< Ngeche 24 >
1 Kik nyiego maki gi joricho bende kik iyie chunyi gomb bedo e chokruok margi;
Ne zavidi opakim ljudima niti želi da budeš s njima.
2 nimar chunjegi chano timo mamono to dhogi wacho mana gik makelo chandruok.
Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.
3 Rieko ema igerogo ot, to kuom winjo ogurore mosiko;
Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,
4 kuom ngʼeyo, utene maiye ipongʼo gi gik moko ma ok yudo yot kod mwandu mabeyo.
i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.
5 Ngʼat mariek nigi teko maduongʼ; to ngʼat man-gi ngʼeyo medo teko;
Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.
6 nimar dhiyo e lweny dwaro ni ongʼadni rieko, to bedo gi loch dwaro jongʼad rieko mangʼeny.
Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.
7 Rieko bor moyombo ngʼat mofuwo; e kar bura mar alap oonge gi gima onyalo wacho.
Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!
8 Ngʼat machano gima rach biro ngʼere kaka ja-andhoga.
Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.
9 Andhoga mar fuwo en richo, to ji mon kod ja-jar ji.
Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.
10 Ka tekri orumo mipodho e kinde mar lweny, to mano kaka tekri tin!
Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.
11 Res jogo mitero kar tho; mak jogo mawuotho ka tangni dhiyo kar yengʼo.
Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.
12 Ka iwacho niya, “Ne ok wangʼeyo gimoro kuom wachni,” donge ngʼatno mapimo chuny dhano ongʼeyo wachno? Donge ngʼat morito kendo ngʼiyo ngimani ongʼeyogo? To donge obiro chulo ngʼato ka ngʼato mowinjore gi timbene?
Ako kažeš: “Nismo za to znali”, ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?
13 Wuoda, cham mor kich, nimar ober; mor kich moa e pedni mar kich nigi ndhandhu mamit.
Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.
14 Ngʼe bende ne rieko mit ni chunyi; ka iyude, nitie geno mar ndalo mabiro kuomi, to genoni ok nongʼad oko.
Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.
15 Kik ibut ka ngʼat marach mondo iketh od ngʼat makare, kik iyak dalane,
Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;
16 kata bedni ngʼat makare ogore piny nyadibiriyo, pod obiro chungo kendo; to joricho igoyo piny gi masira.
jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.
17 Kik ibed mamor gi masiche mag jasiki, ka ochwanyore, kik iyie chunyi bed mamor;
Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,
18 nimar Jehova Nyasaye biro neno kendo golo mirimbe oko kuome.
da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.
19 Kik ibed maluor nikech joricho kata kik nyiego maki kod joma timbegi richo,
Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,
20 nimar jaricho onge gi geno mar ndalo mabiro, kendo taya mar ngʼat marach ibiro nego.
jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.
21 Wuoda, luor Jehova Nyasaye kod ruoth morito piny, kendo kik iriwri gi joma kwede,
Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.
22 nimar ji ariyogo biro kelonegi chandruok apoya nono, to en ngʼa ma dingʼe ni en chandruok manade ma ginyalo kelo?
Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova.
23 Magi bende gin weche mag jomariek: Luoro wangʼ kuom ngʼado bura ok ber:
I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.
24 Ngʼatno mowachone jaketho niya, “In kare ionge ketho” ji biro kwongʼe to piny kwede.
Tko opakomu veli: “Pravedan si”, proklinju ga narodi i kunu puci;
25 To nobed maber gi jogo makumo joma oketho, kendo gweth mogundho nobed kodgi.
a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.
26 Dwoko maratiro nyiso ni mano osiepni mar adier.
U usta ljubi tko odgovara pošteno.
27 Tiek tijeni ma oko kendo ik puothegi; bangʼ mano, eka iger odi.
Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.
28 Kik ibed janeno e wach jabuti kaonge gima omiyo, kata tiyo gi dhogi mondo iriambi.
Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?
29 Kik iwach niya, “Abiro timone mana kaka osetimona; abiro chulo ngʼatno mana kaka notimona.”
Ne reci: “Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!”
30 Nakadho but puoth jasamuoyo, kakadho but puoth olemb mzabibu mar ngʼat maonge gi rieko;
Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,
31 kudho notwi kuonde duto, puodho duto noim gi buya, to ohinga mar kidi nomukore.
i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.
32 Naketo chunya nono gino mane aneno to napuonjora kuom gino mane aneno.
Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:
33 Nindo matin, ayula wangʼ matin, kwakruok matin kiyweyo,
“Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,
34 to dhier biro monji ka janjore kendo chan ka jalweny momanore.
i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik!”