< Korintotɔwo 1 7 >
1 Nya siwo miebiam le agbalẽ si mieŋlɔ ɖo ɖem me la ƒe ŋuɖoɖoe nye be ne ŋutsu aɖe meɖe srɔ̃ o la, megblẽ naneke o,
Pea ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻa mou tohi ai kiate au: ʻOku lelei ki he tangata ke ʻoua naʻa ala ki ha fefine.
2 gake le ahasiwɔwɔ ta la, enyo be ame naɖe srɔ̃, ŋutsu ɖe sia ɖe kple etɔ; nenema kee nye nyɔnu ɖe sia ɖe hã, ale be ame aɖeke nagawɔ nu vɔ̃ o.
Ka koeʻuhi telia ʻae feʻauaki, ke maʻu ʻe he tangata taki taha hono uaifi ʻoʻona, pea ke maʻu ʻe he fefine taki taha hono husepāniti ʻoʻona.
3 Ele na srɔ̃ŋutsu be wòakpɔ egbɔ be yemegblẽ ye srɔ̃ ɖi le go aɖeke me o, eye srɔ̃nyɔnu hã nawɔ nenema pɛpɛpɛ.
Ke ʻatu ʻe he tangata ʻaia ʻoku totonu ki hono uaifi: pea ke pehē pe ʻe he fefine foki ki hono husepāniti.
4 Ne nyɔnu ɖe srɔ̃ ko la, ekema megakpɔ ŋusẽ ɖe eƒe ŋutilã dzi o, ke boŋ srɔ̃a kpɔ ŋusẽ ɖe edzi, eye nenema ke srɔ̃nyɔnu hã kpɔ ŋusẽ ɖe srɔ̃ŋutsua ƒe ŋutilã dzi, ale ŋutsua mate ŋu awɔ nu si dze eya ŋutɔ ɖeɖe ko ŋu o.
ʻOku ʻikai ke pule ʻe he fefine ki hono sino ʻoʻona, ka ko hono husepāniti: pea ʻoku pehē foki ʻae tangata, ʻoku ʻikai ke pule ia ki hono sino ʻoʻona, ka ko hono uaifi.
5 Eya ta srɔ̃tɔwo nakpɔ egbɔ be yewomegblẽ yewo nɔewo ɖi o, negbe wo ame eve la wowɔ ɖoɖo tɔxɛ be yewoakpɔ ɣeyiɣi ado gbe ɖa. Emegbe la, mite kpe be Satana nagate mi akpɔ le ɖokuidzimaɖumaɖu ta o.
ʻOua naʻa mo fefaʻaoʻaki ʻakimoua, ka ʻi [hoʻomo ]felotoʻaki ʻi he ʻaho siʻi, koeʻuhi ke mo tukuange ʻakimoua ki he ʻaukai mo e lotu; pea mo toe fakataha, telia naʻa tauveleʻi ʻakimoua ʻe Sētane ʻi hoʻomo taʻefaʻataʻofi.
6 Mele esia gblɔm abe mɔnana ene, ke menye abe sedede ene o.
ʻOku ou fakahā ʻaia ʻoku ngofua, ka ʻoku ʻikai ko e fekau.
7 Anye nye didi be ŋutsuwo katã nanɔ abe nye ene, gake ŋutsu ɖe sia ɖe kple nunana si wòxɔ tso Mawu gbɔ; ame ɖeka xɔ nunana sia eye ame bubu xɔ nunana kemɛ.
He ʻoku ʻamusiaange ʻeau kuo tatau mo au ʻae tangata kotoa pē. Ka ʻoku maʻu taki taha kotoa pē ʻene meʻa foaki totonu mei he ʻOtua, ko e taha ki he anga ko eni, mo e taha ki he anga ko ʻena.
8 Eya ta magblɔ na trewo kple ahosiwo be woanɔ anyi srɔ̃maɖemaɖee abe nye ŋutɔ ene.
Pea ʻoku ou tala atu ki he kau takape mo e kau fefine kuo mate honau husepāniti, ʻoku lelei kiate kinautolu ʻo kapau te nau nofo pe ʻo hangē ko au.
9 Gake ne ame aɖe mate ŋu aɖu eɖokui dzi o la, ekema neɖe srɔ̃ elabena enyo be wòaɖe srɔ̃ wu be wòayɔ fũu kple fieŋufieŋu.
Pea kapau ʻoku ʻikai te nau faʻa kātaki, tuku ke nau mali: he ʻoku lelei ʻenau mali ʻi heʻenau vela.
10 Ke mele se sia dem na srɔ̃tɔwo (menye nyee le sea dem o, ke boŋ Aƒetɔ lae) be srɔ̃nyɔnu mekpɔ mɔ agbe srɔ̃ŋutsua o.
Pea ʻoku ou fekau ki he kakai mali, ka ʻoku ʻikai ko au pe, ka ko e ʻEiki, ʻoua naʻa ʻalu ʻae fefine mei hono husepāniti.
11 Ke ne egbee la, ele nɛ be wòanɔ tre alo wòatrɔ ayi aɖawɔ ɖeka kple srɔ̃ŋutsua. Nenema ke srɔ̃ŋutsu hã mekpɔ mɔ agbe srɔ̃nyɔnu la o.
Pea kapau ʻe ʻalu ia, ke nofo pe taʻemali ia, pea ke fakalelei mo hono husepāniti: pea ʻoua naʻa tukuange ʻe he tangata hono uaifi.
12 Azɔ nye ŋutɔ medi be maɖo aɖaŋu aɖe na ame mamlɛawo. (Nyee le egblɔm, menye Aƒetɔ la ƒe sedede o). Eyae nye be ne kristotɔ aɖe nyɔnu si menye kristotɔ o, gake nyɔnu la lɔ̃ be yeanɔ egbɔ la, ŋutsua megaɖe asi le eŋu o.
Ka ko hono toe ʻoku ou lea ʻeau ki ai, ka ʻoku ʻikai ko e ʻEiki: Kapau ʻoku ai ha kāinga tangata ʻoku maʻu ʻae uaifi taʻetui, pea ʻoku loto lelei ia ke na nonofo, ke ʻoua naʻa ne liʻaki ia.
13 Nenema ke ne nyɔnu kristotɔ aɖe srɔ̃ si menye kristotɔ o, gake srɔ̃ŋutsu la lɔ̃ be nyɔnu la nanɔ ye gbɔ la, nyɔnu la hã megagbee o.
Pea ko e fefine ʻoku ne maʻu ʻae husepāniti ʻoku ʻikai tui, pea kapau ʻoku loto lelei ia ke na nonofo, pea ʻoua naʻa ʻalu ia mei ai.
14 Elabena srɔ̃ŋutsu si mexɔ se o la ŋuti kɔ le srɔ̃nyɔnu la ta eye nenema ke srɔ̃nyɔnu si mexɔ se o la hã ŋuti kɔ le srɔ̃ŋutsua si xɔ se ta. Ne menye nenema o la, mia viwo anye nu makɔmakɔwo, gake esi wòle alea ta la, wo ŋuti kɔ.
He ʻoku fakatapui ʻae tangata taʻetui ʻe hono uaifi, pea fakatapui ʻae fefine taʻetui ʻe hono husepāniti: ka ne ʻikai pehē, ʻe taʻemaʻa hoʻomou fānau: ka ko eni ʻoku nau maʻa.
15 Ke ne srɔ̃tɔ si mexɔ se o la dzo la, neyi faa elabena se aɖeke mebla srɔ̃ŋutsu alo srɔ̃nyɔnu si xɔ se la le nya sia me o. Mawu yɔ mí be míanɔ anyi le ŋutifafa me.
Pea kapau ʻe ʻalu ʻae taʻetui, tuku pe ke ʻalu. ʻOku ʻikai haʻisia ha kāinga tangata, pe ha kāinga fefine, ʻi he ngaahi meʻa pehē; ka kuo ui ʻakitautolu ʻe he ʻOtua ki he anga fakamelino.
16 Nyɔnu, aleke nèwɔ nya be yeate ŋu aɖe srɔ̃? Alo wò ŋutsu, aleke nèwɔ nya be yeate ŋu aɖe srɔ̃?
He ʻoku ke ʻilo fēfē, ʻe fefine, pe te ke fakamoʻui ho husepāniti pe ʻikai? Pea ʻoku ke ʻilo fēfeeʻi, ʻe tangata, pe te ke fakamoʻui ho uaifi pe ʻikai?
17 Le esiawo katã wɔwɔ me la, ame sia ame nakpɔ egbɔ be yewɔ ɖe Mawu ƒe ɖoɖo dzi le srɔ̃ɖeɖe me loo alo le trenɔnɔ me, eye nu sia nu si Mawu na ame aɖe la, wòaxɔe kple dzi faa. Hamewo katã nawɔ ɖe sedede vevi siawo dzi.
Kae hangē ko e tufaki ʻe he ʻOtua ki he tangata taki taha, pea mo e ui ʻe he ʻEiki ʻae tangata kotoa pē, ke ʻalu ai pe ia ʻi ai. Pea ʻoku pehē pe ʻeku fekau ki he ngaahi siasi kotoa pē.
18 Le kpɔɖeŋu me, ne wotso aʋa na ŋutsu aɖe le Yudatɔwo ƒe kɔnu nu hafi wòtrɔ zu kristotɔ la, amea megatsi dzi le eŋu kura o. Nenema ke, ne wometso aʋa na ame aɖe hã o la, eya hã megatsi dzi be ele be yeatso aʋa kokoko o.
ʻOku ui ha taha, ka ʻoku kamu ia? Pea ʻoua naʻa hoko ko e taʻekamu. ʻOku ui ha taha ʻoku taʻekamu? ʻOua naʻa kamu ia.
19 Elabena kɔnu sia wɔwɔ mele vevie kura le kristotɔ ƒe agbenɔnɔ me o. Nu si le vevie nye be kristotɔ nakpɔ egbɔ be yele Mawu ƒe sewo dzi wɔm eye be Mawu nakpɔ ŋudzedze le ye ŋu ɣe sia ɣi.
ʻOku ʻikai ʻaonga ʻae kamu, pea ʻoku ʻikai ʻaonga ʻae taʻekamu, ka ko e fai ʻoe ngaahi fekau ʻae ʻOtua.
20 Ame sia ame nanɔ nɔnɔme si me wònɔ hafi Mawu yɔe, ne enye aʋatsotsotɔ alo aʋamatsomatsotɔ.
Ke taki taha nofo pe ʻi he ʻalunga ko ia ʻaia naʻe ui ai ia.
21 Ne ènye kluvi hafi zu kristotɔ la, mègana wòaɖe fu na wò o gake ne èkpɔ mɔnu be nàzu ablɔɖevi la, mègana wòato ŋuwò o.
Kuo ui ko e ʻoku ke pōpula? ʻOua naʻa ke tokanga ki ai: pea kapau ʻoku ke mafai ke ke tauʻatāina, ke fai ia.
22 Kluvi si trɔ zu xɔsetɔ la zu Aƒetɔ la ƒe ablɔɖevi, eye wòvo tso nu vɔ̃ ƒe asi sesẽ la te. Ke ne ènye ablɔɖevi hafi zu kristotɔ la, nyae be yezu Kristo ƒe kluvi azɔ.
He ko ia kuo ui ʻe he ʻEiki, ka ko e pōpula ia, ko e tangata tauʻatāina ia ʻoe ʻEiki: pea ʻoku pehē pe foki, ko ia kuo ui ʻoku ʻataʻatā, ko e pōpula ia ʻa Kalaisi.
23 Yesu Kristo ƒle mi, eye wòxe fe ɖe mia ta keŋkeŋ eya ta miezu etɔ eye le esia ta migawɔ mia ɖokuiwo abe kluviwo ene na amegbetɔwo kple xexe sia me nuwo o.
Kuo fakatauʻakimoutolu ʻaki ʻae totongi: ʻoua naʻa mou tamaioʻeiki ki he tangata.
24 Eya ta nɔvi lɔlɔ̃tɔwo, ale si ame sia ame nɔ hafi zu kristotɔ ko la, nenɔ nenema le Mawu ƒe ŋkume.
ʻE kāinga, ke taki taha nofo ki he ʻOtua, ʻi he ʻalunga ko ia naʻe ui ai ia.
25 Azɔ maɖo miaƒe biabia evelia ŋu na mi. Miele biabiam be nu ka yewoawɔ kple ɖetugbi siwo meɖe srɔ̃ haɖe o la hã! Ɖe woaɖe mɔ na wo be woaɖe srɔ̃ faa hã? Le nyateƒe me la, nyemexɔ sedede tɔxɛ aɖeke tso Aƒetɔ la gbɔ le nya sia ŋu o. Ke Mawu ŋutɔ na susum be mawɔ eŋu dɔ, eya ta magblɔ nu si nye ŋutɔ mebu le nya sia ŋu la na mi.
Pea koeʻuhi ko e kau tāupoʻou, ʻoku ʻikai haʻaku fekau ki ai mei he ʻOtua; ka ʻoku ou fakahā atu hoku loto ʻo taau mo e taha kuo ne maʻu ʻae ʻaloʻofa mei he ʻEiki ke fai totonu.
26 Eyae nye be, le fukpekpe geɖe si le mí kristotɔwo dzi vam le egbeŋkekewo me ta la, anyo be ame sia ame nanɔ anyi abe ale si wòle fifia ene.
Ko ia ʻoku ou pehē ʻeau, ko e meʻa ʻi he mamahi ni ʻe lelei, [ʻio], ʻe lelei ke nofo pehē ai pe ʻae tangata.
27 Ne èɖe srɔ̃ la, mègagbee o. Ne mèɖe srɔ̃ haɖe o la, mègaɖee o.
Kuo nonoʻo koe ki ha uaifi? ʻOua naʻa fie veteki. Kuo ke ʻataʻatā koe mei he uaifi? ʻOua naʻa ke kumi ha uaifi.
28 Ke ne èɖe srɔ̃ la, mèwɔ nu vɔ̃ o, eye ne ɖetugbivi dzaa ɖe srɔ̃ la, mewɔ nu vɔ̃ o, gake ame siwo ɖe srɔ̃ la, woado go fuɖename geɖewo le agbe sia me. Nukpekeame siawo mee medi be maɖe mi tsoe.
Pea kapau te ke mali, ʻoku ʻikai te ke fai angahala ai; pea kapau ʻe mali ʻe ha tāupoʻou, ʻoku ʻikai angahala ai ia. Ka te nau maʻu ʻekinautolu ʻae mamahi ʻi he sino: ka ʻoku ou ʻofa kiate kimoutolu.
29 Nɔviwo, nu si gblɔm mele lae nye be: Ɣeyiɣi la le kpuie, eya ta tso azɔ dzi la, ame siwo si srɔ̃ le la nanɔ agbe abe srɔ̃ ɖe mele wo si o ene.
Ka ʻoku ou fakahā eni, ʻe kāinga, ʻoku fuonounou ʻae kuonga: pea ko ia pe, ke fai ʻekinautolu ʻoku mali, ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau mali;
30 Ame siwo le nu xam la, nanɔ abe ɖe womele nu xam o ene, dzidzɔkpɔlawo nanɔ abe ɖe womele dzidzɔ kpɔm o ene, eye ame siwo ƒle nuwo kɔ ɖi la nawɔ abe nuawo ɖe menye wo tɔ o ene.
Pea ko kinautolu ʻoku tangi, ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau tangi; mo kinautolu ʻoku fiefia, ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau fiefia; mo kinautolu ʻoku fakatau, ʻo hangē ʻikai te nau maʻu;
31 Nenema ke ame siwo wɔa xexe sia me nuwo ŋu dɔ nanɔ abe ɖe wometsɔ ɖeke le xexemenuwo me o ene. Elabena ale si xexe sia me le fifia la nu ava yi kpuie.
Mo kinautolu ʻoku ngāueʻaki ʻae māmani, ke ʻoua naʻa ngaohikoviʻi ia: he ko e teunga ʻoe māmani ʻoku ʻalu ia ʻo mole.
32 Migatsi dzi ɖe naneke ŋu o. Ne srɔ̃ mele ŋutsu aɖe si o la, ekema ekpɔa vovo ɖe Aƒetɔ la ƒe dɔ ŋu nyuie eye wòdina ɣe sia ɣi be yeƒe agbe nadze Aƒetɔ ŋu.
Pea ko hoku loto ke ʻoua naʻa mou femioekina ʻi he tokanga. Ko e tangata taʻeʻmali, ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻae ʻEiki, pe fēfē ʻene fakafiemālieʻi ʻae ʻEiki:
33 Ke srɔ̃tɔ ya mate ŋu awɔ alea o elabena agbe sia me ƒe hloloetsotso xɔa eƒe ɣeyiɣi eye eƒe didi koe nye be yeadze ye srɔ̃ ŋu ɣe sia ɣi.
Ka ko e tangata ʻoku mali ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻo māmani, pe fēfē ʻene fakafiemālieʻi hono uaifi.
34 Ale eƒe dzi ƒe didiwo ma ɖe akpa gã eve me. Alea ke wònɔna na nyɔnu si ɖe srɔ̃ la kple ɖetugbi si le atsuƒe hã. Nyɔnu si ɖe srɔ̃ la léa be na xexe sia me nuwo kple ale si wòawɔ adze ŋutsu la ŋu. Ke nyɔnu si mele atsuƒe o la ƒe didi katã koe nye be yeawɔ dɔ na Aƒetɔ la le ŋutilã kple gbɔgbɔ me ɣe sia ɣi.
ʻOku fai kehekehe ʻae fefine mali mo e tāupoʻou: ko e fefine taʻemali, ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻae ʻEiki, koeʻuhi ke māʻoniʻoni ia ʻi he sino mo e laumālie; ka ko ia ʻoku mali, ʻoku tokanga ia ki he ngaahi meʻa ʻo māmani, pe fēfē ʻene fakafiemālieʻi hono husepāniti.
35 Menye ɖe mele nya siawo gblɔm be maɖe dzi le mia ƒo le srɔ̃ɖeɖe ŋu o, ke boŋ be makpe ɖe mia ŋu. Medi be miadze agbagba awɔ nu sia nu si ana be miate ŋu asubɔ Mawu nyuie la eye miagaɖe mɔ na nu kukluiwo be woaxe mɔ na mi o.
Pea ʻoku ou lea ʻaki eni ke ʻaonga kiate kimoutolu; ka ʻoku ʻikai ko ʻeku lafo ʻae hele kiate kimoutolu, ka ko ia ʻoku matamatalelei, pea koeʻuhi ke mou faʻa tokanga ki he ʻEiki ʻi he taʻefetōhoaki.
36 Ne mia dometɔ aɖe kpɔe be trenɔnɔ menyo na ye o elabena yemetea ŋu ɖua ye ɖokui dzi nyuie o la, ekema ele be wòaɖe srɔ̃. Esia menye nu vɔ̃ o.
Pea kapau ʻoku mahalo ʻe ha taha ʻoku ne fai taʻengali ki hono [ʻofefine ]tāupoʻou, kapau kuo lahi lelei ia, pea ʻoku ʻaonga ke pehē, ke fai pe ʻaia ʻoku ne loto ki ai, ʻoku ʻikai angahala ia: tuku ke na mali.
37 Gake ne ame aɖe ya tea ŋu ɖua eɖokui dzi nyuie, eye le esia ta wòɖoe le eƒe dzi me be yemaɖe srɔ̃ o la, ewɔe nyuie.
Ka ko ia ʻoku tuʻumaʻu hono loto, pea ʻikai hano ʻaonga, ka ʻoku ne faʻa puleʻi hono loto ʻoʻona, pea kuo pau pe hono loto ke ne taʻofi hono [ʻofefine ]tāupoʻou, ʻoku fai lelei ia.
38 Eya ta nɔviwo, minyae be ne ame aɖe ɖe srɔ̃ la, mewɔ nu gbegblẽ o, eye ne ame bubu hã meɖe srɔ̃ o la, etɔ kura ganyo wu.
Pea ko ia ʻoku ne foaki ia ke mali, ʻoku fai lelei ia; ka ko ia ʻoku ʻikai te ne foaki ia ke mali, ʻoku fai lelei lahi hake.
39 Srɔ̃nyɔnu kple srɔ̃ŋutsu le ɖeka zi ale si wole agbe. Ke ne ŋutsua ku la, ekema nyɔnu la kpɔ mɔ aɖe ŋutsu bubu le Aƒetɔ la ƒe ɖoɖo nu.
Kuo nonoʻo ʻae fefine ʻaki ʻae fono ʻi he lolotonga ʻoku moʻui hono husepāniti; pea kapau kuo mate hono husepāniti, ʻoku ʻataʻatā ia ke mali kiate ia ʻoku ne loto ki ai; kae ʻi he ʻEiki pe.
40 Ke le nye nukpɔkpɔ nu la, meka ɖe edzi be ne nyɔnu ahosi la megaɖe srɔ̃ bubu kura o la, anyo nɛ wu. Meka ɖe edzi be Mawu ƒe Gbɔgbɔe le aɖaŋu sia ɖom na mi to dzinye.
Ka ko hoku loto, ʻe fiemālie lahi ia ʻo kapau ʻe nofo pe: pea ʻoku ou pehē, ʻoku ʻiate au foki ʻae Laumālie ʻoe ʻOtua.