Proverbs 22
1 Betere is a good name, than many richessis; for good grace is aboue siluer and gold.
Bolje je ime nego veliko bogatstvo, i milost je bolja nego srebro i zlato.
2 A riche man and a pore man metten hem silf; the Lord is worchere of euer eithir.
Bogat i siromah sretaju se; obojicu je Gospod stvorio.
3 A felle man seeth yuel, and hidith him silf; and an innocent man passid, and he was turmentid bi harm.
Pametan èovjek vidi zlo i skloni se, a ludi idu dalje i plaæaju.
4 The ende of temperaunce is the drede of the Lord; richessis, and glorye, and lijf.
Smjernosti i strahu Gospodnjemu plata je bogatstvo i slava i život.
5 Armuris and swerdis ben in the weie of a weiward man; but the kepere of his soule goith awey fer fro tho.
Trnje i zamke su na putu opakoga; ko èuva dušu svoju, biæe daleko od toga.
6 It is a prouerbe, A yong wexynge man bisidis his weie, and whanne he hath wexe elde, he schal not go awei fro it.
Uèi dijete prema putu kojim æe iæi, pa neæe otstupiti od njega ni kad ostari.
7 A riche man comaundith to pore men; and he that takith borewyng, is the seruaunt of the leenere.
Bogat gospodari nad siromasima, i ko uzima u zajam biva sluga onomu koji daje.
8 He that sowith wickidnes, schal repe yuels; and the yerde of his yre schal be endid.
Ko sije bezakonje žeæe muku, i pruta gnjeva njegova nestaæe.
9 He that is redi to merci, schal be blessid; for of his looues he yaf to a pore man. He that yyueth yiftis, schal gete victorie and onour; forsothe he takith awei the soule of the takeris.
Blago oko biæe blagosloveno, jer daje hljeba svojega ubogomu.
10 Caste thou out a scornere, and strijf schal go out with hym; and causis and dispisyngis schulen ceesse.
Otjeraj potsmjevaèa, i otiæi æe raspra i prestaæe svaða i sramota.
11 He that loueth the clennesse of herte, schal haue the kyng a freend, for the grace of hise lippis.
Ko ljubi èisto srce, i èije su usne ljubazne, njemu je car prijatelj.
12 The iyen of the Lord kepen kunnyng; and the wordis of a wickid man ben disseyued.
Oèi Gospodnje èuvaju znanje, a poslove bezakonikove obara.
13 A slow man schal seie, A lioun is withoutforth; Y schal be slayn in the myddis of the stretis.
Ljenivac govori: lav je napolju; nasred ulice poginuo bih.
14 The mouth of an alien womman is a deep diche; he to whom the Lord is wrooth, schal falle in to it.
Usta su tuðih žena jama duboka; na koga se gnjevi Gospod, onamo æe pasti.
15 Foli is boundun togidere in the herte of a child; and a yerde of chastisyng schal dryue it awey.
Bezumlje je privezano djetetu na srce; prut kojim se kara ukloniæe ga od njega.
16 He that falsli chalengith a pore man, to encreesse hise owne richessis, schal yyue to a richere man, and schal be nedi.
Ko èini krivo siromahu da umnoži svoje, i ko daje bogatome, zacijelo æe osiromašiti.
17 My sone, bowe doun thin eere, and here thou the wordis of wise men; but sette thou the herte to my techyng.
Prigni uho svoje i slušaj rijeèi mudrijeh ljudi, i srce svoje privij k nauci mojoj.
18 That schal be fair to thee, whanne thou hast kept it in thin herte, and it schal flowe ayen in thi lippis.
Jer æe ti biti milina ako ih složiš u srce svoje, ako sve budu poreðane na usnama tvojim.
19 That thi trist be in the Lord; wherfor and Y haue schewid it to thee to dai.
Da bi ti uzdanje bilo u Gospoda, kazujem ti ovo danas, a ti tako èini.
20 Lo! Y haue discryued it in thre maneres, in thouytis and kunnyng,
Nijesam li ti napisao znamenite stvari za savjete i znanje,
21 that Y schulde schewe to thee the sadnesse and spechis of trewthe; to answere of these thingis to hem, that senten thee.
Da bih ti pokazao tvrðu istinitijeh rijeèi da bi mogao istinitijem rijeèima odgovarati onima koji pošlju k tebi?
22 Do thou not violence to a pore man, for he is pore; nethir defoule thou a nedi man in the yate.
Ne otimaj siromahu zato što je siromah, i ne zatiri nevoljnoga na vratima.
23 For the Lord schal deme his cause, and he schal turmente hem, that turmentiden his soule.
Jer æe Gospod braniti njihovu stvar, i oteæe dušu onima koji njima otimaju.
24 Nyle thou be freend to a wrathful man, nether go thou with a wood man;
Ne druži se s èovjekom gnjevljivijem i ne idi sa žestokim,
25 lest perauenture thou lerne hise weies, and take sclaundir to thi soule.
Da se ne bi navikao na putove njegove i metnuo zamke na dušu svoju.
26 Nyle thou be with hem that oblischen her hondis, and that proferen hem silf borewis for dettis; for if he hath not wherof he schal restore,
Ne budi od onijeh koji ruku daju, koji se jamèe za dugove.
27 what of cause is, that thou take awei hilyng fro thi bed?
Ako nemaš èim platiti, zašto da se odnese postelja ispod tebe?
28 Go thou not ouer the elde markis, whiche thi faders han set.
Ne pomièi stare meðe, koju su postavili oci tvoji.
29 Thou hast seyn a man smert in his werk; he schal stonde bifore kyngis, and he schal not be bifor vnnoble men.
Jesi li vidio èovjeka ustaoca na poslu? Taki æe pred carevima stajati, a neæe stajati pred prostacima.
