< Proverbs 24 >

1 Sue thou not yuele men, desire thou not to be with hem.
MAI kuko oe i ka aoao o na kanaka hewa, Aole makemake hoi e noho pu me lakou.
2 For the soule of hem bithenkith raueyns, and her lippis speken fraudis.
No ka mea, noonoo ae la ko lakou naau i ka mea e make ai, A no ka ino hoi ko lakou lehelehe e kamailio ai.
3 An hous schal be bildid bi wisdom, and schal be maad strong bi prudence.
Ma ke akamai i kukuluia'i ka hale, Ma ka naauao hoi ia i hookupaaia'i.
4 Celeris schulen be fillid in teching, al riches preciouse and ful fair.
Na ka ike e hoopihaia'i na keena, I na waiwai a pau, he maikai no a he nani hoi.
5 A wijs man is strong, and a lerned man is stalworth and miyti.
O ke kanaka naauao, he ikaika no ia; E mahuahua ana no ka ikaika o ke kanaka ike.
6 For whi batel is bigunnun with ordenaunce, and helthe schal be, where many counsels ben.
No ka mea, ma ka noonoo nui oe e kaua aku ai, A he ola no ma ka nui o ka poe kukakuka pu.
7 Wisdom is hiy to a fool; in the yate he schal not opene his mouth.
He kiekie loa ka naauao maluna o ka mea naaupo; Aole e oaka kona waha ma ka ipuka.
8 He that thenkith to do yuels, schal be clepid a fool.
O ka mea noonoo e hana hewa aku, E kapaia'ku ia he mea hana kolohe.
9 The thouyte of a fool is synne; and a bacbitere is abhomynacioun of men.
O ka manao lapuwale, he hewa ia; A he hoopailua i na kanaka ka mea hoowahawaha.
10 If thou that hast slide, dispeirist in the dai of angwisch, thi strengthe schal be maad lesse.
Ina pauaho oe i kou la popilikia, Uuku wale no kou ikaika.
11 Delyuere thou hem, that ben led to deth; and ceesse thou not to delyuere hem, that ben drawun to deth.
Ina e hookaulua oe e hoopakele i ka poe i hana paa ia e make, A me ka poe e kokoke ana i ka pepehiia mai;
12 If thou seist, Strengthis suffisen not; he that is biholdere of the herte, vndirstondith, and no thing disseyueth the kepere of thi soule, and he schal yelde to a man bi hise werkis.
Ina e i ae oe, E, aole makou i ike; Aole anei e noonoo mai ka mea nana e kaupaona na naau? A o ka mea hoi nana e malama i ka uhane, aole anei oia e ike? Aole anei oia e hoopai i ke kanaka e like me kana hana ana?
13 Mi sone, ete thou hony, for it is good; and an honycomb ful swete to thi throte.
E kuu keiki, e ai iho oe i ka meli, no ka mea, he maikai ia; A i ka waihona meli hoi he ono ia i kou waha;
14 `So and the techyng of wisdom is good to thi soule; and whanne thou hast founde it, thou schalt haue hope in the laste thingis, and thin hope schal not perische.
Pela hoi ka ike ana i ka naauao i kou uhane; A i loaa ia oe, alaila he hope, A o kou manaolana aole ia e poho.
15 Aspie thou not, and seke not wickidnesse in the hous of a iust man, nether waste thou his reste.
Mai hoohalua, e ke kanaka hewa, ma ka hale o ka mea pono; Mai powa aku oe ma kona wahi e moe ai.
16 For a iust man schal falle seuene sithis in the dai, and schal rise ayen; but wickid men schulen falle in to yuele.
No ka mea, ehiku no ka haule ana o ka mea pono, a ala hou mai no; O ka poe hewa, e hina no lakou iloko o ka poino.
17 Whanne thin enemye fallith, haue thou not ioye; and thin herte haue not ful out ioiyng in his fal;
I ka haule ana o kou euemi, mai hauoli oe, I koua hina ana hoi mai olioli kou naau;
18 lest perauenture the Lord se, and it displese hym, and he take awei his ire fro hym.
O ike mai Iehova he hewa ia i kona mau maka, A e hoohuli oia i kona huhu mai ona aku.
19 Stryue thou not with `the worste men, nether sue thou wickid men.
Mai ukiuki oe no ka poe hewa, Aole hoi e kuko i ka noho ana o ka poe hana ino.
20 For whi yuele men han not hope of thingis to comynge, and the lanterne of wickid men schal be quenchid.
No ka mea, aohe uku maikai no ka mea hewa; O ke kukui o ka poe hewa, e pio ana no ia.
21 My sone, drede thou God, and the kyng; and be thou not medlid with bacbiteris.
E kuu keiki, e makau aku ia Iehova, a me ke alii; Me ka poe lolelua ka naau, mai launa aku.
22 For her perdicioun schal rise togidere sudenli, and who knowith the fal of euer either?
No ka mea, e hiki wawe mai ko lakou poino; A o ka make ana o laua a elua, owai ka mea ike aku?
23 Also these thingis that suen ben to wise men. It is not good to knowe a persoone in doom.
Na ka poe naauao hoi keia mau mea: O ka manao kapakahi ma ka hookolokolo ana, aole i pono ia.
24 Puplis schulen curse hem, that seien to a wickid man, Thou art iust; and lynagis schulen holde hem abhomynable.
O ka mea olelo aku i ka mea hewa, He pono no oe; E hoino aku no na kanaka ia ia, E hoowahawaha hoi na lahuikanaka ia ia.
25 Thei that repreuen iustli synners, schulen be preisid; and blessing schal come on hem.
Aka, he oluolu ko ka poe i ao aku, E hiki mai hoi ia lakou ka pomaikai io.
26 He that answerith riytful wordis, schal kisse lippis.
E honiia'ku na lehelehe O ka mea olelo aku ma ka pololei.
27 Make redi thi werk with outforth, and worche thi feelde dilygentli, that thou bilde thin hous aftirward.
Muwaho e hoomakaukau ai i kau hana, A e hooponopono nou iho ma ke kula; A mahope iho, e kukula ae i kou hale.
28 Be thou not a witnesse with out resonable cause ayens thi neiybore; nether flatere thou ony man with thi lippis.
Mai liio hala ole oe i hoike ku e i kou hoanoho; Aole hoi e hoopunipuni me kou mau lehelehe.
29 Seie thou not, As he dide to me, so Y schal do to him, and Y schal yelde to ech man aftir his werk.
Mai olelo oe, E like me ia i hana mai ai ia'u, pela au e hana aku ai ia ia; E hoopai aku au i ke kanaka e like me kana hana ana.
30 I passide bi the feeld of a slow man, and bi the vyner of a fonned man; and, lo!
Ma ke kihapai o ka mea palaualelo i maalo ai au, Ma ka pawaina hoi o ke Kanaka noonoo ole:
31 nettlis hadden fillid al, thornes hadden hilid the hiyere part therof, and the wal of stoonys with out morter was distried.
Aia hoi, ulu paapu ae la ka puakala, Uhi mai la maluna ona na kakalaioa, O kona pa pohaku hoi, ua hiolo iho la ia.
32 And whanne Y hadde seyn this thing, Y settide in myn herte, and bi ensaumple Y lernyde techyng.
Nana aku la au, halalo iho la ko'u naau; Ike iho la au, a loaa ia'u ke aoia mai.
33 Hou longe slepist thou, slow man? whanne schalt thou ryse fro sleep? Sotheli thou schalt slepe a litil, thou schalt nappe a litil, thou schalt ioyne togidere the hondis a litil, to take reste;
He moe iki ae, he hiamoe iki ae, He pelu hou iki ae i na lima a hiamoe;
34 and thi nedynesse as a currour schal come to thee, and thi beggerie as an armed man.
A e hiki mai kou ilihune me he kanaka hele la, A me kou nele e like me ke kanaka kaua.

< Proverbs 24 >