Ngeche 16
1 Chuny dhano chano gik modwaro timo, to dwoko margi aa kuom Jehova Nyasaye.
Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti.
2 Yore duto mag dhano nenorene ni longʼo, to Jehova Nyasaye ema ongʼeyo mopondo mag chuny.
Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove.
3 Ket gimoro amora mitimo e lwet Jehova Nyasaye, to chenrogi biro dhi maber.
Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti.
4 Gik moko duto ma Jehova Nyasaye timo oseketo gikogi, kendo giko mar joricho en tho.
Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli.
5 Jehova Nyasaye odagi ji duto man-gi sunga e chunygi. Ngʼe ma malongʼo: Ok ginitony ni kum.
Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne.
6 Nikech hera kod adiera ema omiyo richo otimne misango, kuom luoro Jehova Nyasaye miyo ngʼato kwedo richo.
Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo.
7 Ka yore ngʼato moro Jehova Nyasaye, to omiyo kata wasike dak kode gi kwe.
Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim.
8 Ber bedo gi matin kod tim makare, moloyo mangʼeny kod tim ma ok kare.
Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom.
9 E chuny dhano ochano yore, to Jehova Nyasaye ema telone ondamo mage.
Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove.
10 Ruoth wuoyo kaka chik mar Nyasaye dwaro, to dhoge ok onego ndhog bura makare.
Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti.
11 Rapim mopogore opogore makare aa kuom Jehova Nyasaye, to gik mipimogo manie mifuke gin meke moloso.
Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi.
12 Ruodhi mon gi timbe maricho, nikech kom mar loch obedo mana kuom tim makare.
Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje.
13 Ruodhi ohero joma wacho adiera kendo gigeno ngʼat mawacho adiera.
Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo.
14 Mirimb ruoth en jaote mar tho, to ngʼat mariek biro hoye.
Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži.
15 Ka wangʼ ruoth nenore mamor to nitiere ngima, ngʼwonone chalo gi rumbi mag koth e ndalo chwiri.
U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom.
16 To ber maromo nade yudo rieko moloyo dhahabu, yiero ngʼeyo tiend wach moloyo fedha!
Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.
17 Yor ngʼat moriere tir kwedore gi richo; ngʼat manono yorene orito ngimane!
Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj.
18 Sunga kelo masira, chuny mar ngʼayi kelo chwanyruok.
Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost.
19 Ber bedo gi chuny mobolore e dier jochan, moloyo pogo gik moyaki gi josunga.
Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima.
20 Ngʼato angʼata mawinjo puonj dhi maber, to ojahawi ngʼatno moketo genone kuom Jehova Nyasaye.
Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu.
21 Ngʼat man-gi paro en ngʼat mariek, kendo weche mowacho gin mana puonj.
Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje.
22 Winjo wach en soko mar ngima ne jogo man kode, to fuwo kelo kum ne joma ofuwo.
Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost.
23 Ngʼat mariek rito weche mawuok e dhoge, kendo wechene mowinjore kelo puonj makare.
Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava.
24 Weche mag mor chalo gi mor kich gimit ne chuny kendo gikelo ngima ni choke.
Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima.
25 Nitie yo manenore ne dhano ni nikare, to gikone otero mana ngʼato e tho.
Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti.
26 Miluma ma jatich nigo miyo otiyo matek, kendo kech makaye miyo omedo tiyo matek.
Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova.
27 Ngʼat marach chano timo timbe maricho, to wechene chalo mach mager.
Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni.
28 Ngʼat ma timbene richo kelo mana miero, to jakwoth pogo osiepe moherore.
Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje.
29 Ngʼat ma ja-mahundu wuondo jabute mi otere e yorno ma ok ber.
Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na rđav put.
30 Tangʼ gi ngʼat ma buonjo kodi nikech onyalo bet ni ochano timoni marach, ngʼatno maluwo dhoge ochomo timbe maricho.
Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost.
31 Lwar en osimbo mar duongʼ to iyude gi ngʼat man-gi ngima makare.
Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti.
32 Ngʼat ma terore mos ber moloyo jalweny, ngʼat makweyo mirimbe ber moloyo ngʼat mamonjo dala maduongʼ.
Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada.
33 Igoyo ombulu mondo ongʼe gima ditim, to kuom ngʼado weche duto Jehova Nyasaye ema tieko.
U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka.
