< Job 33 >
1 Now listen to me, Job. Pay attention to everything I have to say.
NOLAILA ke noi aku nei au ia oe, e Ioba, e hoolohe mai i ka'u mau olelo, A e haliu mai i ka'u mau huaolelo a pau.
2 Look, I'm about to speak; my mouth is ready to talk.
Aia hoi, ano, ke wehe nei au i kuu waha, Ke olelo aku nei kuu elelo ma kuu waha.
3 My words come from my upright heart; my lips speak sincerely of what I know.
Ma ka pono o kuu naau ka'u olelo; A e olelo akaka kuu lehelehe i ka naauao.
4 The spirit of God made me, and the breath of the Almighty gives me life.
Na ka Uhane o ke Akua owau i hana, Na ka hanu hoi o ka Mea mana owau i hoola.
5 Answer me, if you can. Stand in front of me and prepare to defend yourself.
Ina e hiki ia oe ke ekemu mai ia'u, E hooponopono oe imua o'u, e kupaa.
6 Look, before God we are both the same. I was also made from a piece of clay.
Aia hoi, no ke Akua no wau e like me oe; Ua hanaia hoi au mai ka lepo mai.
7 See here, you don't need to be frightened of me. I won't be too hard on you.
Aia hoi, aole ko'u makau e hooweliweli ia oe, Aole e hookaumahaia ko'u lima maluna ou.
8 You spoke in my hearing and I have listened to everything you had to say.
He oiaio, ua olelo mai oe maloko o kuu pepeiao, A ua lohe au i ka leo o kau mau olelo;
9 You say, ‘I'm clean, I've done nothing wrong; I'm pure, I have not sinned.
Ua maemae wau, me ka hala ole, Ua maemae wau, aohe hewa iloko o'u.
10 See how God finds fault with me and treats me as his enemy.
Aia hoi, ua imi no ia i na mea ku e ia'u, Ua manao mai ia ia'u he enemi nona;
11 He puts my feet in the stocks and watches everything I do.’
Ua hookomo no ia i kuu mau wawae ma ka laau kupee, Ua hoohalua no ia i ko'u mau aoao a pau.
12 But look, you are wrong—let me explain. God is greater than any human being.
Aia hoi, ma keia ua pono ole oe; E olelo aku au ia oe, no ka mea, ua oi ke Akua mamua o ke kanaka.
13 Why are you fighting against him, complaining that God isn't answering your questions?
No ke aha la oe i hakaka pu ai me ia? No ka mea, aole ia i hoike mai i kana mau mea a pau.
14 God speaks over and over again, but people don't notice.
No ka mea, hookahi ka ke Akua olelo ana mai, A elua hoi, aole nae i manaoia oia.
15 Through dreams and visions in the night, when people fall into deep sleep, resting on their beds,
Ma ka moeuhane, ma ka hihio i ka po, I ke kau ana o ka hiamoe nui maluna o kanaka, I ka hiamoe ana maluna o kahi moe;
16 God speaks to them with solemn warnings
Alaila wehe ae la ia i na pepeiao o kanaka, A hoopaa mai ia i ke ao ana o lakou,
17 to turn them away from doing wrong and to stop them from becoming proud.
I hoololi ai ia i ka ke kanaka hana, A e hookaa i ke kiekie mai ke kanaka aku.
18 He saves them from the grave and spares them from violent death.
Ua hoopakele no ia i kona uhane mai ka luakupapau mai, A i kona ola hoi mai ka make ana i ka pahikaua.
19 People are also disciplined on a bed of pain with constant aching in their bones.
Ua hoopaiia oia i ka eha maluna o kona wahi moe, A o ka haukeke o kona mau iwi, ua ikaika ia.
20 They have no desire to eat; they do not even want their favorite dishes.
Ua hoopailua kona naau i ka berena, A o kona uhane i ka ai maikai.
21 Their flesh wastes away to nothing; all that's left is skin and bones.
Ua hoopauia kona io mai ka maka aku, A ua ahuwale mai kona mau iwi i ike ole ia.
22 They are close to death; their lives approaching the executioner.
A ua hookokokeia kona uhane i ka luakupapau, A o kona ola i na mea hoopau.
23 But if an angel appears, a mediator, one of God's thousands of angels, to tell someone the right way for them,
Ina me ia he anela, he hoikeolelo, Hookahi noloko mai o ke tausani, E hoike aku i ke kanaka i kona pono;
24 he will be gracious to them. He will say, ‘Save them from going down into the grave, for I have found a way to free them.’
A aloha mai oia ia ia, a i iho la, E hoopakele ia ia mai ka iho ana i ka lua; Ua loaa ia'u ka uku hoola.
25 Then their bodies will be renewed as if they were young again; they will be as strong as when they were in their prime.
E hana hou ia kona io me ia i ka wa kamalii, E hoi hou no ia i na la o kona wa opio:
26 They will pray to God, and he will accept them; they come into God's presence with joy, and he will set things right for them.
E pule aku no ia i ke Akua, a e oluolu no oia ia ia: A e ike aku ia i kona maka me ka hauoli; A e hoihoi aku no ia no ke kanaka i kona pono.
27 They sing, and tell others, ‘I sinned, I distorted what is right, but it did not do me any good.
E nana mai no ia i na kanaka, A e olelo iho kekahi, Ua hewa au, A ua hookahuli au i ka pono, aole nae i hooukuia mai au;
28 He saved me from going down into the grave and I will live in the light.’
E hoopakele no ia i kona uhane mai ka hele ana i ka lua, A e ike kona mau maka i ka malamalama.
29 Look, God does this time and again for people;
Aia hoi, o keia mau mea a pau i hana pinepine ai ke Akua me ke kanaka,
30 he saves them from the grave so they might see the light of life.
E hoihoi mai i kona uhane mai ka lua mai, E hoomalamalamaia i ka malamalama o ka poe e ola ana.
31 Pay attention Job, and listen to me! Be quiet—let me speak!
E haliu mai oe, e Ioba, e hoolohe mai ia'u: E noho malie, a na'u e olelo aku.
32 But if you have anything to say, then speak up.
Ina he wahi mea, e ekemu mai oe ia'u, E olelo mai, no ka mea ke makemake nei au i kou hoaponoia.
33 If not, listen to me. Keep quiet and I will teach you wisdom.”
A i ole hoi, e hoolohe mai oe ia'u, E noho malie, a e ao aku au ia oe i ka noeau.