Ezra 7
1 Bangʼ gigi duto, e kinde mar loch Artaksases ruodh Pasia, Ezra wuod Seraya, ma wuod Azaria, ma wuod Hilkia,
Poslije tih događaja, za kraljevanja Artakserksa, kralja perzijskoga, Ezra - sin Seraje, sina Azarje, sina Hilkije,
2 ma wuod Shalum, ma wuod Zadok, ma wuod Ahitub,
sina Šaluma, sina Sadoka, sina Ahituba,
3 ma wuod Amaria, ma wuod Azaria, ma wuod Merayoth,
sina Amarje, sina Azarje, sina Merajota,
4 ma wuod Zerahia, ma wuod Uzi, ma wuod Buki,
sina Zerahje, sina Uzije, sina Bukija,
5 ma wuod Abishua, ma wuod Finehas, ma wuod Eliazar, ma wuod Harun jadolo maduongʼ;
sina Abišue, sina Pinhasa, sina Eleazara, sina vrhovnog svećenika Arona -
6 Ezra-ni noduogo koa Babulon. Ne en japuonj man-gi lony mathoth kuom Chik Musa, ma Jehova Nyasaye, ma Nyasach Israel, nochiwo. Ruoth nomiye gimoro amora mano kwayo, nimar lwet Jehova Nyasaye, ma Nyasache ne ni kuome.
taj Ezra vrati se iz Babilona. Bio je književnik vješt Mojsijevu Zakonu, koji je dao Jahve, Bog Izraelov. Kako je ruka Jahve, Boga njegova, bila nad njim, kralj mu je dao sve što je tražio.
7 Jo-Israel mamoko, kaachiel gi jodolo, jo-Lawi, jower, jorit rangach kod jotij hekalu, bende nobiro Jerusalem e higa mar abiriyo mar Ruoth Artaksases.
Stanovit broj Izraelaca, svećenika, levita, pjevača, vratara i sluga krenuše u Jeruzalem sedme godine kralja Artakserksa.
8 Ezra nochopo Jerusalem e dwe mar abich mar higa mar abiriyo mar ruoth.
A Ezra je došao u Jeruzalem petoga mjeseca: bilo je to sedme godine kraljeve.
9 Nochako wuodhe koa Babulon e odiechiengʼ mokwongo mar dwe mokwongo, kendo nochopo Jerusalem e odiechiengʼ mokwongo mar dwe mar abich, nimar lwedo mangʼwon mar Nyasache ne ni kuome.
Pošao je iz Babilona prvoga dana prvoga mjeseca, a stigao je u Jeruzalem prvoga dana petoga mjeseca: nad njim je bila blaga ruka Boga njegova!
10 Nimar Ezra nosechiwore owuon ne somo matut kendo rito Chik mar Jehova Nyasaye, kod puonjo chikene gi buchene e Israel.
Jer je Ezra nastojao svim srcem proniknuti Zakon Jahvin, vršiti ga i poučavati Izraela u zakonima i običajima.
11 Ma e baruwa machalre gi mane mane Ruoth Artaksases omiyo Ezra jadolo kendo japuonj, ngʼatno mosomo weche maluwore gi chike kod buche Jehova Nyasaye ne Israel:
Evo prijepisa isprave koju je kralj Artakserkso dao svećeniku Ezri, književniku vještu naredbama i zakonima što ih je Jahve dao Izraelu:
12 Artaksases, ruoth mar ruodhi, Ne Ezra jadolo kendo japuonj mar Chik Nyasach Polo: Amosi.
“Artakserkso, kralj kraljeva, svećeniku Ezri, pisaru Zakona Boga nebeskoga, potpuni mir.
13 Koro achiwo chik ni ja-Israel moro amora manie pinya, kaachiel gi jodolo kod jo-Lawi, madwaro dhi Jerusalem kodi, nyalo dhi.
Evo mojih zapovijedi: Tko god u mome kraljevstvu od naroda izraelskog, njegovih svećenika ili od njegovih levita želi poći u Jeruzalem, može ići s tobom.
14 Oori gi ruoth kod jongʼadne rieko abiriyo mondo inon wach kaka Juda gi Jerusalem dhi kaluwore gi chik Nyasachi manie lweti.
Osim toga, šalje te kralj i njegovih sedam savjetnika da pregledaš Judeju i Jeruzalem prema Zakonu Boga tvoga, koji ti je u ruci,
15 To bende, nyaka idhi gi fedha kod dhahabu ma ruoth gi jongʼadne rieko osechiwo kuom hero mag-gi giwegi ne Nyasach Israel, ma kar dak mare en Jerusalem,
i da odneseš srebro i zlato koje kralj i njegovih sedam savjetnika dragovoljno prinose Bogu Izraelovu, koji prebiva u Jeruzalemu,
16 kaachiel gi fedha gi dhahabu duto ma unyalo yudo koa e gwengʼ mar Babulon, kanyakla gi chiwo ma ji kod jodolo golo ma en chiwo mar hera ne hekalu mar Nyasachgi e Jerusalem.
i sve srebro i zlato koje skupiš po svoj pokrajini babilonskoj s dragovoljnim prinosima koje narod i svećenici prinesu za Dom svoga Boga u Jeruzalemu.
17 Gi pesani nyaka ine ni ingʼiewo rwedhi, imbe kod nyithi rombe machwo, kanyakla gi chiwo mag-gi mag cham kod misango miolo piny, kendo gitimgo misango ewi kendo mar hekalu mar Nyasachi e Jerusalem.
I pobrini se da tim novcem kupiš junaca, ovnova i jaganjaca, a tako i darova i naljeva koji uz to idu: to prinesi na žrtvenik Doma Boga vašega u Jeruzalemu.
18 In kod oweteni ma jo-Yahudi unyalo timo gima uneno ka ber gi fedha gi dhahabu modongʼ, kaluwore gi dwaro mar Nyasachi.
Sa srebrom i zlatom što preostane učinite ti i tvoja braća kako vam se bude najviše svidjelo, vršeći volju Boga vašega.
19 Chiwne Nyasach Jerusalem gigo duto moket e lweti mar dendo Nyasaye e hekalu mar Nyasachi.
Posuđe koje si primio za službu Domu Boga tvoga ostavi pred Bogom tvojim, u Jeruzalemu.
20 Kendo gimoro amora midwaro mar hekalu mar Nyasachi ma inyalo bedo gi thuolo mar chiwo, inyalo chiwe koa e keno ma ka ruoth.
I što bi još trebalo za Dom Boga tvoga i što bi trebalo nabaviti primit ćeš iz kraljevskih riznica.
21 Koro an, Ruoth Artaksases, achiwo chik ni kuonde keno duto mag Yufrate ochiw gi chia gimoro amora ma Ezra jadolo, japuonj Chik mar Nyasach polo, nyalo kwayou, kaka
Ja, kralj Artakserkso, još zapovijedam svim rizničarima s one strane Rijeke: sve što od vas zatraži svećenik Ezra, pisar Zakona Boga nebeskoga, podajte odmah najtočnije,
22 fedha madirom kilo alufu adek gi mia angʼwen, gunde mag ngano ma pek romo kilo alufu apar gaboro, divai maromo lita alufu ariyo gi mia ariyo, mo maromo lita alufu ariyo gi mia ariyo, kod chumbi mathoth ma ok nyal pim.
do stotinu talenata srebra, stotinu kora pšenice, do stotinu bata vina, do stotinu bata ulja, a soli po želji.
23 Gimoro amora ma Nyasach polo osechano, we otime gi chia ne hekalu mar Nyasach polo. En angʼo momiyo mirima dibed kuom pinyruoth gi yawuote?
Sve što naredi Bog nebeski, neka se odmah izvrši u svoj gorljivosti za Dom Boga nebeskog, da gnjev njegov ne dođe na kraljevstvo kraljevo i na djecu njegovu.
24 Bende nyaka ingʼe ni ionge gi teko mar chuno ji golo osuru, kata chiwo kata chudo ewi jadolo, jo-Lawi, jower, jorit rangach, jatij hekalu moro amora kata jotich mamoko e odni mar Nyasaye.
I još vam javljamo da se ne smije udariti danak, ni porez, ni carina ni na jednoga od svećenika, levita, pjevača, netinaca i drugih službenika toga Doma Božjega.
25 To in, Ezra, kaluwore gi rieko matut mar Nyasachi, ma in godo, yier jongʼad bura matindo kod jongʼad bura madongo mondo ongʼad bura gadiera ne jo-Yufrate duto, ma gin joma ongʼeyo chike Nyasachi. Kendo nyaka ipuonj ngʼato angʼata mokia chikego.
A ti, Ezra, po mudrosti Boga svoga koju imaš u rukama, postavi činovnike i suce koji će suditi svemu narodu s onu stranu Rijeke, to jest svima koji poznaju Zakon Boga tvoga. Tko ne zna, vi ga poučite.
26 Ngʼato angʼata ma ok luor chik Nyasachi kod chik ruoth nyaka kume e yor tho, dare, pe gige, kata tere e od twech.
Tko ne bude držao Zakona Boga tvojega - koji je i kraljev zakon - neka se oštro osudi: na smrt, na progonstvo, na novčanu globu ili na tamnicu.”
27 Pak obed ne Jehova Nyasaye, ma Nyasach kwerewa, moseketo e chuny ruoth mondo luor obed ne od Jehova Nyasaye man Jerusalem e yo machalo kama
“Blagoslovljen neka je Jahve, Bog otaca naših, koji je nadahnuo srce kraljevo da proslavi Dom Jahvin u Jeruzalemu
28 kendo moserieyo lwete maber mar ngʼwono ne an e nyim ruoth kod jongʼadne rieko kod jotend ruoth maroteke mondo omiya luor. Nikech lwet Jehova Nyasaye Nyasacha neni kuoma, ne abedo gi chir mi achoko jotelo duto moa Israel mondo odhi koda.
i koji je okrenuo prema meni naklonost kralja, njegovih savjetnika i svih najmoćnijih kraljevskih činovnika. A ja se osmjelih jer ruka Jahve, Boga mojega, bijaše nada mnom i sabrah glavare Izraela da pođu sa mnom.”
