< Kwan 21 >

1 Kane ruodh Arad ma ja-Kanaan, mane odak Negev, nowinjo ni Israel ne wuotho e yo kochiko Atharim, nomonjo jo-Israel mi omako moko.
Pea ʻi he fanongo ʻae tuʻi ko ʻAlati, ko e Kēnani, ʻaia naʻe nofo ʻi he potu tonga, kuo haʻu ʻa ʻIsileli ʻi he hala ʻoe kau mataki; naʻa ne tauʻi ʻa ʻIsileli, ʻo ʻave ʻae niʻihi ʻiate kinautolu ʻo fakapōpulaʻi.
2 Eka Israel nosingore ne Jehova Nyasaye kama: “Ka ichiwonwa jogi e lwetwa, to wabiro tieko miechgi madongo duto.”
Pea naʻe fuakava ʻaki ʻe ʻIsileli ʻae fuakava kia Sihova, ʻo pehē, “Kapau te ke tuku mai ʻae kakai ni ki hoku nima, te u toki fakaʻauha ʻaupito ʻa honau ngaahi kolo.”
3 Jehova Nyasaye nochiko ite ne kwayo Israel kendo nochiwo jo-Kanaan ne gin. Negitiekogi duto kod miechgi; omiyo kanyo negichako ni Horma.
Pea naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻae leʻo ʻo ʻIsileli, pea naʻe tuku atu ʻae kau Kēnani; pea naʻa nau fakaʻauha ʻaupito ʻakinautolu mo honau ngaahi kolo: pea naʻa ne fakahingoa ʻae potu ko ia ko Hoama.
4 Negiwuotho ka gia Got Hor ka giluwo yo mochiko Nam Makwar, mondo giluor Edom. To ji chunygi nojok ka gin e yo;
Pea naʻa nau fononga mei he moʻunga ko Hoa ʻi he hala ʻi he Tahi Kulokula, ke kāpui ʻae fonua ko ʻItomi: pea naʻe vaivai ʻaupito ʻae loto ʻoe kakai koeʻuhi ko e hala.
5 omiyo negikwedo Nyasaye kod Musa, mi giwacho niya, “En angʼo momiyo ne igolowa Misri mondo watho e thimni? Waonge chiemo, waonge pi! Ok wadwar chiemo marachni!”
Pea naʻe lāunga ʻae kakai ki he ʻOtua, pea mo Mōsese, [ʻo pehē], “Ko e hā kuo mo ʻomi ai ʻakimautolu mei ʻIsipite ke mau mate ʻi he toafa ni? He ʻoku ʻikai ha mā, pea ʻoku ʻikai ha vai; pea ʻoku mau fehiʻa ki he mā pahapahangi ni.”
6 Eka Jehova Nyasaye noolo thuonde man-gi kwiri mager kuomgi; negikayo ji kendo jo-Israel mathoth notho.
Pea naʻe tuku mai ʻe Sihova ʻae fanga ngata fakavela ki he kakai, pea naʻa nau ʻuusi ʻae kakai; pea naʻe mate ai ʻae kakai tokolahi.
7 Ji nobiro ir Musa mi giwachone niya, “Ne watimo richo e kinde mane wakwedo Jehova Nyasaye kod in. Lamnwa mondo Jehova Nyasaye ogol thuondegi oa kuomwa.” Omiyo Musa nolamone jogo.
Ko ia naʻe haʻu ai ʻae kakai kia Mōsese, ʻo pehē, “Kuo mau angahala he kuo mau lāunga kia Sihova, pea mo koe; ke ke lotu kia Sihova, ke ne ʻave ʻae fanga ngata ni ʻiate kimautolu. Pea naʻe hūfia ʻe Mōsese ʻae kakai.”
8 Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya, “Los thuond mula kendo ikete ewi luth; ma ngʼato angʼata ma thuol okayo kongʼiye to chango.”
Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē, Ke ke ngaohi maʻau ha ngata fakavela, ʻo ʻai ia ki ha ʻakau: pea ʻe pehē, ko ia kuo ʻūsia, ʻoka sio ia ki ai, ʻe moʻui ai ia.
9 Omiyo Musa noloso thuol mar mula mi okete ewi luth. Kane ngʼato thuol okayo mi bangʼe ongʼiyo thuond mulano to nochango.
Pea naʻe ngaohi ʻe Mōsese ʻae ngata palasa ʻo ne ʻai ia ki he ʻakau, pea naʻe hoko ʻo pehē, kapau kuo ʻūsia ha tangata ʻe ha ngata, pea sio ia ki he ngata palasa, naʻe moʻui ia.
10 Jo-Israel nodhi nyime giwuoth mi gigo kambi kama iluongo ni Oboth.
Pea naʻe fononga atu ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻo nofo ʻi ʻOpoti.
11 Eka ne giwuok Oboth mi gigo kambi kama iluongo ni Iye Abarim, mantiere e thim mochomo piny Moab kochiko yo wuok chiengʼ.
Pea naʻa nau fononga mei ʻOpoti, ʻo nofo ʻi ʻIsi-ʻEpalemi, ʻi he toafa ʻaia ʻoku ʻi he ngataʻanga fonua ʻo Moape, ki he hopoʻanga ʻoe laʻā.
12 Kane giwuok kanyo negidhi nyime gi wuoth mi gigo kambi Holo mar Zered.
Pea naʻa nau hiki mei ai ʻo nofo ʻi he vahaʻa ʻo Seleti.
13 Negiwuok kanyo mi gigo kambi e bath aora Arnon, ma en thim molawore nyaka e piny jo-Amor. Arnon en kiewo mar Moab, mantiere e kind Moab kod jo-Amor.
Pea naʻa nau hiki mei ai, ʻo nofo ʻi he potu ʻe taha ʻo ʻAlanoni, ʻaia ʻoku ʻi he toafa ʻoku tuʻu ʻi he veʻe fonua ʻoe kau ʻAmoli: he ko ʻAlanoni ʻoku tuʻu ia ʻi he ngataʻanga ʻo Moape, ʻi he vahaʻa ʻo Moape mo e kau ʻAmoli.
14 Mano emomiyo Kitabu mar Lweny mar Jehova Nyasaye wacho niya, “Waheb mantiere Sufa kod holo mar aora Arnon,
Ko ia ʻoku pehē ai ʻi he tohi ʻoe ngaahi tau ʻa Sihova, “Mei Vaepa mo Sufa, pea mo e ngaahi vaitafe ʻo ʻAlanoni,
15 kod kuonde mopie mag holo matut, kendo diny mochiko kar tich mar Ar kendo manie e kiewo mar Moab.”
Pea mo e manga ʻoe ngaahi vaitafe ʻaia ʻoku tafe ki lalo ki he nofoʻanga ʻo ʻAla pea ʻoku tuʻu ʻi he ngataʻanga ʻo Moape.”
16 Koa kanyo negidhi nyime nyaka Beer, ma en soko kama Jehova Nyasaye nonyisoe Musa niya, “Chok ji obed kanyakla kendo abiro miyogi pi.”
Pea naʻa nau hiki mei ai ki Piea ko e vai keli ia naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese, “Fakataha ʻae kakai, pea te u foaki ʻae vai kiate kinautolu.”
17 Eka Israel nower wendni: “Yaye soko, bubni oko! Werne soko,
Pea naʻe hiva ʻaki ʻae hiva ni ʻe ʻIsileli, “Tupu hake, ʻe vai keli ē; mou hiva ki ai:
18 wer kuom soko mane rawera matin okunyo, mano mane joka ruoth okunyo; joka ruoth molony e chike kendo man-gi odunga.” Eka negiwuok e thimno ka gidhi Matana,
Naʻe keli ʻae vai ʻe he houʻeiki mo e kau matāpule ʻoe kakai, ʻaki ʻa honau ngaahi tokotoko, ʻi he [enginaki ʻo ia naʻe ]fai fono.” Pea naʻa nau hiki mei he toafa ki Matana.
19 ka gia Matana negidhi Nahaliel, ka gia Nahaliel negidhi Bamoth,
Pea mei Matana ki Neʻelili: pea mei Neʻelili ki Pamoti:
20 kendo kane gia Bamoth negidhi e holo mar Moab kama omanyore gi wi got Pisga minyalo nenogo kama otwo.
Pea mei Pamoti ki he vahaʻa, ʻaia ʻoku ʻi he fonua ʻo Moape, ki he tumutumu ʻo Pisika, ʻaia ʻoku hanga atu ki Sesimoni.
21 Israel nooro joote mondo owach ne Sihon ma ruodh jo-Amor kama:
Pea naʻe fekau ʻe ʻIsileli ʻae kau talafekau kia Sihoni ko e tuʻi ʻoe kakai ʻAmoli, ʻo pehē,
22 “Yienwauru wakal e pinyu. Ok wanabar tenge e puothu moro amora kata e mago mag mzabibu, kata modho pi moa e soko moro amora. Wabiro wuotho e yor ruoth moriere tir nyaka wakal pinyruodhi.”
“Tuku ke u ʻalu atu ʻi ho fonua: ʻe ʻikai te mau afe ki he ngoue, pe ki he ngoue vaine; ʻe ʻikai te mau inu ʻae vai ʻoe vai keli: ka te mau ʻalu ʻi he hala motuʻa ʻoe tuʻi, kaeʻoua ke mau tuku kimui ʻae ngataʻanga ʻo ho fonua.”
23 To Sihon notamo jo-Israel kalo e pinye. Nochoko ogandane mar lweny duto kendo negidhi e thim mondo giked gi Israel. Kane ochopo Jahaz, nokedo gi Israel.
Pea naʻe ʻikai loto ʻa Sihoni ke fononga atu ʻa ʻIsileli ʻi hono fonua: ka naʻe fakataha ʻe Sihoni ʻa hono kakai kotoa pē, pea naʻe ʻalu ia ki ʻIsileli ʻi he toafa: pea naʻa ne haʻu ki Sehasi, ʻo tau ki ʻIsileli.
24 Kata kamano jo-Israel nonege gi ligangla kendo gikawo puothe koa aora Arnon nyaka Jabok, ma en tongʼ mar jo-Amon kendo ne giyudo e pinyno ka jogo roteke.
Pea naʻe taaʻi ia ʻe ʻIsileli ʻaki ʻae mata ʻoe heletā, pea naʻa nau maʻu hono fonua mei ʻAlanoni ki Sakopi, ʻo aʻu ki he fānau ʻa ʻAmoni: he naʻe mālohi ʻae ngataʻanga fonua ʻoe fānau ʻa ʻAmoni.
25 Israel nomako mier madongo duto mag jo-Amor kendo negidak kuondego, kaachiel gi Heshbon kod kuonde dak duto molwore.
Pea naʻe maʻu ʻe ʻIsileli ʻae ngaahi kolo ni kotoa pē: pea naʻe nofo ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi kolo kotoa pē ʻoe kau ʻAmoli, ʻi Hesiponi, pea mo hono potu kakai kotoa pē.
26 Heshbon ne en dala maduongʼ mar Sihon ruodh jo-Amor mane osekedo gi ruoth machon mar Moab kendo nosemayo lopene duto mochopo nyaka aora Arnon.
He ko Hesiponi ko e kolo ia ʻo Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe tau ki he tuʻi ʻe taha ʻo Moape, ʻo ne maʻu mei hono nima ʻa hono fonua kotoa pē, ʻio, ʻo aʻu ki ʻAlanoni.
27 Mano emomiyo jochuog wer nowero niya, “Bi Heshbon mondo mi ogere kendo; mad dala maduongʼ mar Sihon ochal kaka chon.
Pea ko ia ʻoku pehē ai ʻakinautolu ʻoku faʻa lea ʻi he lea fakatātā, “Haʻu ki Hesiponi, langaʻi hake mo teuteu ʻae kolo ʻo Sihoni.
28 “Mach nowuok Heshbon, en mach makakni moa e dala maduongʼ mar Sihon. Nowangʼo Ar man Moab, ma gin jokanyo mag kuonde motingʼore malo mag Arnon.
He kuo ʻalu atu ʻae afi ʻi Hesiponi, ʻae ulo afi mei he kolo ʻo Sihoni: kuo fakaʻosi ʻe ia ʻa ʻAla ʻi Moape, pea mo e houʻeiki ʻoe ngaahi potu māʻolunga ʻo ʻAlanoni.
29 Okwongʼi, yaye Moab, otieku duto, yaye jo-Kemosh! Oseweyo yawuote e lwet nono mobedo jonjore kendo nyige obedo joma oter e twech, ir Sihon ruodh jo-Amor.
‌ʻOku malaʻia ʻa ko e Moape! Kuo ke ʻauha, ʻE kakai ʻo Kimosi: kuo foaki ʻe ia ʻa hono ngaahi foha, mo hono ngaahi ʻofefine kuo hao, ke pōpula kia Sihoni, ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli.
30 “To waseloko loch margi; Heshbon osetieki duto nyaka ochopo Dibon. Wasemukogi nyaka chopi Nofa, modhi nyaka Medeba.”
Naʻa mau fanaʻi ʻakinautolu; kuo ʻauha ʻa Hesiponi ʻo aʻu ki Tiponi, pea kuo mau fakalala ʻakinautolu ʻo aʻu ki Nofa, ʻaia ʻoku aʻu ki Metipa.”
31 Omiyo Israel nodak e piny jo-Amor.
Pea naʻe pehē ʻae nofo ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ʻoe kau ʻAmoli.
32 Bangʼ ka Musa noseoro jonon piny Jazer, jo-Israel nokawo kuonde dak molwore kendo ne giriembo jo-Amor mane ni kanyo.
Pea naʻe fekau ʻe Mōsese ke matakiʻi ʻa Sesa, pea naʻa nau maʻu ʻa hono ngaahi potu kakai, pea naʻa nau kapusi kituʻa ʻae kau ʻAmoli naʻe ʻi ai.
33 Eka negigomo ma giluwo yo madhi Bashan, kendo Og ruodh Bashan gi jolweny mage duto nowuok riat mokedo kodgi e lweny Edrei.
Pea naʻa nau foki ʻo ʻalu hake ʻi he hala ʻo Pesani: pea ko Oki ko e tuʻi ʻo Pesani naʻe ʻalu atu ia kiate kinautolu, ʻa ia, pea mo hono kakai, ki he tau ʻi ʻEtilei.
34 Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya, “Kik iluore, nimar asechiwe e lweti, en kaachiel gi jolweny mage duto kod pinye. Timne kaka ne itimone Sihon ruodh jo-Amor, mane obedo gi loch e piny Heshbon.”
Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻOua naʻa ke manavahē kiate ia: he kuo u tuku ia ki ho nima, mo hono kakai kotoa pē, mo hono fonua; pea te ke fai kiate ia ʻo hangē ko hoʻo fai kia Sihoni ko e tuʻi ʻoe kau ʻAmoli, ʻaia naʻe nofo ʻi Hesiponi.”
35 Omiyo neginege, en kaachiel gi yawuote kod jolweny mage duto, maonge ngʼama otony mane odongʼ. Kendo negikawo pinye.
Pea ko ia, naʻa nau taaʻi ia, mo hono ngaahi foha, pea mo hono kakai kotoa pē, pea naʻe ʻikai tuku ha taha moʻui kiate ia: pea naʻa nau maʻu ʻa hono fonua.

< Kwan 21 >