< Makko 10 >
1 Jesu nakazwa kubusena obo waya kuchisi chaku Judiya a kubusena bwamutala a mulongaJodani, alimwi bantu biingi bakaza lubo kulinguwe. Wakali kubayiisya lubo, mbuli mbakali wazibila kuchita.
Krenuvši odande, dođe u judejski kraj i na onu stranu Jordana. I opet mnoštvo nagrnu k njemu, a on ih po svojem običaju ponovno poučavaše.
2 Mpawo baFalisi bakaza kulinguwe kuzomusunka alimwi bakmubuzya kuti, “Chili mumulawu na kuti mwalumi aleke banakwe?” Wakasandula,
A pristupe farizeji pa, da ga iskušaju, upitaše: “Je li mužu dopušteno otpustiti ženu?”
3 “Wakamulayilila buti Mozesi?”
On im odgovori: “Što vam zapovjedi Mojsije?”
4 Bakati, “Mozesi wakazuminina mwalumi kulemba lugwalo lwakulekana alimwi akumutanda”.
Oni rekoše: “Mojsije je dopustio napisati otpusno pismo i - otpustiti.”
5 “Nkuyuma kwamyoyo yanu chakapa kuti alembe mulawo oyu”, Jesu wakabambila.
A Isus će im: “Zbog okorjelosti srca vašega napisa vam on tu zapovijed.
6 “Pele kuzwa kumatalikilo akulenga, 'Leza wakababumba, mwalumi amwanakazi'.
Od početka stvorenja muško i žensko stvori ih.
7 “Akambo kachechi mwalumi uyozwa kuliwisi abanyina
Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu;
8 alimwi akakkale abanakwe, alimwi bobile bayooba nyama yomwe! Aboobo tabachili bobile pe, pele nyama yomwe”.
i dvoje njih bit će jedno tijelo. Tako više nisu dvoje, nego jedno tijelo.
9 Aboobo Leza nzyaswanizya antoomwe, kutakabi muntu uzyaanzania”.
Što dakle Bog združi, čovjek neka ne rastavlja!”
10 Awo nibakali mun'anda, basikwiiya bakamubuzya lubo aatala achechi.
U kući su ga učenici ponovno o tome ispitivali.
11 Wakati kulimbabo, “Naba ani uleka mwanakazi akukwata umbi wamuchita bumambi.
I reče im: “Tko otpusti svoju ženu pa se oženi drugom, čini prema prvoj preljub.
12 Naa mukayintu waleka mulumi wakwe wakwatwa awumbi mwalumi, wachita bumambi”.
I ako žena napusti svoga muža pa se uda za drugoga, čini preljub.”
13 Mpawo bakeeta bana babo banini kulinguwe kuti abagume, pele basikwiiya bakabakalalila.
Donosili mu dječicu da ih se dotakne, a učenici im branili.
14 Pele Jesu nakazibona, tezyakamubotezya pe alimwi wakati kulimbabo, “Muzumizye bana mutabakasyi, nkambo bwami bwaLeza mbubwabo bali boobo.
Opazivši to, Isus se ozlovolji i reče im: “Pustite dječicu neka dolaze k meni; ne priječite im jer takvih je kraljevstvo Božje!
15 Chakasimpe ndamwambila, naba ani utatambuli bwami bwaLeza mbuli mwana munini takonzyi kuyobunjila”.
Zaista, kažem vam, tko ne primi kraljevstva Božjega kao dijete, ne, u nj neće ući.”
16 Mpawo wakababweza bana mumanza akwe alimwi wabalongezya nakabikka maboko akwe alimbabo.
Nato ih zagrli pa ih blagoslivljaše polažući na njih ruke.
17 Nakatalisya lweendo lwakwe, umwi mwalumi wakachijana wazofugama kunembo lyakwe alimwi wabuzya, “Muyisi mubotu, ndichite buti kuti ndikajane buumi butamani?” (aiōnios )
I dok je izlazio na put, dotrči netko, klekne preda nj pa ga upita: “Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?” (aiōnios )
18 Jesu wakati, “Nkambonzi nuti ndimubotu? Tako pe mubotu naba umwi kunze kwaLeza alikke.
Isus mu reče: “Što me zoveš dobrim? Nitko nije dobar doli Bog jedini!
19 Ulizi milawo: 'Utajayi, utachiti bumambi, utabbi, utabejelezyi umwi, utabbi chakweenena, lemeka uso abanyoko.”
Zapovijedi znadeš: Ne ubij! Ne čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno! Ne otmi! Poštuj oca svoga i majku!”
20 Mwalumimwakati, “Muyisi, zyoonse ezi zintu ndakazitibelezya kuzwa kandichili mukubusi”.
On mu odgovori: “Učitelju, sve sam to čuvao od svoje mladosti.”
21 Jesu wakamulanga alimwi wamuyanda. Wakati kulinguwe, “Chintu chimwi nchobula. Weelede kuuzya zyoonse nzulazyo alimwi uzipe kubachete, elyo uyojana buvubi kujulu. Mpawo sika, unditobele”.
Isus ga nato pogleda, zavoli ga i rekne mu: “Jedno ti nedostaje! Idi i što imaš, prodaj i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom.”
22 Pesi akaambo kamakani aya wakawusa kapati alimwi wakayinka kafwisya nsoni, nkambo wakali azintu zyiingi.
On se na tu riječ smrkne i ode žalostan jer imaše velik imetak.
23 Jesu wakalangalanga mpawo wakati kulibasikwiiya bakwe, “Nchiyumu buti kubavubi kunjila mu bwami bwaLeza!”
Isus zaokruži pogledom pa će svojim učenicima: “Kako li će teško imućnici u kraljevstvo Božje!”
24 Basikwiiya bakagamba kumajwi akwe.
Učenici ostadoše zapanjeni tim njegovim riječima. Zato im Isus ponovi: “Djeco, kako je teško u kraljevstvo Božje!
25 Pesi Jesu wakabambila lubo, “Nobana, nchuubawuba kunkamela kuti yiinde mumpako yanaliti kwiinda muvubi kuti anjile mubwami bwaLeza”.
Lakše je devi kroz ušice iglene nego bogatašu u kraljevstvo Božje.”
26 Bakagamba kapati alimwi baambilana kuti, “Ngwani unga ulakonzya kufutulwa?”
Oni se još većma snebivahu te će jedan drugome: “Pa tko se onda može spasiti?”
27 Jesu wakabalanga alimwi wati, “Kubantu tachikonzeki, pele kuli Leza chilakonzeka. Nkambo zintu zyoonse zilakonzeka a Leza”.
Isus upre u njih pogled i reče: “Ljudima je nemoguće, ali ne Bogu! Ta Bogu je sve moguće!”
28 Pita wakatalika kwambula kulinguwe, “Boona, twasiya zyoonse twakutobela”.
Petar mu poče govoriti: “Evo, mi sve ostavismo i pođosmo za tobom.”
29 Jesu wakati, “Nchobeni ndamwambila, takwe pe wasiya n'anda naa banyandumi naa bachizi naa banyina naa bana naa nyika akambo kandime alimwi akambo kavangeli,
Reče Isus: “Zaista, kažem vam, nema ga tko ostavi kuću, ili braću, ili sestre, ili majku, ili oca, ili djecu, ili polja poradi mene i poradi evanđelja,
30 utakabule kutambula zyiindulwidwe mwaanda munyika omuno lino: n'anda abanyandumi a bachizi a mamama abana anyika, mukupenzegwa, munyika utobela, buumi butamani. (aiōn , aiōnios )
a da ne bi sada, u ovom vremenu, s progonstvima primio stostruko kuća, i braće, i sestara, i majki, i djece, i polja - i u budućem vijeku život vječni. (aiōn , aiōnios )
31 Pele biingi balikumatangunino bayooba bakumamanino”.
A mnogi prvi bit će posljednji i posljednji prvi.”
32 Bakali mumugwagwa kabayabuya kuJelusalema, alimwi Jesu wakali kunembo lyab. Basikwiiya bakagamba, alimwi abaabo bakali kutobela musule bakayowa. Mpawo Jesu wakabweza bali kkumi ababili wabatola kumbali alubo watalika kubambila zizochitikana kulinguwe kuchiindi chitobela linolino.
Putovali su tako uzlazeći u Jeruzalem. Isus je išao pred njima te bijahu zaprepašteni, a oni koji su išli za njima, prestrašeni. Tada Isus opet uze dvanaestoricu i poče im kazivati što će ga zadesiti:
33 “Amubone, tuyabuya kuJelusalema, alimwi Mwana waMuntu uyowabwa kubapayizi bapati abalembi.
“Evo, uzlazimo u Jeruzalem i Sin Čovječji bit će predan glavarima svećeničkim i pismoznancima. Osudit će ga na smrt, predati poganima,
34 Bayomupa mulandu walufu akumwaaba kulibamasi. Bayomusonsya, bayomuswida mate amubili, bayomuuma, alimwi bakamujeye. Pele kwiinda mazuba atatu uyobuka.
izrugati i popljuvati. Izbičevat će ga, ubit će ga, ali on će nakon tri dana ustati.”
35 Jemusi a Joni, bana baZebbadi, bakaza kulinguwe bati, “Muyisi, tuyanda kuti mutuchitile kufumbwa nzituyomukumbila kulinduwe”.
I pristupe mu Jakov i Ivan, sinovi Zebedejevi, govoreći mu: “Učitelju, htjeli bismo da nam učiniš što te zaištemo.”
36 Wakati kulimbabo, “Niinzi nchimuyanda kuti ndikamuchitile?”
A on će im: “Što hoćete da vam učinim?”
37 Bakati, “Tuzumizye kuti tukkale anduwe mubulemu bwako, umwi kuchilisyo umwi kuchimwensi.”
Oni mu rekoše: “Daj nam da ti u slavi tvojoj sjednemo jedan zdesna, a drugi slijeva.”
38 Pele Jesu wakabasandula, “Tamuchizi nchimuli kukumbila. Mulakonzya na kunywa nkomechi njesikanywe naa kukakatila kulubbizizyo ndwesikabbizigwe andulo?”
A Isus im reče: “Ne znate što ištete. Možete li piti čašu koju ja pijem, ili krstiti se krstom kojim se ja krstim?”
39 Bakati kulinguwe, “Tulakonzya.” Jesu wakati kulimbabo, “Nkomechi njesikanywe, muyoyinywa, alimwi lubbizizyo ndwesikabbizigwe andulo, anywebo muyolubbizigwa.
Oni mu rekoše: “Možemo.” A Isus će im: “Čašu koju ja pijem pit ćete i krstom kojim se ja krstim bit ćete kršteni,
40 Pele utakakkale kuchilisyo kana kuchimwensi tensi ndime nensyambe pe, pele nkukwabaabo babambilidwe mbubo.”
ali sjesti meni zdesna ili slijeva nisam ja vlastan dati - to je onih kojima je pripravljeno.”
41 Awo bamwi balikkumi nibakamvwa eecho, bakatalika kunyemena Jemusi a Joni.
Kad su to čula ostala desetorica, počeše se gnjeviti na Jakova i Ivana.
42 Jesu wakabayita kulinguwe wati, “Mulizi aabo baambwa kuti mbendelezi babamasi balabeendelezya, alimwi basikutwe babo bakatondezya manguzu aabo alimbabo.
Zato ih Isus dozva i reče im: “Znate da oni koji se smatraju vladarima gospoduju svojim narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlašću.
43 Pele tazikoyooba mbubo pe akati kanu. Naba ani uyanda kuba mupati akati kanu weelede kuba mupati mulanda,
Nije tako među vama! Naprotiv, tko hoće da među vama bude najveći, neka vam bude poslužitelj!
44 alimwi naba ani uyanda kuba mutanzi akati kanu weelede kuba muzike waboonse
I tko hoće da među vama bude prvi, neka bude svima sluga.
45 Nkambo Mwana aMuntu takazida kuzofutulwa pe, pele kufutula, alimwi akupa buumi bwakwe kukwangununa biingi.”
Jer ni Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge.”
46 Bakasika kuJelikko. Nakazwa kuJelikko abasikwiiya bakwe amakamu makamu, mwana wa Timiyasi, Bbatimiyasi, moofu, wakalikkede kumbali amugwagwa.
Dođu tako u Jerihon. Kad je Isus s učenicima i sa silnim mnoštvom izlazio iz Jerihona, kraj puta je sjedio slijepi prosjak Bartimej, sin Timejev.
47 Awo nakamvwa kuti Jesu muNazaleni, wakatalika koompolola wati, “Jesu Mwana waDavida, ndifwide luzyalo!”
Kad je čuo da je to Isus Nazarećanin, stane vikati: “Sine Davidov, Isuse, smiluj mi se!”
48 Biingi bakamukasya mwalumi boofu, bamwambila kuti awumune. Pele wakompolola changuzu, “Mwana waDavida, ndifwide luzyalo!”
Mnogi ga ušutkivahu, ali on još jače vikaše: “Sine Davidov, smiluj mi se!”
49 Jesu wakayimikila alimwi wabalayilila kuti bamwiite. Bakamwiita mwalumi moofu, bati, “Koyuma! Nyampuka! Ulikukwiita.”
Isus se zaustavi i reče: “Pozovite ga!” I pozovu slijepca sokoleći ga: “Ustani! Zove te!”
50 Wakasowela ansi chikobela chakwe, wasotoka alimwi wasika kuli Jesu.
On baci sa sebe ogrtač, skoči i dođe Isusu.
51 Jesu wakamusandula wati, “Niinzi nchuyanda kuti ndikuchitile?” Mwalumi moofu wakati, “Muyisi ndiyanda kubona.”
Isus ga upita: “Što hoćeš da ti učinim?” Slijepac mu reče: “Učitelju moj, da progledam.”
52 Mpawo Jesu wakati kulinguwe, “Kuya. Lusyomo lwako lwakuponya.” Mpaawo wakabona lubo, alimwi wakamutobela mumugwagwa.
Isus će mu: “Idi, vjera te tvoja spasila!” I on odmah progleda i uputi se za njim.