Joshua 8
1 Eka Jehova Nyasaye nowachone Joshua niya, “Kik iluor, kendo kik chunyi nyosre. Kaw jolweny duto mondo udhi umonj Ai, nimar asechiwo e lwetu ruodh Ai, joge, dalane maduongʼ kod pinye.
Tada reče Jahve Jošui: “Ne boj se i ne strahuj! Uzmi sa sobom sve ratnike, ustani i navali na Aj. Gle, predajem ti u ruke ajskoga kralja, njegov narod, grad i zemlju njegovu.
2 Timneuru Ai kod ruodhe mana kaka ne utimone Jeriko kod ruodhe, to wangʼni oyienu kawo gigo mane giyudo e yor mecho kaachiel gi jamni. Monjuru dala maduongʼno gi yo katoke.”
Učini s Ajem i s njegovim kraljem kao što si učinio s Jerihonom i njegovim kraljem; ali vam je slobodno da prigrabite plijen iz njega i njegovu stoku. Postavi gradu zasjedu s leđa.”
3 Omiyo Joshua kod jolweny duto nowuok mondo gimonj Ai. Noyiero joge alufu piero adek molony e lweny mi oorogi oko gotieno komiyogi chik niya,
Spremi se Jošua da navali na Aj i svi ratnici s njime. Izabrao je trideset tisuća junaka i poslao ih noću;
4 “Winjuru. Nyaka umonj dala maduongʼno gi yo katoke. Kik udhi mabor ahinya. Un duto nyaka uikru.
dade im zapovijed: “Pazite! Poći ćete u zasjedu gradu s leđa, ali da ne budete predaleko od grada i budite svi spremni.
5 An kod jogo duto man koda, to biro dhi nyime e dala maduongʼ, to ka jogo obiro mondo omonjwa kaka negitimo motelocha, to wabiro ringo waa irgi.
A ja i sav narod koji me prati primaknut ćemo se gradu; i kada ljudi iz Aja izađu pred nas, mi ćemo kao i prije pobjeći ispred njih.
6 Gibiro luwo bangʼwa nyaka wawuondgi mi giwuog oko mar dala maduongʼ, mi giniwach e chunygi ni, ‘Ne, giringowa mana kaka ne giringowa motelo.’ Omiyo seche mwaringogino
Oni će onda navaliti za nama dok ih ne odvedemo od grada jer će misliti: 'Bježe ispred nas kao i prije.'
7 nyaka uwuog kuma upondoe kendo ukaw dala maduongʼno. Jehova Nyasaye ma Nyasachu biro ketogi e lwetu.
Tada provalite iz zasjede i zauzmite grad: Jahve, Bog vaš, predat će vam ga u ruke.
8 Ka usekawo dala maduongʼno, to uwangʼe gi mach. Timuru gima Jehova Nyasaye osechiko kendo nyaka une ni utimo gik ma achikou.”
Kad jednom osvojite grad, spalite ga ognjem. Učinite to po Jahvinoj zapovijedi. Pazite, to vam zapovjedih.”
9 Eka Joshua noorogi ma gidhi gipondo e kind Bethel gi Ai, ma en yo podho chiengʼ mar Ai, kendo otienono nosiko gi ji kanyo.
Jošua ih posla i oni odoše u zasjedu te se smjestiše između Betela i Aja, gradu sa zapada. A Jošua provede noć među narodom.
10 Kinyne gokinyi mangʼich Joshua nochoko jolweny mage duto ka en kaachiel gi jodong Israel wuotho e nyimgi kadhi Ai.
Uranivši, Jošua ujutro prebroja narod i pođe sa starješinama Izraelovim pred narodom na Aj.
11 Jolweny duto mane ni kode ne wuotho ka gichomo dala maduongʼ nyaka negichopo machiegni kode. Negigero kambigi yo nyandwat mar Ai, ka holo ni e kindgi kod dala maduongʼ.
Svi ratnici krenu s njim i kad se primaknu gradu, utabore se Aju sa sjevera, tako da je između njih i mjesta bila ravnica.
12 Joshua nokawo ji madirom alufu abich mooro yo podho chiengʼ mar Ai mondo opond e kind Bethel kod dala maduongʼno.
Jošua uze oko pet tisuća ljudi i namjesti zasjedu između Betela i Aja, gradu sa zapadne strane.
13 Kuom mano thoth jolweny nobworo yo nyandwat mar dala maduongʼno, to joma nopondo ne ni yo podho chiengʼ. Otienono Joshua to nonindo e holo.
A narod se smjesti u tabor, koji je bio na sjeveru grada, dok je njegova zalaznica bila na zapadu grada. Jošua opet provede noć usred naroda.
14 Kane ruodh Ai oneno ma, en kod ji duto mar dala maduongʼ nowuok oko mapiyo nono gokinyi mangʼich mondo girom kod jo-Israel e lweny kama omanyore gi Araba. To ne ok ongʼeyo ni kar pondo noseketi e ngʼe dala maduongʼno.
Kad je sve to vidio ajski kralj, požuri se te izađe on i sav njegov narod niz obronak prema Arabi u boj protiv Izraela. A nisu ni slutili da je iza grada namještena zasjeda.
15 Joshua kod jo-Israel duto nowuondore ni ologi, mi giringo ka gichiko thim.
Tada Jošua i sav Izrael nagnu bježati kao da su ih pobijedili. I bježali su putem prema pustinji.
16 Chwo duto ma Ai nowuok mondo olaw Joshua gi joge, to kane gilawogi kamano, to ne gichwalore mabor gi dala maduongʼno.
Ajani nato pozvaše sve iz grada i dadoše se za njima u potjeru te, goneći Jošuu, odvoje se od grada.
17 Onge ngʼama nodongʼ Ai kata Bethel mane ok olawo jo-Israel. Ne giweyo dala maduongʼ nono ka gilawo jo-Israel.
I ne ostade nitko u Aju i Betelu da nije pošao za Izraelcima. Ostavili su grad otvoren i gonili Izraelce.
18 Eka Jehova Nyasaye nowachone Joshua niya, “Siem yo Ai gi tongʼ mitingʼo e lwetino, nikech e lweti abiro chiwoe dala maduongʼno.” Omiyo Joshua nosiemo tongʼe kochiko Ai.
Tada reče Jahve Jošui: “Zamahni kopljem što ti je u ruci prema Aju: predajem ti ga u ruke.” I podiže Jošua koplje što mu bješe u ruci i zamahnu prema gradu.
19 E seche mane otimo ma, jogo mane opondo noa malo piyo ka giringo gidonjo e dala maduongʼ. Bangʼ kane gisekawe, ne giwangʼe mana gisano.
I tek što je podigao ruku, dignu se ljudi iz zasjede i potrče prema gradu, osvoje ga i umah ga ognjem zapale.
20 Jo-Ai nongʼiyo chien ma gineno ka iro dhwolore e dala maduongʼ kochiko polo, makmana ne gionge gi thuolo mar pondo e yo moro amora nikech jo-Israel mane osebedo kawuondore ni ringo kochiko thim nolokore kod jogo mane lawogi.
Kada se oni iz Aja obazreše, imadoše što vidjeti: dim se dizao iz grada prema nebu. I nitko od njih nije imao kuda uteći ni tamo ni amo. Tada se narod koji je bježao prema pustinji okrenuo prema progoniteljima.
21 Kane Joshua kod jo-Israel noneno ka joma nopondo osekawo dala maduongʼ kendo iro bende ne dhwolore kanyo, negilokore mi gimonjo jo-Ai.
Vidjevši Jošua i sav Izrael da je zasjeda zauzela grad i da se diže dim iz grada, vrate se i udare na ljude iz Aja.
22 Jogo mane opondo bende nowuok oko mar dala maduongʼ moromo kodgi kendo omonjogi, omiyo nogengʼnegi e diere ka jo-Israel ni koni gi koni. Jo-Israel notiekogi pep maonge ngʼama notony kata achiel.
Njihovi su im izašli u susret iz grada, i tako se oni iz Aja nađoše posred Izraelaca, opkoljeni i s jedne i s druge strane: biše pobijeni tako te ni jedan ne ostade živ niti uteče.
23 Ruodh Ai kende ema negimako kangima kendo negitere ir Joshua.
A kralja Aja uhvatiše živa i dovedoše ga Jošui.
24 Kane jo-Israel ne osetieko nego jo-Ai duto mane ni e pap kod mane ni e thim kama ne giselawogie, kendo kane gisenegogi duto gi ligangla, jo-Israel nodok Ai mi ginego jogo mane odongʼ kuno.
Kad su Izraelci pobili sve stanovnike Aja na otvorenu polju i u pustinji, kuda su ih gonili, i kada svi padoše od mača, vratiše se Izraelci u Aj i sasjekoše mačem sve što bješe u njemu.
25 Jo-Ai duto machwo kod mamon alufu apar gariyo notho chiengʼno.
Bilo je dvanaest tisuća onih koji su izginuli toga dana, ljudi i žena - sav Aj.
26 Joshua ne ok owe siemo Ai gi tongʼ mane otingʼo e lwete nyaka Israel notieko ji duto mane odak Ai.
Jošua nije spuštao ruke kojom bijaše zamahnuo kopljem sve dok nisu poubijani svi stanovnici Aja.
27 Jo-Israel to nokawo jamni gi mwandu mane giyako mar dala maduongʼno mana kaka Jehova Nyasaye nosechiko Joshua.
Samo stoku i plijen iz onoga grada razdijele među sobom Izraelci, kao što je Jahve zapovjedio Jošui.
28 Omiyo Joshua nowangʼo Ai mi okete obedo pith mongingore mar kethruok kendo pod en kamano nyaka chil kawuono.
Jošua spali Aj i učini ga za sve vijeke ruševinom, pustim mjestom do danas.
29 Ne onego ruodh Ai mi oliere gi tol e yath kama noriyoe nyaka odhiambo. Kane ochopo odhiambo, Joshua nogolo chik mondo ogol ringre oko e yath kendo lware piny e dhoranga dala maduongʼ. Nodhur kuome kite mangʼeny ma pod ni kanyo nyaka chil kawuono.
Kralja ajskoga objesi o drvo do večeri. O zapadu sunčanom zapovjedi Jošua te skinuše truplo s drveta, baciše ga pred gradska vrata i nabacaše na nj veliku gomilu kamenja, koja stoji i danas.
30 Eka Joshua nogero kendo mar misango e got Ebal ni Jehova Nyasaye ma Nyasach Israel,
Tada podiže Jošua žrtvenik Jahvi, Bogu Izraelovu, na gori Ebalu,
31 mana kaka Musa jatich Jehova Nyasaye nosechiko jo-Israel. Nogere kaluwore gi gima nondiki e kitap Chik mar Musa niya, Kendo mar misango moger gi kite ma ok opa, gi gir nyinyo. Ewi kendono ema negichiwone Jehova Nyasaye misango miwangʼo pep kod misango mar lalruok.
kao što je zapovjedio Mojsije, sluga Jahvin, svim sinovima Izraelovim i kako je napisano u Mojsijevoj knjizi Zakona: žrtvenik od grubog kamena, neklesanog željezom. Na njemu bi prinesena Jahvi žrtva paljenica i pričesnica.
32 Joshua nondiko chik Musa e kitego e nyim jo-Israel.
Tu na kamenju Jošua prepiše Zakon Mojsijev koji bješe napisan za sinove Izraelove.
33 Jo-Israel duto, jopinje mamoko kod jopinyno machalre, ka gin gi jodong-gi, gi jotendgi kod jongʼad bura nochungʼ e bath Sandug Muma mar singruok mar Jehova Nyasaye koni gi koni, ka gimanyore gi jo-Lawi ma gin jodolo. Nus mar jo-Israel nochungʼ kochomo got Gerizim, to nus mar jo-Israel mamoko nochungʼ kochomo got Ebal mana kaka Musa ma jatich Jehova Nyasaye nosechiko chon kane ochiwo nonro mar gwedho jo-Israel.
I sav Izrael i njegove starješine, glavari narodni i suci, došljaci i domaći, stanu s obje strane Kovčega prema svećenicima i levitima koji su nosili Kovčeg saveza Jahvina - polovina prema gori Gerizimu, a polovina prema gori Ebalu - da bi se blagoslovio puk Izraelov prema obredu koji zapovjedi Mojsije.
34 Bangʼ mano, Joshua nosomo weche mag chik ma gin, gweth gi kwongʼ mana kaka ondikgi e Kitap Chik mar Musa.
Tada pročita Jošua svaku riječ Zakona, blagoslov i prokletstvo, sve kako je napisano u knjizi Zakona.
35 Onge chik Musa mane Joshua oweyo ma ok osomo ni kanyakla mar Israel duto, kaachiel gi mon, gi nyithindo, kod jopinje mamoko mane odak e diergi.
Nije Jošua propustio nijedne Mojsijeve naredbe, nego ih je sve pročitao pred saborom svih Izraelaca, pred ženama, djecom i došljacima koji su išli s njima.
