< John 4 >

1 Now when Jesus knew that the Pharisees had heard, “Jesus is making and baptizing more disciples than John”
Yesu ayokaki ete Bafarizeo bazwi sango oyo ezali koloba ete akomi na bayekoli ebele koleka Yoane mpe azali kobatisa bato mingi koleka Yoane.
2 (although Jesus Himself was not baptizing, but His disciples),
(Nzokande, Yesu Ye moko azalaki kobatisa te, kasi ezalaki nde bayekoli na Ye.)
3 He left Judea and went away into Galilee.
Boye, alongwaki na Yuda mpe azongaki na Galile.
4 Now He needed to go through Samaria;
Lokola asengelaki kolekela na Samari,
5 so He comes to a city of Samaria called Sychar, near the plot of land that Jacob gave to his son Joseph.
akomaki na engumba Sishari ya Samari, oyo ezalaki mosika te na elanga oyo Jakobi apesaki epai ya mwana na ye, Jozefi.
6 Now Jacob's well was there; so Jesus, being worn out from the journey, sat as He was by the well. It was about 6 p.m.
Nzokande libulu ya mayi ya Jakobi ezalaki kati na elanga yango. Boye lokola Yesu alembaki nzoto mpo na mobembo, avandaki pembeni ya libulu yango. Ezalaki pene ya ngonga ya midi.
7 A woman of Samaria comes to draw water. Jesus says to her, “Give me a drink.”
Tango mwasi moko ya engumba Samari akendeki kotoka mayi, Yesu alobaki na ye: — Pesa Ngai mayi mpo ete namela.
8 (His disciples had gone into the town to buy food.)
(Bayekoli ya Yesu bakendeki na engumba mpo na kosomba biloko ya kolia).
9 So the Samaritan woman says to Him, “How can you, being a Jew, ask a drink from me, being a Samaritan woman?” (for Jews do not associate with Samaritans).
Kasi mwasi yango alobaki: — Ebandi ndenge nini yo oyo ozali Moyuda osenga ngai, mwasi ya engumba Samari, mayi mpo ete omela? —Pamba te Bayuda bazalaki koyokana te na bato ya Samari.—
10 Jesus answered and said to her: “If you knew the gift of God, and who is the one saying to you, ‘Give me a drink,’ you would have asked him and he would have given you living water.”
Yesu azongiselaki ye: — Soki oyebaki likabo ya Nzambe mpe nani oyo asengi yo mayi, ezali yo nde olingaki kosenga Ye mayi mpo ete omela, mpe Ye alingaki kopesa yo mayi ya bomoi.
11 The woman says to Him: “Sir, you don't even have a bucket, and the well is deep; so where do you get this living water?
Mwasi alobaki na Yesu: — Nkolo, ozali na eloko moko te mpo na kotoka mayi, mpe libulu ezali mozindo; bongo mayi yango ya bomoi, olingaki kozwa yango wapi?
12 You aren't greater than our father Jacob, are you? He gave us the well and drank from it himself, as did his sons and his livestock.”
Koko na biso, Jakobi, apesa biso libulu oyo; ye moko mpe amela mayi na yango, elongo na bana na ye mpe bibwele na ye. Boni, okanisi ete oleki ye?
13 Jesus answered and said to her: “Everyone who drinks of this water will thirst again,
Yesu azongiselaki ye: — Moto nyonso oyo amelaka mayi oyo, ayokaka lisusu posa ya mayi;
14 but whoever drinks of the water that I will give him will never ever thirst; rather, the water that I will give him will become in him a spring of water, welling up into eternal life.” (aiōn g165, aiōnios g166)
kasi moto oyo akomela mayi oyo Ngai nakopesa ye akoyoka lisusu posa ya mayi te: mayi oyo Ngai nakopesa ye ekokoma kati na ye lokola etima ya mayi oyo ekawukaka te mpe etiolaka kino na bomoi ya seko. (aiōn g165, aiōnios g166)
15 The woman says to Him, “Sir, give me this water! so that I may not thirst, nor come here to draw.”
Mwasi yango alobaki na Yesu: — Nkolo, pesa ngai mayi yango mpo ete nayokaka lisusu posa ya mayi te mpe nazonga lisusu awa te mpo na kotoka mayi.
16 Jesus says to her, “Go, call your husband and come back here.”
Yesu alobaki na ye: — Kende, benga mobali na yo mpe zonga awa.
17 The woman answered and said, “I don't have a husband.” Jesus says to her: “You stated correctly that you do not have a husband,
Mwasi azongisaki: — Nazali na mobali te. Yesu alobaki na ye: — Ozali koloba penza ya solo ete ozali na mobali te,
18 because you have had five husbands, and the one you have now is no husband of yours. You spoke the truth there!”
pamba te ozalaki na mibali mitano; mpe ye oyo ozali na ye sik’oyo azali mpe mobali na yo te. Boye likambo oyo owuti koloba ezali ya solo.
19 The woman says to Him: “Sir, I perceive that you are a prophet.
Mwasi yango alobaki na Yesu: — Nkolo, namoni ete ozali mosakoli.
20 Our fathers worshiped on this mountain, while you (pl) say that the place where one must worship is in Jerusalem.”
Bakoko na biso, bato ya Samari, bagumbamelaki Nzambe na likolo ya ngomba oyo; kasi bino, Bayuda, bolobaka ete esika epai wapi tosengeli kogumbamela ezali kati na Yelusalemi.
21 Jesus says to her: “Woman, believe me, a time is coming when neither on this mountain nor in Jerusalem will you worship the Father.
Yesu azongiselaki ye: — Mwasi, ndima Ngai: tango ezali koya, tango oyo bakogumbamela lisusu Tata te na likolo ya ngomba oyo to kati na Yelusalemi.
22 You [Samaritans] worship what you do not know; we [Jews] worship what we do know, because the salvation is from the Jews.
Bino, bato ya Samari, bogumbamelaka nzambe oyo boyebi te; kasi biso, togumbamelaka Nzambe oyo toyebi, pamba te lobiko ewuti epai ya Bayuda.
23 But the time is coming, in fact now is, when the genuine worshipers will worship the Father in spirit and truth. Really, because the Father is looking for such people to worship Him.
Kasi tango ezali koya mpe esili na yango kokoka, tango oyo bagumbameli ya solo bokogumbamela Tata, kati na Molimo mpe kati na solo; pamba te Tata alukaka bato oyo bogumbamelaka Ye na lolenge wana.
24 God is Spirit, and those who worship Him must worship in spirit and truth.”
Nzambe azali Molimo; esengeli ete bato oyo bagumbamelaka Ye bagumbamela Ye kati na Molimo mpe kati na solo.
25 The woman says to Him: “I know that Messiah is coming (who is called Christ). When He comes He will explain everything to us.”
Mwasi alobaki na Yesu: — Nayebi ete Masiya azali koya, Ye oyo babengaka Klisto; mpe tango akoya, akoyebisa biso makambo nyonso.
26 Jesus says to her, “I am He, the one who is talking with you!”
Yesu alobaki na ye: — Nazali Masiya, Ngai oyo nazali koloba na yo.
27 At that point His disciples arrived, and they were amazed that He was talking with a woman; yet no one said, “What do you want?” or “Why are You talking with her?”
Kaka na tango yango, bayekoli ya Yesu bazongaki. Bakamwaki mingi komona Yesu kosolola na mwasi. Kasi moko te kati na bango amekaki kotuna Ye: « Ozali koluka nini? » to « Mpo na nini ozali kosolola na ye? »
28 So the woman left her water jar, went her way into the town, and says to the men:
Bongo mwasi atikaki mbeki na ye wana, azongaki na engumba mpe alobaki na bato:
29 “Come see a man who told me everything I ever did! Could this be the Messiah?”
— Boya kotala moto oyo ayebisi ngai makambo nyonso oyo nasalaki. Akoki kozala Klisto te?
30 So out they went from the town and started toward Him.
Bato babimaki longwa na engumba mpe bakendeki epai ya Yesu.
31 Now in the meantime the disciples were urging Him saying, “Rabbi, eat.”
Na tango yango, bayekoli bazalaki kosenga na Yesu: — Rabi, lia.
32 But He said to them, “I have food to eat that you do not know about.”
Kasi Yesu azongiselaki bango: — Ngai, nakolia bilei oyo bino boyebi te.
33 So the disciples started saying to one another, “Could someone have brought Him something to eat?”
Bongo bayekoli na Ye balobanaki bango na bango: — Boni, ekoki kozala na moto oyo amemelaki Ye bilei?
34 Jesus says to them: “My food is to do the will of Him who sent me and to complete His work.
Yesu alobaki na bango: — Bilei na Ngai ezali: kosala mokano ya Ye oyo atindaki Ngai mpe kosilisa mosala oyo apesaki Ngai.
35 Do you not say, ‘There are four months before the harvest comes?’ Well I say, Look! Lift your eyes and observe the fields; they are white for harvest already!
Bino bolobaka: « Etikali sanza minei mpo ete tobuka mbuma kati na bilanga. » Kasi Ngai, nazali koloba na bino: bofungola miso na bino mpe botala malamu bilanga; bambuma ekomeli mpe ekoki mpo na kobuka.
36 Now he who reaps receives pay and gathers fruit into eternal life, so that both he who sows and he who reaps may rejoice together. (aiōnios g166)
Moto oyo azali kobuka azali komizwela lifuti mpe kosangisa bambuma mpo na bomoi ya seko. Boye, moloni mpe mobuki mbuma bazali kosepela elongo, bango mibale. (aiōnios g166)
37 Now the saying, ‘One is the sower and another the reaper,’ is true in this:
Awa nde ekokisami bosolo ya lisese oyo elobaka: « Moko alonaka, mosusu abukaka. »
38 I sent you to reap that for which you have not labored; others have labored and you have entered into their labors.”
Natindaki bino kobuka bambuma ya elanga oyo bino bolonaki te; ezali bato mosusu nde basalaki mosala, mpe bino bozali bobele kosepela na motoki ya bato mosusu.
39 Now many of the Samaritans from that city believed into Him because of the word of the woman, testifying that “He told me everything I ever did!”
Bato mingi ya Samari, oyo bazalaki kovanda kati na engumba wana bandimelaki Yesu mpo na litatoli oyo mwasi azalaki kopesa: « Ayebisi ngai makambo nyonso oyo nasalaki. »
40 So when the Samaritans came to Him they urged Him to stay with them; and He did stay there two days.
Tango bato ya Samari bayaki epai ya Yesu, basengaki na Ye ete avanda elongo na bango; mpe Yesu avandaki elongo na bango mikolo mibale.
41 Many more believed through His own word,
Bato ebele koleka bakomaki kondimela Ye mpo na maloba oyo Ye moko azalaki koloba.
42 and they kept saying to the woman, “It is not just because of what you said that we believe, because we ourselves have heard Him, and we know that this One is truly the Messiah, the Savior of the world!”
Bongo balobaki na mwasi wana: — Tondimi kaka te mpo na makambo oyo olobaki, pamba te biso moko toyoki sik’oyo mpe toyebi ete azali penza Mobikisi ya mokili.
43 So after the two days He departed from there and went on into Galilee.
Sima na mikolo mibale, Yesu alongwaki wana mpe akendeki na Galile.
44 (For Jesus Himself testified that a prophet does not have honor in his own country.)
Solo, Ye moko Yesu alobaki ete mosakoli azwaka lokumu te kati na ekolo na ye.
45 So when He came into Galilee the Galileans welcomed Him, having seen all the things that He did in Jerusalem, at the festival; for they too had gone to the festival.
Tango akomaki na Galile, bato ya Galile bayambaki Ye, pamba te bango mpe bakendeki na Yelusalemi, na tango ya feti, mpe bamonaki makambo nyonso oyo asalaki kuna.
46 So Jesus went again to Cana of Galilee, where He made the water wine. Now there was a certain royal official whose son was sick in Capernaum.
Yesu ayaki lisusu na Kana ya Galile, epai wapi abongolaki mayi vino. Nzokande, na Kapernawumi, ezalaki na mokonzi moko ya basoda oyo mwana na ye ya mobali azalaki kobela.
47 When this man heard that Jesus had come out of Judea into Galilee, he went to Him and implored Him to come down and heal his son, for he was about to die.
Tango ayokaki ete Yesu akomi na Galile longwa na Yuda, akendeki kokutana na Ye mpe asengaki na Ye ete akende kobikisa mwana na ye ya mobali oyo akomi pene ya kokufa.
48 So Jesus said to him, “Unless you people see signs and wonders you will not believe!”
Yesu alobaki na ye: — Boni, bokondima kaka soki bomoni bilembo mpe bikamwa?
49 The official says to Him, “Sir, come down before my child dies!”
Mokonzi wana ya basoda alobaki: — Nkolo na ngai, yaka noki liboso ete mwana na ngai ya mobali akufa.
50 Jesus says to him, “Go; your son lives.” Well the man believed the word that Jesus spoke to him and off he went.
Yesu alobaki na ye: — Kende, mwana na yo ya mobali azali na bomoi. Moto yango andimaki maloba oyo Yesu alobaki mpe azongaki.
51 Now while he was still going down his slaves met him and reported saying, “Your son lives!”
Wana azalaki kozonga, basali na ye bayaki kokutana na ye mpe bayebisaki ye: — Mwana na yo ya mobali abiki na bokono na ye.
52 So he inquired of them the hour in which he got better. And they said to him, “Yesterday at the seventh hour the fever left him.”
Atunaki bango soki ezalaki na ngonga nini mwana abikaki. Bazongisaki: — Fievele etikaki ye lobi oyo eleki, na ngonga ya liboso sima na midi.
53 So the father knew that it was at the exact hour in which Jesus told him, “Your son lives.” Both he himself and his whole household believed.
Tata asosolaki ete ezalaki kaka na ngonga oyo Yesu alobaki na ye: « Mwana na yo ya mobali azali na bomoi. » Bongo ye elongo na bato nyonso ya ndako na ye bandimaki.
54 Again, coming out of Judea into Galilee, Jesus performed this second miraculous sign.
Oyo nde ezalaki likamwisi ya mibale oyo Yesu asalaki sima na Ye kozonga na Galile longwa na Yuda.

< John 4 >