapa amakha mu numbula nu khuhega mu khelonga ekhyo.