Job 28
1 Siluer hath bigynnyngis of his veynes; and a place is to gold, in which it is wellid togidere.
“Da, srebro ima svoja nalazišta, a zlato mjesta gdje se pročišćava.
2 Irun is takun fro erthe, and a stoon resolued, `ethir meltid, bi heete, is turned in to money.
Ruda željezna iz zemlje se vadi, a iz rudače rastaljene bakar.
3 God hath set tyme to derknessis, and he biholdith the ende of alle thingis.
Ljudi tami postavljaju granice i kopaju do najvećih dubina za kamenom u mraku zakopanim.
4 Also a stronde departith a stoon of derknesse, and the schadewe of deth, fro the puple goynge in pilgrymage; it departith tho hillis, whiche the foot of a nedi man foryat, and hillis with out weie.
Čeljad iz tuđine rovove dube do kojih ljudska ne dopire noga, visi njišuć' se, daleko od ljudi.
5 The erthe, wher of breed cam forth in his place, is destried bi fier.
Krilo zemlje iz kojeg kruh nam niče kao od vatre sve je razrovano.
6 The place of saphir ben stoonys therof, and the clottis therof ben gold.
Stijene njene safira su skrovišta, prašina zlatna krije se u njima.
7 A brid knewe not the weie, and the iye of a vultur, ethir rauenouse brid, bihelde it not.
Tih putova ne znaju grabljivice, jastrebovo ih oko ne opaža.
8 The sones of marchauntis tretiden not on it, and a lyonesse passide not therbi.
Zvijeri divlje njima nisu kročile niti je kada lav njima prošao.
9 God stretchide forth his hond to a flynt; he distriede hillis fro the rootis.
Ali na kamen diže čovjek ruku te iz korijena prevraća planine.
10 He hewide doun ryuers in stoonys; and his iye siy al precious thing.
U kamenu prokopava prolaze, oko mu sve dragocjeno opaža.
11 And he souyte out the depthis of floodis; and he brouyte forth hid thingis in to liyt.
Žilama vode on tok zaustavlja; stvari skrivene nosi na vidjelo.
12 But where is wisdom foundun, and which is the place of vndurstondyng?
Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
13 A man noot the prijs therof, nether it is foundun in the lond of men lyuynge swetli, `ether delicatli.
Čovjek njezina ne poznaje puta, u zemlji živih nisu je otkrili.
14 The depthe of watris seith, It is not in me; and the see spekith, It is not with me.
Bezdan govori: 'U meni je nema!' a more: 'Ne nalazi se kod mene!'
15 Gold ful cleene schal not be youun for wisdom, nether siluer schal be weied in the chaungyng therof.
Zlatom se čistim kupiti ne može, ni cijenu njenu srebrom odmjeriti;
16 It schal not be comparysound to the died colours of Iynde, not to the moost preciouse stoon of sardius, nether to saphir.
ne mjeri se ona zlatom ofirskim, ni oniksom skupim pa ni safirom.
17 Nether gold, nether glas schal be maad euene worth therto;
Sa zlatom, staklom ne poređuje se, nit' se daje za sud od suha zlata.
18 and hiye and fer apperynge vessels of gold schulen not be chaungid for wisdom, nether schulen be had in mynde in comparisoun therof. Forsothe wisdom is drawun of pryuy thingis;
Čemu spominjat' prozirac, koralje, bolje je steći Mudrost no biserje.
19 topasie of Ethiope schal not be maad euene worth to wisdom, and moost preciouse diyngis schulen not be set togidere in prijs, `ether comparisound, therto.
Što je prema njoj topaz etiopski? Ni čistim zlatom ne procjenjuje se.
20 Therfor wherof cometh wisdom, and which is the place of vndurstondyng?
Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
21 It is hid fro the iyen of alle lyuynge men; also it is hid fro briddis of heuene.
Sakrivena je očima svih živih; ona izmiče pticama nebeskim.
22 Perdicioun and deeth seiden, With oure eeris we herden the fame therof.
Propast paklena i Smrt izjavljuju: 'Za slavu njenu mi smo samo čuli.' (questioned)
23 God vndurstondith the weye therof, and he knowith the place therof.
Jedino je Bog put njen proniknuo, on jedini znade gdje se nalazi.
24 For he biholdith the endis of the world, and biholdith alle thingis that ben vndur heuene.
Jer pogledom granice zemlje hvata i opaža sve pod svodom nebeskim.
25 `Which God made weiyte to wyndis, and weiede watris in mesure.
Kad htjede vjetru odredit težinu i mjerilom svu vodu izmjeriti,
26 Whanne he settide lawe to reyn, and weie to tempestis sownynge;
kad je zakone daždu nametnuo i oblacima gromovnim putove,
27 thanne he siy wisdom, and telde out, and made redi, and souyte out.
tad ju je vidio te izmjerio, učvrstio i do dna ispitao.
28 And he seide to man, Lo! the drede of the Lord, thilke is wisdom; and to go awei fro yuel, is vndurstondyng.
A potom je rekao čovjeku: Strah Gospodnji - eto što je mudrost; 'Zla se kloni' - to ti je razumnost.”
