Ngeche 14
1 Dhako mariek gero ode, to dhako mofuwo muko ode gi lwete owuon.
Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
2 Ngʼat ma wuodhe oriere oluoro Jehova Nyasaye, to ngʼat ma yorene achach ochaye.
Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
3 Wuoyo mar ngʼama ofuwo kelone mana goch e ngʼeye, to dho jomariek bedonegi ragengʼ.
U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
4 Kama onge rwedhi, dipo bedo nono, to kama rwath nitiere keyo mangʼeny bedoe.
Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
5 Janeno ma ja-adiera ok riambi, to janeno ma hango wach wacho mana miriambo.
Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
6 Ngʼat ma jasunga nyalo dwaro rieko to ok oyud gimoro, ngʼeyo tiend wach to biro mayot ne ngʼat ma ongʼeyo pogo tiend weche.
Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
7 Bed mabor gi ngʼat mofuwo nimar ok iniyud ngʼeyo tiend wach e dhoge.
Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
8 Rieko mar jorieko en bedo gi paro ne yoregi, to fup joma ofuwo en wuondruok.
Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
9 Joma ofuwo jaro kowachnegi mondo giwe richo, to ngʼwono iyudo kuom joma kare.
Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
10 Chuny ka chuny ongʼeyo litne owuon, to onge ngʼato machielo manyalo bedo e mor ma en-go.
Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
11 Od ngʼat marach ibiro ketho to kar dak mar ngʼat makare biro dhiyo nyime.
Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
12 Nitie yo manenore ne dhano ni nikare, to gikone otero mana ngʼato e tho.
Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
13 Kata e kinde mar nyiero, chuny nyalo bedo gi lit, to mor nyalo gik e kuyo.
I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
14 Joma onge yie ibiro mi pok moromo gi timbegi, to ngʼat maber bende pok moromo kode.
Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
15 Ngʼat mangʼeyone tin thoro yie gimoro amora, to ngʼat mariek paro gik motimo.
Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
16 Ngʼat mariek oluoro Jehova Nyasaye kendo okwedo richo, to ngʼama ofuwo wiye tek kendo omuomore.
Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
17 Ngʼat ma iye wangʼ piyo timo gik mofuwo, to ngʼat ma ja-miganga ji mon-go.
Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
18 Joma ngʼeyogi tin nwangʼo fuwo, to jomariek irwako nigi ogut ngʼeyo.
Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
19 Joricho kulore e nyim joma beyo, to jo-ajendeke e dhorangeye mag joma kare.
Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
20 Jochan ok dwar kata gi jobutgi, to jo-mwandu nigi osiepe mangʼeny.
I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
21 Ngʼatno machayo jabute timo richo, to ogwedhi ngʼatno mangʼwon gi jogo mochando.
Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
22 Donge jogo machano marach lal nono? To jogo machano gima ber yudo hera kendo imiyogi luor.
Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
23 Tich matek duto kelo ohala, to wuoyo awuoya maonge tim kelo dhier.
U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
24 Mwandu jomariek e osimbo margi, to fup joma ofuwo nyago mana fuwo.
Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
25 Janeno ma ja-adiera reso ji e tho, to janeno ma hango wach en jawuond.
Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
26 Ngʼat moluoro Jehova Nyasaye nigi ohinga motegno, kendo nyithinde noyud kar pondo.
U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
27 Luoro Jehova Nyasaye en soko mar ngima, ma reso ngʼato e obadho mag tho.
Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
28 Ruoth ma joge ngʼeny ema yudo duongʼ, to ruoth maonge jogo morito to podho.
Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
29 Ngʼat ma terore mos nigi winjo, to ngʼatno ma iye wangʼ piyo nyiso fupe.
Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
30 Chuny man-gi kwe kelo ngima ni ringruok, to nyiego towo choke.
Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
31 Ngʼat masando jochan nyiso achaya ne Jal mane ochweyogi, to ngʼato angʼata mangʼwon ni jogo mochando miyo Nyasaye luor.
Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
32 Ka masira obiro, joricho itieko, to kata e tho ngʼat makare nigi kar pondo.
Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
33 Rieko odak e chuny ngʼat ma weche donjone, to kata mana e dier joma ofuwo omiyo ingʼeye.
U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
34 Tim makare tingʼo oganda malo, to richo en wichkuot ne ji.
Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
35 Ruoth mor gi jatich mariek, to jatich makwodo wich yudo mirimbe.
Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
