< Proverbs 29 >
1 Anyone who goes on stubbornly rejecting many warnings will be suddenly destroyed, without hope of healing.
O KE kanaka i ao pinepine ia a hoopaakiki hoi i kona a-i, E make koke no ia, aole mea e ola'i.
2 When good people are in charge, everybody celebrates; but when the wicked rule, everybody groans.
I ka lehulehu ana e ka poe pono, hauoli na kanaka; A i ke alii ana o ka mea hewa, ulono ae la na kanaka.
3 A man who loves wisdom makes his father happy, but one who visits prostitutes throws away his money.
O ke kanaka e ake ana i ka naauao, hoohauoli oia i kona makuakane; O ka mea launa aku me na wahine hookamakama, hokai wale aku oia i kana waiwai.
4 A king who rules justly makes the country secure, but one who asks for bribes will destroy it.
Ma ka hoopono, e hooku paa ai ke alii i ka aina; O ka mea lawe i na makana, oia ke hoohiolo iho.
5 Those who flatter their friends lay a net to trip them up.
O ke kanaka malimali aku i kona hoanoho, Oia ka i hohola i ka hei no kona mau wawae.
6 Evil people are trapped by their own sins, but those who do right sing and celebrate.
Puniheiia ke kanaka hewa ma kona hewa iho; Hauoli no ka mea pono me ka olioli.
7 Good people care about treating the poor fairly, but the wicked don't think about it at all.
Ike aku no ka mea pono i ka pilikia o ka poe ilihune; A o ka mea hewa, aole ona manao e ike aku.
8 Cynical people can inflame a whole city, but the wise calm angry people down.
O ka poe hoowahawaha, hoohihia lakou i ke kulanakauhale; O ka poe naauao, pale ae lakou i ka huhu.
9 When a wise man takes a stupid man to court, there's raging and ridicule, but nothing is settled.
Ina e hoopaapaa ke kanaka naauao, me ke kanaka hewa, He huhu paha kona, he akaaka paha, aohe oluolu iki.
10 Murderers hate people of integrity, but those who live right try to help them.
O ka poe punikoko, inaina aku lakou i ka mea pololei; Imi hoi ka poe hoopono i ke ola nona.
11 Stupid people let all their anger out, while wise people quietly hold it in.
Hoopuka mai ka mea naaupo i kona manao a pau; Noho malie hoi ka mea naauao a mahope aku.
12 A ruler who listens to lies will have nothing but wicked officials.
Ina e haliu ae ke alii i ka olelo wahahee, Pau loa kana poe kauwa i ka hana hewa.
13 Poor people and their oppressors have this in common: the Lord gives life to all of them.
O ka mea ilihune, a o ke kanaka hookaumaha e halawai pu laua; Na Iehova e hoomalamalama i na maka o laua a elua.
14 If a king judges the poor fairly, he will have a long rule.
O ke alii e hooponopono ana i ka poe ilihune ma ka oiaio, E paa mau loa no kona nohoalii.
15 Discipline and correction provide wisdom, but a son left undisciplined is an embarrassment to his mother.
O ka laau hahau, a me ke aoia mai, haawi no i ka naauao; A o ko keiki waiho wale ia, oia ke hoohilahila i kona makuwahine.
16 When the wicked are in power, sin increases; but the good will see their downfall.
I ka mahuahua ana o ka poe howa, mahuahua no ke kolohe; E ike hoi ka poe pono i ko lakau haule ana.
17 Discipline your children and they won't give you any worries; they will make you very happy.
E haua i kau keiki, a nana oe e hoomaha mai; E lilo no ia i mea e olioli ai kou uhane.
18 Without a revelation from God, the people go out of control, but those who keep the law are happy.
I ole ke aoia mai, hele hewa na kanaka; A o ka mea malama i ke kanawai, pomaikai oia.
19 A servant can't be disciplined by words alone; though they understand, they don't follow what they're told.
Ma ka olelo wale ana, aole e aoia mai ke kauwa; No ka mea ina paha i ike, aole ia e pane mai,
20 Have you seen a man who speaks without thinking? There's more hope for stupid people than for him!
Ua ike anei oe i ke kanaka wikiwiki i ka olelo? Ua lana ka manao no ka mea naaupo aole nona.
21 A servant indulged from childhood will in the end become unmanageable.
O ka mea hoohiwahiwa i kana kauwa mai kona wa uuku mai, Mahope iho, e lilo oia i keiki nana.
22 Angry people stir up trouble, those with short tempers commit many sins.
O ke kanaka huhu, oia ka i hookonokono i ka hakaka, A o ka mea inaina wale, nui ae la kona hewa.
23 If you're proud, you'll be humiliated; but if you're humble, you'll be honored.
O ka haaheo o ke kanaka, oia ka mea uana ia e hoohaahaa iho; E pili hoi ka hanohano i ka mea haahaa ka naau.
24 A thief's partner hates his life; even under the threat of being cursed he can't tell the truth.
O ka mea lawe pu me ka aihue, inaina aku oia i kona uhane iho; Ua lohe oia i ka hailiili, aole hoi i hoike aku.
25 Being afraid of people traps you, but if you trust in the Lord you're safe.
O ka makau i ke kanaka, he mea ia e hihia ai; O ka mea paulele ia Iehova ua palekana oia.
26 Many people look for favors from a ruler, but justice comes from the Lord.
Nui ka poe imi i ka lokomaikaiia mai e ke alii, Aka, no Iehova mai ka hoopono ana i ke kanaka.
27 Good people hate those who are unjust; the wicked hate those who do what's right.
He mea hoopailua i ka poe pono ke kanaka hoopono ole; He mea hoopailua hoi i ka mea hewa, ka mea pololei ma kona aoao.