< Sentencoj 29 >
1 Se homo ofte admonita restos obstina, Li subite pereos sen ia helpo.
Yon nonm ki fè tèt di apre anpil repwòch va vin kraze sibitman san remèd.
2 Kiam altiĝas virtuloj, la popolo ĝojas; Sed kiam regas malvirtulo, la popolo ĝemas.
Lè moun dwat yo vin ogmante, pèp la rejwi; men lè yon moun mechan gouvène, pèp la jemi.
3 Homo, kiu amas saĝon, ĝojigas sian patron; Sed kiu komunikiĝas kun malĉastulinoj, tiu disperdas sian havon.
Yon nonm ki renmen sajès fè papa l kontan; men sila ki pase tan l ak pwostitiye yo gate byen li.
4 Reĝo per justeco fortikigas la landon; Sed donacamanto ĝin ruinigas.
Avèk jistis, wa a fè tout peyi a vin estab; men yon nonm ki aksepte kòb anba tab boulvèse li.
5 Homo, kiu flatas al sia proksimulo, Metas reton antaŭ liaj piedoj.
Yon nonm ki flate vwazen li ap ouvri filè pou pla pye li.
6 Per sia pekado malbona homo sin implikas; Sed virtulo triumfas kaj ĝojas.
Pa transgresyon yon nonm mechan vin pran nan pyèj nèt; men moun dwat la va chante e rejwi.
7 Virtulo penas ekkoni la aferon de malriĉuloj; Sed malvirtulo ne povas kompreni.
Moun ladwati a gen kè pou dwa malere; men mechan an pa menm konprann afè sa a.
8 Homoj blasfemantaj indignigas urbon; Sed saĝuloj kvietigas koleron.
Mokè yo, fè gwo vil la pran dife; men moun saj yo kalme kòlè.
9 Se saĝa homo havas juĝan aferon kun homo malsaĝa, Tiam, ĉu li koleras, ĉu li ridas, li ne havas trankvilon.
Lè yon nonm saj gen yon kont ak yon moun san konprann, moun san konprann nan anraje oswa ri, e nanpwen repo.
10 Sangaviduloj malamas senkulpulon; Sed virtuloj zorgas pri lia vivo.
Moun k ap vèse san rayi inosan an; men moun dwat yo pwoteje lavi li.
11 Sian tutan koleron aperigas malsaĝulo; Sed saĝulo ĝin retenas.
Moun san konprann toujou fache; men yon nonm saj kenbe tèt li anba kontwòl.
12 Se reganto atentas mensogon, Tiam ĉiuj liaj servantoj estas malvirtuloj.
Si gouvènè a prete atansyon a manti, tout minis li yo va vin mechan.
13 Malriĉulo kaj procentegisto renkontiĝas; La Eternulo donas lumon al la okuloj de ambaŭ.
Malere a ak opresè a gen yon bagay ki sanble; se SENYÈ a ki mete limyè nan zye tou de.
14 Se reĝo juĝas juste malriĉulojn, Lia trono fortikiĝas por ĉiam.
Si yon wa jije pòv yo ak verite, twòn li va etabli jis pou tout tan.
15 Kano kaj instruo donas saĝon; Sed knabo, lasita al si mem, hontigas sian patrinon.
Baton ak repwòch bay sajès; men timoun ki fè sa li pito a mennen wont sou manman l.
16 Kiam altiĝas malvirtuloj, tiam multiĝas krimoj; Sed virtuloj vidos ilian falon.
Lè mechan yo vin plis, transgresyon yo ogmante; men moun dwat yo va wè tonbe yo.
17 Punu vian filon, kaj li vin trankviligos, Kaj li donos ĝojon al via animo.
Korije fis ou e li va ba ou rekonfò; anplis, li va bay nanm ou gwo plezi.
18 Se ne ekzistas profetaj predikoj, tiam popolo fariĝas sovaĝa; Sed bone estas al tiu, kiu observas la leĝojn.
Kote nanpwen vizyon, pèp la san fren; men byen kontan se sila ki kenbe lalwa a.
19 Per vortoj sklavo ne instruiĝas; Ĉar li komprenas, sed ne obeas.
Pawòl sèl p ap ka enstwi yon esklav; paske malgre li konprann, li p ap reponn.
20 Ĉu vi vidas homon, kiu tro rapidas kun siaj vortoj? Estas pli da espero por malsaĝulo ol por li.
Èske ou wè yon nonm ki pale vit san reflechi? Gen plis espwa pou moun fou a pase li menm.
21 Se oni de infaneco kutimigas sklavon al dorlotiĝado, Li poste fariĝas neregebla.
Sila ki byen swaye esklav li depi li piti a, nan lafen, twouve yon fis.
22 Kolerema homo kaŭzas malpacojn, Kaj flamiĝema kaŭzas multajn pekojn.
Yon nonm an kòlè pwovoke konfli e yon nonm ki plen fachèz fè anpil tò.
23 La fiereco de homo lin malaltigos; Sed humilulo atingos honoron.
Ògèy a yon nonm va mennen li ba; men yon lespri enb va jwenn respè.
24 Kiu dividas kun ŝtelisto, tiu malamas sian animon; Li aŭdas la ĵuron kaj nenion diras.
Sila ki fè konplo ak yon volè rayi pwòp lavi li; li pran sèman an men li pa pale anyen.
25 Timo antaŭ homoj faligas en reton; Sed kiu fidas la Eternulon, tiu estas ŝirmita.
Lakrent a lòm mennen yon pèlen; men sila ki mete konfyans li nan SENYÈ a va leve wo.
26 Multaj serĉas favoron de reganto; Sed la sorto de homo dependas de la Eternulo.
Gen anpil moun k ap chache favè a sila ki gouvène a; men lajistis pou lòm va sòti nan SENYÈ a.
27 Maljusta homo estas abomenaĵo por virtuloj; Kaj kiu iras la ĝustan vojon, tiu estas abomenaĵo por malvirtulo.
Tankou yon nonm enjis abominab a moun dwat, yon nonm ladwati abominab a mechan yo.