< Chakruok 50 >

1 Josef nogore kuom wuon-gi kendo noywak kuome monyodhe.
Yosef tsɔ eɖokui ƒu fofoa ƒe kukua dzi, fa avi ɖe edzi, eye wògbugbɔ nu nɛ.
2 Eka Josef nochiko jotichne ma jothieth mondo olos ringre wuon-gi, Israel gi yath. Kuom mano jothiethgo noloso ringre Jakobo.
Emegbe la, eɖe gbe na eƒe atikewɔlawo be woasi atike na ye fofo Israel. Ale atikewɔlawo si atike nɛ.
3 Notieko ndalo piero angʼwen nikech mano e kaka kitundu molos gi yath idwaro mondo otieki. Jo-Misri noywage kuom ndalo piero abiriyo.
Atikesisi la xɔ ŋkeke blaene, eye Egipte dukɔ blibo la ƒe konyifafa xɔ ŋkeke blaadre.
4 Ka ndalo mag ywak noserumo, Josef nowuoyo gi jood Farao niya, “Ka unyalo timona ngʼwono, to nyisnauru Farao niya,
Esi konyifaɣi la va yi la, Yosef te ɖe Farao ŋumewo ŋu, eye wòɖe kuku na wo be woaƒo nu na Farao na ye.
5 ‘Kane wuora chiegni tho, nomiyo asingorane ni abiro yike e bur mane okunyo e piny Kanaan. Kuom mano yie adhi aike eka abiro duogo.’”
Egblɔ na wo be, “Migblɔ na fia la be Yosef fofo na Yosef ka atam be yeatsɔ ye fofo ƒe kukua ayi Kanaanyigba dzi, eye yeaɖii ɖe afi ma. Mibia mɔfiala nam be wòaɖe mɔ mayi aɖaɖi fofonye. Mika ɖe edzi nɛ nam be matrɔ agbɔ enumake.”
6 Farao nowachone niya, “Dhiyo mondo iyik wuonu mana kaka nomiyo isingorine.”
Farao lɔ̃ hegblɔ be, “Yi nàɖi fofowò abe ale si nèka atam ene.”
7 Kuom mano Josef nodhi moyiko wuon mare. Jotich Farao duto nodhi kode, ma gin jok midewo mane tiyo e dalane kendo e piny Misri duto,
Ale Yosef yi kple Farao ƒe aɖaŋudelawo kple kpeɖeŋutɔwo
8 kaachiel gi joode gi jood owetene kod jood wuon-gi. Nyithindo kod jamni gi dhok kende ema ne owe Goshen.
kple Yosef nɔviŋutsuwo kple woƒe ƒometɔwo. Ke wogblẽ wo vi suewo kple woƒe lãwo ɖe Gosenyigba dzi.
9 Joriemb geche gi Farese bende nodhi kode. Ne en gi oganda maduongʼ.
Ale tasiaɖamwo kple sɔdola geɖewo kpakple ameha gã aɖe kplɔ Yosef yii.
10 Kane gichopo kar dino cham man Atad, machiegni gi Jordan, negiywago wuon-gi matek kendo malit ahinya; kendo Josef nokawo ndalo abiriyo koywago wuon-gi.
Esi woɖo Atad, teƒe si le Yɔdan tɔsisi la ƒe ɣetoɖoƒe lɔƒo, eye wòte ɖe Yeriko ŋu la, wode kusɔleme, eye wofa konyi ŋkeke adre sɔŋ le Yakob ƒe ku ta.
11 Kane jo-Kanaan modak kuno oneno ywak man kar dino cham man Atad, negiwacho niya, “Jo-Misri nigi kuyo mar ywak.” Mano ema omiyo iluongo loka Jordan kono ni Abel Mizraim.
Kanaantɔwo na ŋkɔ bubuteƒe si le afi si te ɖe Yɔdan ŋu la be, Abel Mizraim si gɔmee nye “Konyifalawo tso Egipte,” elabena wogblɔ be, “Teƒe sia Egiptetɔwo fa konyi le vevie.”
12 Kuom mano yawuot Jakobo notimo mana kaka nochikogi:
Ale Yakob ƒe viwo wɔ nu siwo wòɖo na wo la.
13 Negitingʼo ringre nyaka Kanaan kendo giike e rogo man e puodho man Makpela, machiegni gi Mamre, mane Ibrahim ongʼiewo kaka kar yiko kaachiel gi puodhono koa kuom Efron ja-Hiti.
Wotsɔe yi Kanaanyigba dzi, eye woɖii ɖe kpeto si le Makpela ƒe anyigba dzi si te ɖe Mamre ŋu, abɔ si Abraham ƒle le Efrɔn, Hititɔ la si be wòanye ameɖiƒe la me.
14 Bangʼ yiko wuon-gi, Josef nodok Misri kaachiel gi owetene kod ji mamoko mane odhi kode yiko wuon-gi.
Yosef trɔ va Egipte kple nɔviawo kpakple ame siwo katã yi wo fofo ƒe kuteƒe la.
15 Kane owete Josef oneno ni wuon-gi osetho, negiwacho niya, “Mit ka Josef iye nowangʼ kodwa, mi ochulnwa kuor kuom richo duto mane watimone?”
Ke esi wo fofo ku azɔ la, Yosef nɔviwo de asi vɔvɔ̃ me. Wogblɔ be, “Azɔ la, Yosef aɖo nu vɔ̃ si míewɔ ɖe eŋu la teƒe na mí.”
16 Kuom mano negioro wach ne Josef kagiwacho niya, “Kane pok wuonu otho noweyonwa wach niya,
Ale woɖo ame ɖe Yosef be, “Fofowò gblẽ ɖoɖo siawo ɖi hafi ku.
17 ‘Akwayi mondo iwene owetegi richogi kod gima mono mane gitimoni.’ Kuom mano yie iwenwa timbewa duto ma wasetimoni nikech wan jotich Nyasach wuonu.” To kane Josef owinjo wechego, pi wangʼe noton.
‘Nya si miagblɔ na Yosef lae nye: Mebia tso asiwò be nàtsɔ nɔviwòwo ƒe nu vɔ̃ kple vodada siwo wowɔ ɖe ŋuwò la ake wo.’ Azɔ míeɖe kuku, tsɔ nu vɔ̃ ke fofowò ƒe Mawu la ƒe dɔlawo.” Esi nya siawo va ɖo Yosef gbɔ la, efa avi.
18 Eka owetene nobiro ire kendo ogoyo chongegi piny e nyime: Negiwachone niya, “Wan wasumbinigi.”
Tete nɔviawo va dze klo, de ta agu nɛ, eye wogblɔ nɛ be, “Míenye wò kluviwo.”
19 To Josef nowachonegi niya, “Kik ubed maluor. An dakaw kar Nyasaye?
Ke Yosef gblɔ na wo be, “Migavɔ̃ o, Mawue menye be madrɔ̃ ʋɔnu mi, ahe to na mia?
20 Un ne udwaro mondo utimna marach, to Nyasaye nodwaro mondo obed gima ber; mondo oresgo ngima ji mangʼeny, makoro ngima mana nikech wachno.
Le nye ɖeka gome la, Mawu trɔ nu si mieɖo be wòanye nu vɔ̃ la wòzu nu nyui, elabena etsɔm ɖo teƒe kɔkɔ si mele egbe la be mate ŋu aɖe ame geɖewo ƒe agbe.
21 Omiyo koro kik uluor. Abiro ritou kaachiel gi nyithindu.” Kamano nokweyo chunygi kendo owuoyo kodgi gi muolo.
Migavɔ̃ o, nye ŋutɔ makpɔ miawo kple miaƒe ƒometɔwo dzi.” Eƒo nu na wo kple gbe bɔbɔe, eye wòde dzi ƒo na wo.
22 Josef nodak Misri, kaachiel gi jood wuon-gi. Nodak higni mia achiel kod apar.
Ale Yosef kple nɔviawo kpakple woƒe ƒometɔwo ganɔ Egipte. Yosef xɔ ƒe alafa ɖeka kple ewo hafi ku.
23 Kendo noneno nyikwa Efraim nyaka tiengʼ mar adek. Bende noneno nyithind Makir wuod Manase kinywolo mokwanogi ka nyithinde.
Enɔ agbe, kpɔ via Efraim ƒe viwo kple Makir, Manase ƒe vi ƒe viwo, ame siwo fena le Yosef ƒe afɔ nu.
24 Eka Josef nowacho ne owetene niya, “Koro achiegni tho. To Nyasaye biro resou kendo golou e pinyni mi oteru e piny mane osingore ka okwongʼore ne Ibrahim, Isaka kod Jakobo.”
Yosef gblɔ na nɔviawo be, “Esusɔ vie maku, ke Mawu ava aɖe mi tso Egiptenyigba sia dzi, eye wòakplɔ mi, miatrɔ ayi anyigba si ŋugbe wòdo na Abraham, Isak kple Yakob ƒe dzidzimeviwo la dzi.”
25 Kendo Josef nomiyo yawuot Israel okwongʼore kendo owachonegi niya, “Nyasaye biro resou, kendo nyaka une ni ukawo chokena ka udhigo.”
Emegbe Yosef na Israel ƒe viwo ka atam nɛ be, “Mawu akpe ɖe mia ŋu be miatsɔ nye kukua tso afi sia ayi Kanaan.”
26 Kamano Josef notho ka en ja-higni mia achiel kod apar. Kendo bangʼ kane gisewiro ringre gi yath, negikete e sanduku e piny Misri kuno.
Ale Yosef ku esi wòxɔ ƒe alafa ɖeka kple ewo. Wosi atike na eƒe kukua, eye wodee aɖaka me le Egipte.

< Chakruok 50 >